Kako je 9/11 promijenio svijet

Povezani članci

• Nastavak mirovnih pregovora o Siriji
• Trumpov postupak protiv Kine: „Užasno smiješna strategija“
• SAD: Demokrate traže ublažavanje sankcija zbog COVID-19
• Uprkos negodovanju susjeda, Etiopija pokrenula kontroverznu branu na Nilu
• Presuda egipatskim aktivistima uprkos međunarodnim pritiscima
• Kako utišati zviždača

Piše: Tony Wesolowsky

Svijet je s užasom posmatrao teroristički napad 11. septembra 2001. u kojem je poginulo gotovo 3.000 ljudi kada su se oteti avioni zabili u tornjeve blizance u New Yorku, zgradu Pentagona u blizini Washingtona i poljanu u Pennsylvaniji. Radio Slobodna Evropa prati neke od stvari koje su se promijenile od najsmrtonosnijeg napada u istoriji na američkom tlu – od sigurnosnih mjera na aerodromima i distribucije vijesti do terorističke prijetnje i situacije u Afganistanu.

‘Rat je gotov’

Devetnaest militanata povezanih sa terorističkom grupom Al Kaida oteli su četiri aviona koja su iskoristili za napad 9/11. Osnivač Al Kaide Osama bin Laden je u to vrijeme bio u Afganistanu pod zaštitom talibana, islamista koji su došli na vlast 1996. Kada su odbili da ga predaju, Sjedinjene Države povele su invaziju i brzo svrgnule talibane s vlasti zarekavši se da će podržati demokratiju i eliminisati terorističku prijetnju.

Gotovo 20 godina kasnije, 30. avgusta 2021., SAD su okončale povlačenje svojih trupa nekoliko dana nakon što je predsjednik SAD Joe Biden proglasio da je “rat u Afganistanu završen” i da su talibani ponovo preuzeli kontrolu u zemlji.

Od kada je počeo rat protiv talibana 2001., poginulo je više od 3.500 osoblja koalicije predvođene SAD-om u Afganistanu, uključujući više od 2.300 pripadnika američke vojske, prema broju koji iznosi BBC.

Još 20.660 američkog vojnog osoblja ranjeno je u akcijama. Brojke su male u poređenju s gubitcima života afganistanskih civila i sigurnosnih snaga. Sada svrgnuti predsjednik Afganistana Ašraf Gani je 2019. rekao da je više od 45.000 pripadnika sigirnosnih snaga ove zemlje ubijeno za pet godina.

Istraživanje Univerziteta Brown, takođe iz 2019. procijenilo je da je gubitak života u afganistanskoj vojsci i policiji veći od 64.000 od oktobra 2001. kada je započeo konflikt.

Što se tiče finansijskih troškova ostaje nejasno koliko novca su Sjedinjene Države potrošile na Afganistan i rat koji se vodio.

Biden je nedavno ukazao na brojku od dvije hiljade milijardi. Ovaj iznos se najvjerovatnije bazira na skorijoj studiji Univerziteta Brown koja je uključivala i kamate na dugove korištene za finansiranje rata i troškove kao što je briga o veteranima.

Teroristička prijetnja

Al Kaida je mnogo slabija nego što je bila 2001., a ekstremistička grupa “Islamska država” (IDIL) je slabija nego što je bila kada je 2014. zauzela dijelove Sirije i Iraka. Sjedinjene Države nije pogodila još jedna katastrofa, napad razmjera 9/11.

Podaci iz think tanka New America daju indicije da je 107 Amerikanaca poginulo u džihadističkim napadima na teritoriji SAD od 11. septembra od kojih je gotovo polovina ubijena u noćnom klubu Pulse u Orlandu na Floridi 2016. Napad je izveo Omar Mateen koji je objavio svoju odanost “Islamskoj državi”.

U Evropi je ovaj broj veći.

Napadači i bombaši samoubice “Islamske države” 2015. godine ubili su 130 ljudi u koordinisanim napadima u Parizu. Evropa, gdje su zakoni o nošenju oružja mnogo strožiji nego u Sjedinjenim Državama takođe je svjedočila više napada noževima i drugih napada s manje žrtava.

Ali, od 2016. broj takvih napada je opao i u Evropi i u Sjedinjenim Državama, napisao je Daniel Byman u članku za Foreign Affairs, napominjući da se ovaj pad vezuje za slabljenje “Islamske države”.

Međutim, drugdje, uključujući Afriku, Bliski istok i južnu Aziju, “džihadističke grupe su mnogo aktivnije nego što su bile prije 11. septembra”, napisao je Byman.

“Al Kaida je prisutna, među ostalim državama, u Afganistanu, Alžiru, Bangladešu, Egiptu, Indiji, Iranu, Libiji, Maliju, Pakistanu, Saudijskoj Arabiji, Somaliji, Siriji, Tunisu, Turskoj i Jemenu. IDIL je prisutan u većini tih zemalja plus u Kamerunu, Čadu, Iraku, Mozambiku, Nigeriji i Rusiji.

Mnoge od tih država pate zbog građanskih ratova u kojima su džihadističke grupe aktivni učesnici. U ovim konfliktima poginulo je na stotine hiljada ljudi”, napisao je on.

