Naftni koncerni investiraju stotine milijardi dolara u nove naftne i gasne bušotine

Izdvajamo

• Jasno je: ukoliko koncerni provedu svoje namjere biće nemoguće ostvariti globalne klimatske ciljeve kao što je ograničenje srednjeg porasta temperature za 1,5°. „Da bi se održala granica 1,5°, bitno je brzo, kontrolisano smanjenje proizvodnje nafte i gasa“, rekao je Bartsch. „Umjesto toga industrija se pobrinula da se klimatska kriza sve više zaoštrava.“ Predstavnici energetske industrije nisu se do sada izjasnili u vezi s ovom listom.

Povezani članci

• Mumbaj pogodila najsnažnija kiša u deceniji
• Žene na Olimpijadi: „Ženski organi u stomaku će uvenuti“
• Biden pobijedio i u Georgiji i došao do 306 elektora, Trump ima 232
• Pripremi se za najgore, Evropo – do kraja stoljeća, superoluje će pogoditi i tvoje obale
• Tužilaštvo traži da Breivik bude smješten u psihijatrijsku ustanovu
• Tko štiti radnike u krizi?

Naftna platforma ‘Manifa’ (Saudijska Arabija): Preduzetnik ‘Saudi Aramco’ želi kao i mnoge druge firme otvarati nove naftne bušotine – uprkos klimatskoj krizi. Foto: Simon Dawson/Bloomberg/Getty Images

Ustvari bi globalne emisije trebale znatno opadati, a uprkos tome stotine preduzeća planira otvarati nove naftne izvore. Zaštitnici klime alarmirani su. Prijeti da cilj 1,5° konačno propadne

Piše: Claus Hecking; Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović

Multinacionalne naftne i gasne kompanije investiraju stotine milijardi u otvaranje novih izvorišta – uprkos globalnim rekordnim temperaturama i obećanju mnogih država da će srednjoročno postati karbonski neutralni. Ovo proizlazi iz „Global Oil & Gas Exit List“ koji su u srijedu objavile organizacije za zaštitu okoliša „Urgewald“ i partnerske organizacije – čije je najvažnije podatke SPIEGEL unaprijed dobio.

Prema tim podacima traže ili otkrivaju nova naftna i gasna polja 96% od 700 obuhvaćenih preduzeća. Samo za istraživanje koncerni od 2021. godine uložili su više od 170 milijardi dolara, piše „Urgewald“. Prema listi 539 preduzeća rade aktuelno na tome da pokrenu proizvodnju u obimu od 230 milijardi barela (po 159 litara) na dosad nekorištenim nalazištima. To odgovara trenutnoj globalnoj potrošnji nafte za više od šest godina.

Ove firme žele eksploatisati više nafte

Na vrhu preduzeća s najvećim kratkoročnim planovima proširenja stoje tri državom kontrolisana koncerna: “Saudi Aramco” (želi dodatno eksploatisati 16,8 milijardi barela ekvivalenta nafte), “Qatar Energy” (16,5 milijardi) i ruski “Gazprom” (10,7 milijardi barela).

Nakon toga slijedi brazilski “Petrobras” (9,6 milijardi barela), ADNOC iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, domaćina sljedećeg svjetskog samita o klimi (9 milijardi) – kao i zapadnjački koncerni “TotalEnergies” iz Francuske (8 milijardi) i “ExxonMobil“ iz SAD (7,9 milijardi barela). “TotalEnergies” kao i konkurenti “Shell“, “Eni”, “ExxonMobil”, BP, “Petronas”, “Chevron“ i “Repsol” slijede ekspanzione projekte svaki u više od dvije desetine država.

Studija pokazuje kako je ogromna razlika između obećanja politike i projekata gospodarstva. „Razmjere ovih fosilnih planova razvoja zastrašujuće su“, rekao je Nils Bartsch, voditelj istraživanja nafte i gasa kod „Urgewald“.

Jasno je: ukoliko koncerni provedu svoje namjere biće nemoguće ostvariti globalne klimatske ciljeve kao što je ograničenje srednjeg porasta temperature za 1,5°. „Da bi se održala granica 1,5°, bitno je brzo, kontrolisano smanjenje proizvodnje nafte i gasa“, rekao je Bartsch. „Umjesto toga industrija se pobrinula da se klimatska kriza sve više zaoštrava.“ Predstavnici energetske industrije nisu se do sada izjasnili u vezi s ovom listom.

spiegel.de