Ko će naslijediti Cristinu Fernandez: Prvi put u historiji Argentine drugi krug izbora

Argentina će imati drugi krug predsjedničkih izbora sljedećeg mjeseca, nakon što nijedan kandidat nije dobio većinu na izborima.

Ljevičarski kandidat Daniel Scioli vodio je na izlaznim anketama, a desničar Mauricio Macri, gradonačelnik Buenos Airesa, vodio je tokom prebrojavanja glasova. Većina glasača je očekivala da će Scoili osvojiti većinu, no to se nije dogodilo.

Prvi put u historiji Argentina će imati drugi krug izbora koji će se održati 22. novembra. Od 96 posto prebrojanih glasova, Scoili je osvojio 36,7 posto, a Macri 34,5 posto. To nije dovoljno da bi predsjednik bio izabran jer je potrebno da kandidat osvoji 45 posto glasova ili minimalno 40 posto, te da bude u prednosti 10 poena u odnosu na kandidata.

“Ovo što se dogodilo danas promijenit će politiku ove zemlje”, rekao je Macri svojim pristalicama.

Sergio Massa, bivši protivnik predsjednice Cristine Fernandez de Kirchner, završio je na trećem mjestu osvojivši 21,3 posto i priznao je poraz. Nije kazao koga će podržati u drugoj rundi, ali uz koga god stane, smatraju stručnjaci, taj bi mogao pobijediti.

Trenutna predsjednica De Kirchner ne može biti kandidatkinja jer je već imala dva mandata.

“Ujedinjeni možemo pobijediti. Pozivam glasače koji se nisu odlučili i koji su nezavisni da nam se pridruže”, rekao je Scioli, bivši šampion u utrkama motorizovanim čamcima koji je izgubio ruku 1989. godine upravo u jednoj od utrka.

Prošle sedmice Scioli je tražio smanjenje poreza za radnike čija su primanja ispod prosječnih, a očekuje se da bi ovaj potez mogao utjecati na pola miliona ljudi. Obećao je da će spustiti inflaciju Argentine na jednocifren broj za manje od četiri godine i da će donijeti zakone koji će ojačati ekonomiju.

Ko god da zasjedne na argentinski tron suočit će se s brojnim izazovima u oblasti ekonomije. Zemlja je ojačala nakon ekonomske krize u 2002. godini, ali je njen razvoj usporio u posljednjim godinama, a BDP raste 0,5 posto godišnje. Također, Argentina je dužna američkim fondovima 100 milijardi dolara od 2001. godine, koji nikada nisu vraćeni.

klix.ba