Mračni detalji iz prošlosti novog pape: Učestvovao u otmici beba i trudnica socijalista

Povezani članci

• Habermas i kožne pantalone
• UN: Glasanje o nacrtu rezolucije o sporazumu sa Iranom 20. jula
• Pitanje stoljeća
• Uragan Marija razara ostrvo Dominiku
• Uprkos Trumpu, Iran prvi put ima međunarodnu podršku
• Građanskih ratova dvostruko više nego 2001. godine

Odvjetnici koji se bave zaštitom ljudskih prava pokušali su tužiti Jorgea Maria Bergogliu, novoizabranog papu, zbog navodne umiješanosti u zločine protiv čovječnosti počinjene za vrijeme strahovlade vojne hunte u Argentini sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Njegovi navodni zločini opisani su i u knjizi. On je sve navode demantirao.

U vrijeme velikih prevrata u Južnoj Americi, kler je u nekolicini zemalja pogođenih vojnim pučevima stajao u zaštitu demokratski izabranih vlasti. Međutim, Argentina je bila iznimka – ondje je kapelan policije Buenos Airesa Christian Von Wernich osobno sudjelovao u likvidacijama i mučenjima za vrijeme strahovlade Ramóna Campsa te Jorgea Rafaela Videla između 1976. i 1983. godine.

Trenutno taj svećenik služi doživotnu kaznu zatvora zbog sudjelovanja u tom “Prljavom ratu”, u kojemu je nestalo oko 30.000 građana Argentine. Udruga Plaza del Mayo i danas traži pravdu za njih, a čak su u jednom momentu pozvale i Bergoglia da svjedoči u mučnom procesu koji se ticao otmica beba i trudnica socijalista zbog sumnje da je o tome znao, pa i da je u njima sudjelovao.

Odluku crkve da javno podrži vojni režim današnji je papa objasnio ‘političkim pragmatizmom’.

Od 1973. do 1979. Bergoglio nije vodio Crkvu u Argentini, već je bio provincijal jezuitskog reda, što se vremenski dijelom poklopilo s diktaturom. Njegovu navodnu upletenost u otmicu dvojice svećenika 1976. godine, koji su djelovali u siromašnim četvrtima, o čemu je pisao i Reuters, opisao je novinar Horacio Verbitsky u knjizi “Tišina”.

On je razgovarao i s Orlandom Yoriom, jednim od otetih jezuita. Obojica su, naime, preživjeli.

“Povijest ga osuđuje. Prokazuje ga kao osobu koja je bila vrlo bliska s vojskom”, izjavio je Fortunato Mallimacci, bivši dekan Sveučilišta u Buenos Airesu.

Kada se 2005. godine profilirao kao kandidat za nasljednika Ivana Pavla II, aktualizirane su priče o sumnjama u njegovu upletenost u zločine počinjene od strane vojne diktature. Protiv njega je podnesena i tužba zbog sudjelovanja u otmici dvojice svećenika 1976. godine.

Tada je Bergogliov glasnogovornik poručio Associated Pressu da se radi o “starim klevetama”. Oni koji ga brane često su navodili da je on skrivao brojne pojedince koji su bježali od vojske.

Današnji je papa kasnije, kada je došao na mjesto nadbiskupa Buenos Airesa i postao kardinal, aktivno radio na pomirenju među Argentincima, te se ispričao za držanje Crkve u vrijeme diktature.

net.hr