Kontra poslovnih banaka: U Švicarskoj referendum o reformi monetarnog sustava prema kojoj bi novac, u interesu građana, mogla kreirati samo centralna banka

Autor/ica 👤tačno.net 12.6.2014. u 09:51

Povezani članci

‘Vollgeld’ inicijativa započela je sa prikupljanjem potpisa za referendum o reformi monetarnog sustava. Prema švicarskom zakonu za organiziranje referenduma potrebno je prikupiti 100 tisuća potpisa unutar 18 mjeseci.

‘Vollgeld’ inicijativa zalaže se za promjenu Ustava te ustroj monetarnog sustava u kojem bi Švicarska centralna banka bila jedina institucija kojoj bi bilo dozvoljeno kreiranje novca u obliku kovanica, novčanica i bankovnih depozita. Poslovnim bankama ne bi više bilo dozvoljeno kreirati novac kreditnim plasmanima na način na koji kreiranje novčane mase funkcionira danas. Švicarska centralna banka bi imala zadaću kreirati točno određenu količinu ‘suverenog’ novca koja je potrebna švicarskoj ekonomiji, u najboljem interesu svojih građana.

Ukoliko bi nevladina organizacija “Monetary modernization” (MoMo) sakupila dovoljan broj potpisa to bi značilo otvaranje javne rasprave u kojoj bi sudjelovali švicarski mainstream mediji kao i političke strukture od kojih bi se očekivalo da izraze stav o ovom pitanju.

U priopćenju za medije Hans Ruedi Weber, predsjednik organizacije definira ključna pitanja na koje će se organizacija usmjeriti:

Prije nešto više od šest godina na vrhuncu krize na prijelazu 2007/08 brošura “Creating New Money” Joseph Huber-a i James Robertson-a prevedena je na njemački jezik. U to vrijeme odlučili smo započeti inicijativu za ‘suvereni’ novac u Švicarskoj. Kao građani države sa vlastitom valutom i demokratskim mehanizmima koji omogućavaju implementaciju ovakve reforme našli smo se u privilegiranoj poziciji da započnemo sa ovim bitnim projektom.

U nadolazećim godinama nakon krize stupili smo u kontakt sa švicarskim stručnjacima, sastavili savjetodavni odbor, osnovali organizaciju “Monetary modernization” (MoMo) i započeli sa organizacijom profesionalnih konferencija sa svrhom upoznavanja javnosti i medija sa problemima postojećeg monetarnog i bankarskog sustava.

Inicijalno smo ostvarili umjeren uspjeh sa nekoliko članaka u većim novinama i pojavljivanjima na radiju i televiziji. Međutim, neočekivana pomoć je stigla u zadnjem tromjesječju: prvo od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) sa studijom “The Chicago Plan Revisited”, nedavno od Bank of England (BoE) u njihovom biltenu o kreiranju novca te konačno od strane Martin Wolf-a, glavnog ekonomista u Financial Times-u (FT).

Vollgeld incijativa je inicijativa koja ne liječi samo simptome nego uzroke bolesti. Ovo je detaljno objašnjeno u drugim dokumentima stoga ću se ograničiti na pet jednostavnih pitanja koja su za mene vrlo važna, ali su nažalost ignorirana od strane medija, političara i znanstvenika.

(1) Jednostavnost: Zašto novac nije lako razumjeti? Zašto novac koji svi koristimo ne bi dostupnim učinila centralna banka te od banaka napravila posrednike. Trenutni kompleksni sustav frakcionalne rezerve je nepotreban i besmislen zato što nužno stvara rizik i nestabilnost.

(2) Ustavnost: Zašto Savezna vlada poslovnim bankama daje privilegiju izdavanja novca bez ikakvog utjecaja države te im zatim tolerira generiranje praktički neograničene količine novčane mase? Posljedice toga su štetne čak i za banke i svakodnevno se mogu pročitati u novinama.

(3) Moć: Zašto mi – ljudi, ekonomije, države – dopuštamo da nad nama dominiraju financijska tržišta? Volio bih da imamo legalni način da se oslobodimo ove dominacije.

(4) Nejednakost: Zašto bi proizvođači novca u ekonomiji bili privilegirani i subvencionirani troškom svih ostalih sudionika u ekonomiji? Generiraju hrpu dugova i financijskih balona, a vrlo lako bi moglo biti drugačije.

(5) Demokracija: Zašto ova pitanja nikad nisu postavljena javno, a kamoli odgovorena? Da li želimo sustav koji ne možemo kontrolirati ili želimo sustav koji se može demokratski kontrolirati?

Vollgeld inicijativa pažnju javnosti želi usmjeriti prema ovim pitanjima te omogućiti ljudima da pronađu odgovore na ista.