Neonacističko umrežavanje u Evropi

Povezani članci

• Izraelska vojska završila povlačenje iz Gaze, počelo primirje
• Jaki signal
• Kina zbog korupcije kaznila 182.000 zvaničnika!
• U Izraelu hiljade ljudi na protestu protiv Netanyahua
• Preliminarni rezultati izbora u Austriji: Pobjednik Van der Bellen, desničar Hofer priznao poraz
• Moja ćerka predsednica SAD

RIA Novosti

Ubistvo Pavlosa Fisasa je bio trenutak za buđenje grčkih vlasti. Antifašistički aktivista i reper Fisas je izboden u srijedu, 18. septembra. Ali grčki nacisti su dobro povezani sa njemački i italijanskim „kolegama“.

Osumnjičeni napadač je bio član neonacističke političke partije Zlatna zora. Ova partija, koja je osvojila skoro sedam odsto glasova na parlamentarnim izborima u Grčkoj 2012. godine, porekla je umješanost u ovaj zločin. Ipak, vlasti su bez obzira na to odlučile da se više aktiviraju protiv desničarskog ekstremizma. U nekoliko grčkih gradova, policajci su uhapsili članove ove partije koji su posjedovali oružje.

Zlatna zora ima saveznike širom Evrope. Prije devet godina, ova partija se pridružila Evropskom nacionalnom frontu, koji čine druge evropske partije ekstremne desnice, uključujući njemačku NPD i špansku partiju Falanga. Nedavna istraživanja ubistava u Njemačkoj, koja su počinili neonacisti iz grupe NSU (Nacional-socijalističko podzemlje), otkrila su obimnu međunarodnu mrežu u službi interesa ekstremista desnog krila. „Neonacisti su počeli da se međusobno povezuju, čak i na međunarodnom nivou, sredinom devedesetih, a možda i ranije“, rekao je Hajo Funke politikolog specijalizovan za desničarski ektsremizam iz Berlina.

Prekogranična saradnja

Novinar Andreas Špajt

Andreas Špajt, autor nekoliko knjiga o neonacizmu iz Hamburga, kaže da njihove aktivnosti mogu da se podjele u tri kategorije. „Treba da razlikujete tri tipa: subkulturna scena, nasilni neonacisti i neonacizam kao politika”, kaže on. Primijetio je da se na kulturnom nivou umrežavanje dešava na neonastičkim koncertima. Njemačke grupe sa rasističkim tekstovima imaju turneje širom Evrope. „Kao neonacistička grupa možete da nastupate u zemljama kao što su Italija i Grčka“, dodao je Špajt. Diskovi sa pjesmama koje su zabranjene u Njemačkoj se proizvode u inostranstvu, pa se onda donose u zemlju.

Stručnjaci su posmatrali oblike prekogranične saradnje između nasilnih neonacista. Grupe koje su međunarodno aktivne, kao što su Kju Kluks Klan, Kombat 18 i Krv i čast, mogu da pomognu pojedincima odgovornim za nacističke zločine da se sakriju u drugim zemljama. „Ove grupe su posljednjih godina postale jače, zato što domaće obavještajne službe nisu radile svoj posao“, kaže Funke.

Ovo međunarodno povezivanje za posljedicu ima zločine koje nasilni njemački neonacisti čine u inostranstvu. „Bilo je slučajeva kada su njemački neonacisti putovali u Češku i učestvovali u napadima na Rome i Sinte ili da su išli u Grčku da vide kako funkcioniše Zlatna zora,“ objašnjava Špajt. „Ovo možete da nazovete i nasilnim turizmom.“

Međutim, neonacisti pokušavaju da dođu do uticaja i kroz zakonite metode. Evropska alijansa za slobodu i Alijansa evropskih nacionalnih pokreta su dvije partije koje planiraju da se kandiduju na sljedećim izborima za Evropski parlament.

Ali, zašto nacionalisti iz različitih zemalja sarađuju jedni sa drugima? „Neonacisti ne misle u okvirima nacionalnih granica“, kaže Špajt. „Oni ne ometaju aktivnosti jedni drugima, jer žele da vide da bijela rasa održava moć širom svijeta. Dokle god stranci ostaju u svojim zemljama, neonacisti nemaju ništa protiv njih. Ovdje je na djelu ideologija etničkog pluralizma.“

Jevreji – zajednički neprijatelj

Jedna stvar koja ujedinjuje neonacističke partije iz svih zemalja je mržnja prema Jevrejima. Ovo je razlog zbog kojeg mnogi neonacisti poštuju bivšeg iranskog predsjednika Mahmuda Ahmadinežada koji je otvoreno govorio protiv Izraela i prijetio da će da ga uništi. Doduše, veze između islamista i neonacista nisu nova pojava.

Demonstracije protiv neonacista u Grčkoj

„Snažne veze između grupa ekstremno desnog krila u Evropi i arapskom svijetu su postojale još dvadesetih godina prošlog vijeka“, tvrdi Špajt, dodavši da je ideologija koja stoji iza ove saradnje banalna. „Neonacisti su shvatili da i druge grupe pokušavaju da održe svoju tradiciju, uključujući tradicionalni odnos prema ženama.“

Prema Špajtovim tvrdnjama, ideologija desnog krila se širi na međunarodni nivo. Do ovoga dijelom dolazi zbog posljedica ekonomske krize i neizvjesnosti koju osjeća srednja klasa. Povezivanje neonacista samo pogoršava ovaj problem. „Možemo da očekujemo da će oni dobiti više mandata na sljedećim izborima za Evropski parlament“, kaže Špajt.

Pokret je takođe „nevjerovatno aktivan“ na muzičkoj sceni. Neonacisti lako privlače mlade ljude iz malih gradova jer im daju mogućnost da putuju u Italiju da bi posjetili koncert. Zbog toga je potrebno da se preduzmu preventivne mjere. „Okretanje glave od ovog problema nije rješenje,“ kaže Špajt. „Ako se suprotstavite neonacistima, imate šansu da ih promijenite.“

Autori: Kristijan Ignjaci / Nevena Cukućan

Odgovorni urednik : Mehmed Smajić

DW