Neka vrsta Guantanama

Izdvajamo

• Meloni je sličan dogovor ranije potpisala s Tunisom i obnovila isti takav sporazum s Libijom, koju se optužuje za masovna kršenja ljudskih prava migranata. Italija za provođenje evropske migracijske politike dobiva manje novca nego Grčka, a njezina vlada donijela je paket zakona kojim se predviđa izgradnja novih centara na tlu Italije, što je naišlo na otpor lokalnih i regionalnih dužnosnika.

Povezani članci

• Američki tenkovi i vojska ulaze u Poljsku
• Lažne vijesti glavno oruđe češke predsjedničke kampanje
• Ursula von der Leyen nova je čelnica Evropske komisije
• SAD: Šefica OPM podnijela ostavku
• Haos u Kabulu: Neslaganje oko rezultata izbora moglo bi ugroziti mirovni proces
• WHO razmatra odluku o proglašenju kraja pandemije koronavirusa

Foto: Arhiv

Meloni je kriminalizirala aktivnosti volonterskih spasilačkih brodova, a sporazum s Albanijom tumači se kao odgovor na nevoljkost EU-a da tražitelje azila ravnomjerno rasporedi po svojim članicama

Piše: Tena Erceg – Novosti

Giorgia Meloni, predsjednica talijanske vlade iz ekstremno desne stranke Braća Italije, predstavila je 7. oktobra “povijesni” sporazum koji je potpisala s albanskim premijerom, a kojim se predviđa izgradnja centara za prihvat tražitelja azila u Albaniji. “Sretna sam što zajedno s albanskim premijerom Edijem Ramom mogu najaviti da smo potpisali memorandum o upravljanju migracijskim tokovima”, obznanila je Meloni u Rimu, rekavši i da bi taj sporazum mogao postati “model suradnje između članica EU-a i država koje to nisu”.

Sporazumom se predviđa izgradnja smještaja za tri tisuće ljudi koji brodovima preko Mediterana dolaze u Evropu. U pitanju je manji dio očekivanog broja ljudi, s obzirom na to da su talijanske vlasti ove godine registrirale 145.700 dolazaka, gotovo dvostruko više nego prošle. U Albaniju će se transferirati samo ljudi spašeni na moru, ali ne i oni koji u Italiju dođu kopnenim putem, dok će se maloljetnici, trudnice i bolesni s izbjegličkih brodova prebacivati direktno u Italiju. “Geografija je postala prokletstvo za Italiju, jer kada uđete u Italiju ušli ste u EU. Možda nemamo snage i kapaciteta da budemo rješenje tog problema, ali možemo pomoći”, rekao je Rama, koji zauzvrat očekuje podršku talijanske vlade za ulazak Albanije u Uniju. Meloni je tu podršku obećala, rekavši da se Albanija, unatoč tome što nije EU članica, “ponaša kao da to jest”.

Italija će financirati dva prihvatna centra koji će biti pod talijanskom jurisdikcijom, dok će Albanija osigurati policajce i nadzor. Jedan centar nalazit će se u luci Shëngjin, odakle će se nakon identifikacije tražitelji azila prebacivati u drugi centar u unutrašnjosti zemlje. Tamo bi trebali biti smješteni najviše 28 dana, iako proces dobivanja azila traje znatno duže. Kako bi centre stavila pod jurisdikciju druge države Albanija bi trebala eksproprirati dijelove vlastitog teritorija, a nije jasno ni kako će funkcionirati primjena pravosuđa jedne države u drugoj.

Sudeći po reakcijama, većina talijanskih političara nije znala da Meloni priprema taj sporazum, a podjednako iznenađeni bili su i evropski dužnosnici. “Prije bilo kakvog komentara moramo znati što oni uopće misle raditi”, izjavila je glasnogovornica Evropske komisije Anitta Hipper. Tajnik opozicijske stranke Više Evrope Riccardo Magi projekt je nazvao “nekom vrstom talijanskog Guantanama, mimo svih međunarodnih standarda, izvan EU-a i bez mogućnosti nadzora statusa ljudi koji će tamo biti zatočeni”.

Meloni je sličan dogovor ranije potpisala s Tunisom i obnovila isti takav sporazum s Libijom, koju se optužuje za masovna kršenja ljudskih prava migranata. Italija za provođenje evropske migracijske politike dobiva manje novca nego Grčka, a njezina vlada donijela je paket zakona kojim se predviđa izgradnja novih centara na tlu Italije, što je naišlo na otpor lokalnih i regionalnih dužnosnika.

Meloni je, osim toga, kriminalizirala aktivnosti volonterskih spasilačkih brodova, a sporazum s Albanijom tumači se kao odgovor na nevoljkost EU-a da tražitelje azila ravnomjerno rasporedi po svojim članicama. Sporazum su kritizirale i nevladine organizacije SeaWatch, International Rescue Committee i Danski komitet za izbjeglice. Iz potonje su izjavili da se on “uklapa u trend eksternalizacije evropskih granica u treće zemlje”, koji je prošle godine započela vlada Velike Britanije planom autsorsanja obrade tražitelja azila u Ruandu.