Njemačka sve bogatija, a njezini gradovi sve siromašniji

Njemačka je prošle godina kao jedina članica Europske unije ispunila kriterij o budžetskom deficitu.

No takvo blistavo financijsko stanje ne vlada i u njemačkim gradovima koji su na rubu stečaja. Dok metropole poput Hamburga, Frankfurta na Majni ili Münchena gospodarski jačaju iz dana u dan i time privlače nove investicije, radna mjesta i platežno snažne doseljenike, istodobno gradovi u posrnulim oblastima poput rurske, koja je nakon gašenja rudarstva i teške metalurgije u potrazi za novim identitetom, sve teže krpaju proračune. Kako javlja Deutsche Welle, Oberhausen, Duisburg, Gelsenkirchen su prisiljeni zatvarati vrtiće, knjižnice , kazališta i bazene, ne mogu financirati nužnu sanaciju škola a sječa kulturnih ustanova poprimila je dramatične razmjere.”Primjećujemo da se razlika među gradovima, usprkos stabilnoj gospodarskoj klimi u zemlji, iz dana u dan povećava”, kaže Ulrich Maly, gradonačelnik Nürnberga i predsjednik Njemačke udruge gradova. Pored regionalnih razloga za bijedu nekih gradova, poput mukotrpnih reformi regija koje prolaze strukturalne promjene na prvom mjestu se nalaze sve veći iznosi za financiranje socijalnih stavki poput potpore za socijalno ugrožene ili dugotrajno nezaposlene.

Doduše stečaj gradova u Njemačkoj nije moguć jer u slučaju da grad ili općina nisu u stanju ispuniti svoje obveze poput isplate socijalne potpore ili plaćanja komunalnih poduzeća, u pomoć uskače savezna pokrajina. No to je za mnoge gradonačelnike bio dvosjekli mač. Naime sa saveznim pokrajinama kao jamcima gradovi su lako dobivali velike kredite koje sada sami nisu u stanju otplaćivati. Pritom mnogi gradovi otplaćuju samo kamate dok glavnica ostaje netaknuta. Gradonačelnici se brane od optužbi sa savezne razine da ništa ne čine kako bi smanjili dugove. No glavni problem u gradskim proračunima bila je i ostala socijalna stavka. Mnoge političke odluke koje se donose na saveznoj razini poput odluke o povećanju broja mjesta u vrtićima i jaslicama ostaju na teret gradova. “Kod tako velikih društvenih tema nam je potrebna i drugačija raspodjela troškova”, zahtjeva Ulrich Maly.

poslovni.hr