Meksički aduti protiv Trumpa

Izdvajamo

• Građani Meksika čine oko polovinu od oko jedanaest miliona iligalnih doseljenika u SAD a Pena Nieto je obećao da će zastupati i njihove interese. Međutim neto migracija iz Meksika ka sjevernom susjedu je već nekoliko godina negativna: više Meksikanaca se vraća nego što ih se iseljava.

Povezani članci

• Slučaj Kašogi: Odgovor SAD i sudbina saudijskog princa
• SAD i Iran zabrinuti o situaciji u Iraku
• Doživotni zatvor za korumpiranog kineskog zvaničnika
• Izbori u Španiji
• Prosudite sami
• Najviše sirijskih izbjeglica u Libanu

 © dpa Meksikanski predsjednik Enrique Peña Nieto i Donald Trump imali su zajedničku konferenciju za štampu 31.augusta 2016. u Meksiko Sitiju.

Zemlje Sjeverne Amerike profitiraju od sporazuma o slobodnoj trgovini Nafta. Umjesto reformi Kanada i Meksiko boje se Trumpovog protekcionizma – sada počinju pregovori. Upravo na dan kada je predsjednik naredio gradnju zida prema južnom susjedu.

Piše: Andreas Ross, Washington
Preveo i u redio: Ešref Zaimbegović

Poslije izborne pobjede Donalda Trumpa usijale su se veze između Kanade i Meksika. Partneri SAD u sjeveroameričkoj slobodnoj trgovinskoj zoni dogovaraju se kako da reagiraju na triumf jasnog protivnika Nafte. Pokazuju se samouvjereni i otvoreni. „Ako Amerikanci hoće da govore o Nafti onda ću rado biti prisutan“, kazao je kanadski premijer Justin Trudeau i spomenuo razgovor sa meksičkim predsjednikom Enrique Pena Nietom. Njegova ministrica vanjskih poslova Claudia Ruiz Massieu izjavila je da nemaju ništa protiv „modernizacije“ dogovora iz 1994. godine.

Međutim, ona će uskoro morati prepustiti svoju fotelju Nietovom čovjeku od povjerenja Luisu Videgarayu. On je dogovorio Trumpovu predizbornu posjetu Meksiku i od tada ima dobru vezu sa Jaredom Kushnerom, zetom američkog predsjednika. Da je i za Kanadu puno toga u igri pokazao je Trudeau reorganizacijom svoga kabineta. On je unaprijedio Chrystia Freeland za ministricu vanjskih poslova. Apsolventica Harvarda i dugogodišnja novinarka raspolaže sa dobrim kontaktima u američkom poslovnom svijetu i pokazala se kao ministrica trgovine u Ceta pregovorima sa EU kao verzirani pregovarač.

Kanada je ovisna o izvozu u Ameriku

Trump sad sjedi u Bijeloj kući, poziva šefove firmi i sindikaliste i prijeti preduzećima svakoga dana sa “masivnim graničnim porezima”. Njegov glasnogovornik je objavio da bi predsjedniku bilo najdraže novo pregovaranje oko Nafte. Ipak prijetnja jednostranog povlačenja ostaje u igri – a kako Trump želi uskladiti koncept slobodne trgovinske zone sa svojom devizom “Amerika na prvom mjestu” ostaje za njegove partnere zagonetka. No sada se svako bori za sebe. Videgaray predvodi jednu meksičku delegaciju koja ovoga tjedna u Vašingtonu treba da pripremi posjetu Pena Nieta za slijedeći utorak. “U roku 30 dana” želi Trump da sretne i Trudeaua.

Tri četvrtine kanadskog industrijskog izvoza ide u SAD što čini oko jedne petine gospodarskog učinka. Samo svako deveto auto koje se montira u Kanadi ostaje na domaćem tržištu. “Konstruktivni odnosi sa novom vladom u Vašingtonu” koje pristalica Baracka Obame Trudoau obećava svojim sugrađanima su za njega veoma važni. U ponedjeljak su Kanađani ipak dobili nešto za smirenje. Stephan Schwarzman, šef jednog investiciong društva i predsjednik jednog od Trumpovih savjetodavnih tijela, došao je na klauzuru kabineta u Kalgari i objavio je tamo da između dva sjeverna partnera u Nafti jedva da ima neravnoteže u trgovinskim odnosima. Šta više kanadsko – američki odnos je “uzoran” i Trudeau “ne bi trebao biti užasno zabrinut jer Kanada je vrlo visoko cijenjena”.

O takvom laskanju Pena Nieto može samo sanjati. Trump je nakon svoga izbora opomenuo desetine američkih, njemačkih i japanskih koncerna da ne preseljavaju svoje proizvodne kapacitete u Meksiko. Osim toga on smatra prioritetom izgradnju zida na južnoj granici i želi protjerati ilegalne doseljenike. U ponedjeljak je meksički predsjednik rekao u jednom govoru da se o velikim bilateralnim pitanjima trgovine, migracije i sigurnosti može diskutovati samo zajedno. “Stavićemo sve teme na stol”, kazao je Pena Nieto – dakle i “sigurnost granica, prijetnje terorizmom i šverc droge, oružja i novca”.

