Nemiri u SAD: Bijes Amerike, Trumpova nesposobnost
Povezani članci
- Bajden obećao da će sarađivati sa republikancima
- Za šta bi Trump mogao biti optužen zbog posjedovanja tajnih dokumenata?
- Na tursko-sirijskoj granici izgrađen zid dug 764 kilometara
- Islamski džihad i Izrael potvrdili prekid vatre
- Neredi u Francuskoj tokom prvomajskih marševa
- Australija: Rekordan broj požara u Novom Južnom Walesu
Predsjednik SAD Donald Trump obećava svojim pristalicama da će opet uspostaviti mir i red. Foto: YURI GRIPAS/ REUTERS
Protesti u mnogim velikim gradovima SAD otkrivaju bitne probleme američkog društva – i nespremnost predsjednika da ih rješava.
Piše: Roland Nelles, Washington, 31.05.2020
Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović
Misli se da je Ameriku uvijek lako prozreti. Zemljom vlada nepredvidivi predsjednik, policija je bjelačka i rasistička, u gradovima izbija haos, mi gledamo strašne slike, blizu je propast.
Je li to stvarno tako jednostavno? Jedva. Sva mržnja, bijes, koji se trenutno prazni na ulicama Amerike, ima puno dublju, komplikovaniju pozadinu – baš kao što je upravo groteskna reakcija Donalda Trumpa na to.
Protest je simptom jedne bolesti od koje Amerika već dugo boluje. Zemlja ima dva lica. Powerhouse, gospodarska, tehnološka i vojna super sila, koja sa misijom Space X upravo ponovo šalje raketu u svemir.
Istovremeno je tu brutalna nejednakost, socijalna podjela, koja se u Evropi samo teško može predstaviti. Sada, u doba Corona krize, ona je dobila nepredstavljive razmjere. Dok je milijarderima i djelovima pretežno bjelačke više srednje klase i dalje dobro, veliki dijelovi stanovništva i cijela područja su sve više gube tlo pod nogama.
Apsurdna podjela
Rijetko kad prije je podjela postala vidljiva na tako apsurdan način: U predgrađima Njujorka, Vašingtona i Čikaga opušteni bogataši izvode na sunce u šetnju svoga psića od 5 000 dolara, dok u siromašnim četvrtima cijele porodice stoje u redovima pred javnim kuhinjama.
40 miliona ljudi su zvanično prijavljeni kao nezaposleni. Državna pomoć koju dobijaju uskoro će jednim dijelom prestati. Mnogi drugi svakako nemaju ništa i također ne dobijaju ništa. Milioni Amerikanaca su se pogledom na visoke troškove života mogli već prije krize kao “Working Poor” (siromašni radnik) držati iznad vode samo uz pomoć povremenih poslova. Kroz Coronu oni su konačno osuđeni na siromaštvo.
Usto dolaze svi drugi problemi a rasizam je jedan od njih, stara, duboka rana. Ali tu su još: zloupotreba droga, kriminalitet bandi, porodično nasilje, hronične bolesti, loše stanje obrazovanja u siromašnijim oblastima i oružano nasilje.
Nakupilo se puno nezadovoljstva – i na mnogim mjestima postoji bezuman gnjev na vladajuće odnose: kod crnih u velikim gradovima kao Mineapolis, kod bijelih nezaposlenih na Srednjem zapadu, kod mladih “gig radnika” (povremeni poslovi) u San Francisku ili Njujorku. Primjer George Floyda iz Mineapolisa pokazuje da je dovoljna jedna iskra da doslovno zapali ovu eksplozivnu smjesu.
Trumpova kalkulacija
Donald Trump je izabran jer je – pojednostavljeno rečeno – nastupio sa obećanjima da će u najmanju ruku pripadnicima bijele srednje i niže klase biti bolje. On im je prilikom preuzimanja dužnosti obećao da će ih izvući iz tog „masakra“ (“Carnage”). Istovremeno je obećao bijelim, privilegovanim bogatašima u njihovom vilama u predgrađima Floride i Teksasa da će osigurati njihovu moć i novac. Ostatak zemlje je bio više ili manje izostavljen.
Donald Trump živi od toga da različite grupe u američkom društvu izigrava jedne protiv drugih. Njemu se ne radi o tome da cijela zemlja bude bolja nego samo jedan dio. Umjesto da bude predsjednik za sve Amerikance on se brine samo o pretežno bijelu polovinu koju mu treba obezbjediti ponovni izbor.
Tome odgovara i njegova reakcija na akutnu krizu: On obećava da će ponovo uspostaviti mir i red. Ko demonstrira, ko je protiv njega je haotičar, socijalist ili kriminalac. On radi i govori ono što njegove pristaše navodno od njega očekuju. On koristi strah od haosa da bi se predstavio kao jaki čovjek.
Trump nije pogodan kao izmiritelj. I drugačije nego njegovi prethodnici George W. Bush i Barack Obama, Trump čak ni ne pokušava da da ozbiljno pristupi rješavanju dubokih, kompleksnih problema društva. Za to bi mu bila potrebna izdržljivost, pametni koncepti, suosjećaj – i mnogo novca. To sve Trumpa ne interesuje. On računa samo na brzi gospodarski polet kao da će se time sve moći riješiti.
To je Trumpova stvarna, najveća nesposobnost. Američki birači moraju u novembru odlučiti da li ga žele i dalje podnositi.