Na putu prema trgovinskom ratu

Povezani članci

• Oksfordski naučnici u trci s vremenom
• Oružani sukob Armenije i Azerbejdžana u Nagorno-Karabahu
• UN: Nedovoljna pomoć zemljama koje su primile Venecuelance
• Jak zemljotres u Grčkoj, jačina 6,1 stepen po Richteru
• Svi putevi vode u Moskvu: Je li Amerika nepovratno izgubila autoritet gospodara svijeta
• Indonezija: U zemljotresu i cunamiju stradalo više od 1.200 ljudi

Elizabeth Frantz | Reuters

Europski političari optužuju Washington da ukrajinski rat koristi za ekonomsku korist i dovodi EU u podređen položaj. Najspornije su cijena američkog plina i paket subvencija industriji

Francuski predsjednik Emmanuel Macron 30. studenog započeo je trodnevni posjet Sjedinjenim Državama. Potpuni sadržaj njegovih razgovora s aktualnim stanarom Bijele kuće Joeom Bidenom nije poznat, no među temama su sigurno trgovinski odnosi SAD i Europske unije. Europski dužnosnici, naime, sve više optužuju Washington da koristi rusko-ukrajinski rat za vlastitu ekonomsku korist i dovodi EU u podređeni položaj. Prije tjedan dana, neimenovani visoki funkcionar EU-a izjavio je za portal Politico da “ako pogledate trezveno, zemlja koja najviše profitira od ovog rata je SAD, zato što oni prodaju više plina po većim cijenama, i zato što prodaju više oružja”. Politico navodi da sličan stav izražava i niz drugih europskih dužnosnika i diplomata, a nedavno je i Povjerenik Europske komisije za unutarnje tržište Thierry Breton ustvrdio kako SAD s ove strane Atlantika plin prodaje po četiri puta većoj cijeni. Europske zemlje trpe najveću cijenu sankcija rusko-ukrajinskog rata, uključujući i odricanje od ruskih energenata. Tijekom 2021. EU je od Rusije uvezla 155 milijardi kubičnih metara plina, a udio plina iz Rusije u ukupnom europskom uvozu plina u travnju te godine iznosio je 45 posto. Do kolovoza ove godine taj udio je pao na 17 posto, a EU planira i daljnje smanjenje uvoza ruskog plina. Da nadomjesti ruski, Europa se okrenula povećanom uvozu plina iz drugih izvora, u prvom redu iz Norveške i SAD-a, ali i drugih zemalja poput Katara, Alžira ili Nigerije. Samo iz Sjedinjenih Država Unija je u prvih osam mjeseci ove godine uvezla 40 milijardi kubnih metara plina, što je gotovo dvostruko negoli u cijeloj prethodnoj godini. Zahvaljujući tome američki izvoz ukapljenog plina narastao je za 12 posto u prvoj polovici 2022. pa je Washington postao najveći izvoznik ukapljenog zemnog plina na svijetu, prestigavši Australiju i Katar.

Komparativno jeftiniji energenti već su postali znatna prednost za američke tvrtke, pa pojedine kompanije već najavljuju preseljenje tvornica iz Europe u Sjedinjene Države, Europu brine i američki Zakon o smanjenju inflacije (IRA). U osnovi je riječ o paketu subvencija američkoj industriji “teškom” 369 milijardi dolara, koji EU vidi kao dodatni korak prema transatlantskom trgovinskom ratu. Zakon predviđa poticaje za zelene tehnologije, što bi između ostalog značilo jeftinije američke električne automobile, u praksi strategiju “kupujmo američko”, što bi moglo naročito pogoditi europske zemlje s razvijenom autoindustrijom poput Francuske i Njemačke. “SAD slijedi domaću agendu, koja je nažalost protekcionistička i diskriminira američke saveznike”, rekao je Tonino Picula, hrvatski europarlamentarac i izvjestitelj za odnose EU i SAD-a.

I dok ministri gospodarstva članica EU-a ovog petka u Bruxellesu sastavljaju planove za hitan plan vlastitih subvencija kako bi spasili europske industrije, Macron će od Bidena pokušati ishoditi jeftiniji plan i omogućavanje pristupa europskim tvrtkama američkom paketu subvencija. Istovremeno, iako je već formiran njemačko-francuski konsenzus o nužnosti europskih subvencija za strateške industrije, nekoliko zemalja-članica EU-a još uvijek ne podupire takav potez. Sam Macron izjavio je da neće samo gledati dok Amerikanci i Kinezi slijede agresivnu politiku subvencija. U svakom slučaju, rusko-ukrajinski rat nije samo vojno potpuno podredio EU Washingtonu – i tako što je potpuno revitaliziran NATO, kojem je sam Macron prije samo tri godine dijagnosticirao “moždanu smrt” – nego sve više i ekonomski. “Strateška autonomija” EU-a neće biti moguća bez golemih ulaganja u europske obrambene industrije, ali i daleko manje ružičastog pogleda na međunarodne gospodarske odnose, uključujući i one sa SAD-om.

Portalnovosti.com