Ovakav pristup podsjeća na Trumpovu vlastitu naklonost za sveobuhvatne “dilove” sa stranim centrima moći. Za Pena Nietoa je prednost to da on Trumpu pokazuje svoje adute. Jer Vašingon je u borbi protiv kriminaliteta u oblasti droga i protiv ilegalnog doseljavanja ovisan o Meksiku. Nedavno je novi ministar domovinske sigurnosti John Kelly ukazao na činjenicu da odbrana američke južne granice realno počinje “oko 1.500 milja južnije” – naime na meksičkoj južnoj granici.

Zagovornici Nafte naglašavaju obostranu ovisnost

Kao najnepopularniji predsjednik uopšte pokazao se Pena Nieto u svome govoru jak i odlučan ali ne toliko agresivan kao što je naprimjer od njega tražio vođa opozicione ljevice Manuel Lopez Obrador. Rješenje nije “ni u konfrontaciji niti u potčinjavanju”, nego “u dijalogu i pregovorima”. Meksiko se nada da će naprimjer šefovi američke autoindustrije, koje Trump prima u utorak u Bijeloj kući, predsjedniku objasniti njihovu ovisnost od lanaca isporuka koji prelaze granice.

Zagovornicima  Nafte nije teško da ponavljaju da neki dijelovi vozila sedam ili osam puta prelaze svernoameričke granice prije nego što kao gotovi proizvod dođe na tržište; od ove podjele rada ovise nebrojena radna mjesta u sve tri države.

Samo između Meksika i SAD dnevno se razmjeni robe u vrijednosti od 1,4 milijarde dolara. “SAD profitiraju ako je Meksiku dobro”, rekao je Pena Nieto. Istvremeno je najavio da će smanjiti gospodarsku ovisnost od sjevernog susjeda. Meksiko će se više okrenuti latinskoameričkim, evropskim i azijskim državama. Pošto je Trump u ponedjeljak potpisao kraj “Transpacifičkog partnersta” (TPP) Meksiko bi htio zaključiti sa ostalih deset zemalja učesnica bilateralne sporazume, saopštio je Pena Nieto.

On će se u Vašintonu založiti da Trump poštuje ljudska prava svih ilegalnih doseljenika i kod protjerivanja Meksikanaca primjeni mehanizam povratka koji se primjenjivao za vrijeme Obamine vlade. Za vrije vlade Demokrata vraćeno je u zemlju porijekla oko tri miliona Meksikanaca. Građani Meksika čine oko polovinu od oko jedanaest miliona iligalnih doseljenika u SAD a Pena Nieto je obećao da će zastupati i njihove interese. Međutim neto migracija iz Meksika ka sjevernom susjedu je već nekoliko godina negativna: više Meksikanaca se vraća nego što ih se iseljava.

 “Mi vjerujemo u mostove, ne u zidove”

Istovremeno se skokovito povećao broj migranata iz zemalja centralne Amerike opterećenih nasiljem. Oko dvije trećine od jedanaest miliona “ilegalaca” u SAD su prema jednoj studiji Pew Research Centra već više od deset godina; oko osam miliona ima posao. U predizbornoj kampanji Trump je svoj projekat zida objašnjavao ciljem da zaustavi uvoz droge. Svaki meksički pregovarač će mu razjasniti da šverc nije jednosmjerna ulica. Meksiko se već dugo nada da prestane dotok oružja i novca sa sjevera.

Još je Barack Obama zahtijevao da se Nafta ugovor mijenja. Njegova vlada “prodavala” je TPP-pakt kao ispunjenje ove obaveze: prilozi o zaštiti okoline i radnopravnim standardima bili bi nadogradnja. I Meksiko i Kanada imaju poduže liste želja o tome šta bi se trebalo poboljšati na Nafti. Pena Nieto je zahtijevao da se otvori slobodna trgovina za energetski sektor, sektor telekomunikacija i elektronsku trgovinu. Kanada želi lakši izvoz drva za gradnju kuća u SAD. Osim toga Kanadu već odavno smeta pravilo “Kupuj američko” u organizaciji nabavki SAD. Nasuprot tomu stajali su zahtjevi Vašingtona prema Kanadi da otvori tržište mlijeka i peradi.

Svi učesnici sada pretpostavljaju da se sa Trumpom mora naći dogovor drugih dimenzija. Traži se kvadratura kruga da se ponovo uspostavi slobodna zona u smislu protekcionizma. A sve će biti otežano novim sukobom kultura u Sjevernoj Americi. Trudeau je prošlog tjedna obećao svojim sugrađanima misleći na Trumpa da ga ništa neće spriječiti “da glasno kaže da je feminista, da nas doseljavanje ojačava ili da su kanadski muslimani  važan dio našeg uspjeha”. A Pena Nieto je u ponedjeljak ponovio jednu formulu koju on koristi od početka “trumpizma”: “Mi vjerujemo u mostove, ne u zidove”.

faz.net