Minsk: Odsudni pregovori za mir u Ukrajini

Povezani članci

• Mirni prosvjedi povodom obljetnice nasilja u Charlottesvilleu
• Evropska unija danas pooštrava pravila za izvoz vakcina?
• Bernard-Henri Lévy: Protesti imbecila
• U Iraku i Siriji ubijeno 50.000 boraca ISIL-a
• Biden i Merkel za zajednički front prema Rusiji i Kini
• Poplave u Maleziji raselile 40 hiljada ljudi

Šefovi država Rusije, Ukrajine, Francuske i njemačka kancelarka vode u Minsku sastanak o Ukrajini.

Četverostrani razgovori o miru u Ukrajini traju bez prestanka i u četvrtak ujutro i zasad nema naznaka mogućeg sporazuma, prenose svjetske agencije.

Ukrajinski, ruski i francuski predsjednik Petro Porošenko, Vladimir Putin i Francois Hollande te njemačka kancelarka Angela Merkel održali su nekoliko rundi razgovora iza zatvorenih vrata, najprije sami, potom s ministrima vanjskih poslova i savjetnicima, da bi potom ponovno razgovarali u četiri oka.

Čelnici namjeravaju potpisati zajedničku izjavu kojom se podržava teritorijalna cjelovitost i suverenitet Ukrajine, rekao je izvor iz ukrajinskog izaslanstva, prenosi Reuters.

Po istom izvoru, kontaktna grupa (Rusija, Ukrajina, OESS) pripremit će odvojeni dokument kojim se potpisnici obvezuju na poštivanje plana o prekidu vatre, dogovorenog u septembru u Minsku.

Ruski optimizam

Razgovori bi mogli potrajati još najmanje pet do šest sati, rekao je savjetnik ukrajinskog predsjednika.

“Imamo još pet, šest sati posla. Najmanje toliko. Nećemo otići bez sporazuma o bezuvjetnom prekidu vatre. Traje borba živaca”, napisao je savjetnik Valerij Čali na Facebooku.

Njemačko ministarstvo vanjskih poslova saopćilo je je da “razgovori nisu laki i da se nastavljaju”, dodajući da će njemački ministar vanjskih poslova Frank Walter Steinmeier odgoditi planirani put u Brazil.

Za razliku od Nijemaca, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov ranije je rekao da “razgovori teku više nego super”.

Porošenko je uoči razgovora izjavio da su razgovori u Minsku posljednja šansa za okončanje sukoba u kojem je dosad poginulo više od 5400 ljudi.

“Ili će doći do deeskalacije, primirja i povlačenja teškog naoružanja, ili će situacija izmaći kontroli”, rekao je Porošenko, prenosi dpa.

Glasnogovornik kancelarke Merkel, Steffen Seibert istaknuo je da sastanak predstavlja “tračan nade, ništa više od toga”.

Nade u uspjeh sastanka porasle su kada su u Minsk doputovali čelnici separatista, Aleksander Zaharčenko i Igor Plotnicki. Oni će potpisati sporazum ako razgovori budu uspješni, rekao je za dpa Andrej Purgin iz samoproglašene Narodne republike Donjeck.

Paralelno sa samitom, u Minsku se sastala kontaktna grupa koja s izaslanicima separatista pokušava dogovoriti pojedinosti mirovnog plana.

Denis Pušlin iz Narodne Republike Doneck rekao je da je prerano govoriti o uspjehu. “Situacija se razvija pozitivno, ali samo će vrijeme pokazati hoće li biti konačnog rezultata”, kazao je.

Susret u Briselu

O krizi u Ukrajini razgovarat će se danas i na neformalnom samitu u Briselu, bit će riječi i o suzbijanju terorizma i ekonomskom stanju Unije.

Diskusija o ukrajinskoj krizi, koja je prva tačka dnevnog reda, u velikoj mjeri će zavisiti od ishoda susreta u Minsku.

U EU nezvanično kažu da će najavljeno pooštravanje sankcija Rusiji zbog narušavanja suvereniteta i teritorijalnog integriteta Rusije biti odloženo u slučaju uspješnog ishoda pregovora u Minsku, navodi agencija Tanjug.

Osim toga, šefovi država i vlada 28 članica će razmijeniti mišljenja o borbi protiv terorizma, a naročito o problemu građana EU koji su se pridružili grupi Islamska država Irak i Levant (ISIL) i ostalim militantnim organizacijama na Bliskom Istoku.

Neke od predloženih mjera za bolju kontrolu evropskih granica je evidentiranje građana EU prilikom ulaska i izlaska iz šengenske zone i uspostavljanje jedinstvene baze podataka o putnicima u avionskom saobraćaju.

Granična policija zemalja članica zasad samo kontroliše dokumenta građana EU na ulasku i izlasku iz Schengena, ali ne bilježi njihove podatke.

U Briselu je najavljeno da će treća tema samita biti bolja koordinacija članica u cilju rješavanja ekonomske krize i problema nezaposlenosti.

Prekinuto primirje

Ukrajinska vlada objavila je u srijedu da je njenih 19 vojnika ubijeno u napadu proruskih separatista kod grada Debalceva, što je jedan od najvećih gubitaka u devet mjeseci rata.

Pobunjenici koji su u januaru prekinuli petomjesečno primirje pokušavaju okružiti Vladine snage u tom gradu, strateški važnom jer bi im omogućio povezivanje glavnih uporišta.

Washington je istovremeno počeo otvoreno govoriti o naoružavanju i obuci ukrajinskih vojnika za obranu od “ruske agresije”.

Komandant američkih snaga u Evropi Ben Hodges izjavio je da će američka vojska početi uvježbavati ukrajinske vojnike. Obuka će početi u martu i jedna bojna američkih vojnika uvježbavat će tri ukrajinske bojne, rekao je Hodges okom posjete bazi NATO-a u Szczecinu na sjeverozapadu Poljske.

Po njegovim riječima, ruski vojnici izravno su intervenirali u borbama oko Debalceva i ako ofenziva uspije, mogli bi krenuti na luku Mariupolj.

“Prema količini municije i vrsti opreme vrlo je očito da se radi o direktnoj ruskoj intervenciji u području Debalceva”, istaknuo je Hodges.

Također je kazao da je uz ukrajinsku granicu raspoređeno deset ruskih jedinica.

 Agencije