Dvadeset godina nakon 11. septembra broj Amerikanaca koji vide terorizam kao glavni nacionalni problem zabilježio je oštar pad, prema anketama Pew centra. Važnije zabrinutosti za Amerikance su sada, prema Istraživačkom centru Pew, ekonomija, pandemija COVID-19 i rasizam.

Zabilježeno je da je ranije ove godine, prije povlačenja SAD i talibanskog preuzimanja kontrole u Afganistanu, donekle veći broj odraslih osoba rekao da je domaći terorizam veoma veliki nacionalni problem (35 procenata) nego što je to rečeno za međunarodni terorizam. Ali mnogi su izrazili zabrinutost u vezi pristupačnosti zdravstvenom osiguranju (56 procenata) i deficitu u federalnom budžetu (49 procenata) navodeći ih kao veće probleme od međunarodnog terorizma.

U anketi USA Today i Univerziteta Suffolk, pandemija COVID-19 je nazvana većim izazovom za zemlju nego što je to teroristički napad 2001. Ali u najvećem procentu do sada, 60 do 38 posto, rekli su da je 9/11 je promijenio živote Amerikanaca zauvijek.

Potraga za pravdom

Dok je prošlo više od deset godina od kada je Osama bin Laden, osnivač Al Kaide, ubijen u akcili specijalaca – SEAL Team 6, u Abotabadu u Pakistanu niko ko mu je pomagao u izvođenju napada nije osuđen i samo jedna osoba, Zakarias Musauo je priznao krivicu i osuđen je na doživotni zatvor.

Suđenje navodnom glavnom mozgu operacije teroristočkog napada 9/11, Kalidu Šeiku Mohamedu treba ponovo da počne nakon niza odlaganja, između ostalog i zbog pandemije COVID-19.

Ministarstvo pravde SAD je najavilo da je Federalni istražni biro (FBI) nedavno zaključio jedan dio svoje istrage o napadima i da radi reviziju nekih od dokumenata koji su dugo vremena nosili oznaku povjerljivo kako bi se utvrdilo da li oni sada mogu biti otkriveni. Biden je 3. septembra potpisao izvršnu naredbu kojim se ukazuje na skidanje oznake povjerljivosti sa određenih dokumenata povezanih sa 9/11 koji će biti dostupni u narednih šest mjeseci. Ova naredba dolazi u trenutku velikog pritiska porodica žrtava koje traže da saznaju da li je Saudijska Arabija pomogla otmičarima aviona.

Danny Gonzalez, bivši agent FBI-a koji je radio na ovoj operaciji, rekao je za CBS News da je uvjeren da su dvojica otmičara imali mrežu podrške u Sjedinjenim Državama. “Devetnaest otmičara ne mogu sami da počine masovno ubistvo sa 3.000 žrtava”, rekao je Gonzales u prvom televizijskom intervjuu o istrazi.

Porodice žrtava napada 9/11 tuže Saudijsku Arabiju. Saudijci poriču zvaničnu povezanost a izvještaj komisije za 9/11 nije našao direktnu vezu. Petnaestorica otmičara su bili Saudijci kao i bin Laden.

Način na koji pratimo vijesti

Nakon što je prvi avion udario u Svjetski trgovinski centar 11. septembra 2001. ljudi su mahom bili prikovani za televizore – ili su slušali radio – kako bi dobili najnovije vijesti o napadu. Danas, ova dva medijska formata su gurnuti u stranu ili, u najmanju ruku, protok informacije je uvećan, drugim sredstvima i platformama.

Vijesti se sada brzo šire web stranicama, platformama društvenih medija, pozivima s mobilnih telefona i tekstualnim porukama.

“U to vrijeme, društveni mediji nisu bili masovno prihvaćeni, a ko je još znao šta je tweet u vrijeme kada se većina ljudi još uvijek oslanjala na fiksne telefone u kućama”, nedavno su napisali Darrell M. West i Nicol Turner Lee sa Instituta Brookings u Washingtonu.

Šta je mana toga? Bezbroj platformi otvara vrata dezinformacijama, napisali su oni.

“Zamislite samo pakosti i podvale koje su mogle da nastanu u vezi napada u stilu 11. septembra u vrijeme društvenih medija. Odmah bi se spekulisalo o tome šta se dogodilo i ko je odgovoran. Ako su nedavni događaji bilo kakav pokazatelj, vjerovatno bi bio širok spektar potencijalnih osumnjičenih: strani teroristi, domaći agenti, politički protivnici, imigranti ili rasne, vjerske i etničke manjine”.

Sigurnost na aerodromima

Skidanje kaiševa, cipela i pražnjenje sadržaja novčanika, džepova i torbica – sve je to postalo sastavni dio novih sigurnosnih normi nakon 9/11. Stvari koje bi se mogle upotrijebiti kao oružje poput skalpela koje su tog utorka ujutro koristili otmičari četiri komercijalna leta, zabranjeni su. Nakon pokušaja “bombardera u cipelama” Richarda Reida da u decembru 2001. obori avion koji je letio iz Pariza za Miami, na sigurnosnim kontrolnim tačkama počelo je sa skidanjem obuće.

Druga pravila u početku su zbunjivala putnike, kao što je ograničenje unosa tekućine, jer bi se pogrešna tečnost mogla upotrijebiti za izradu bombe. Novi propisi doveli su do dužih redova na aerodromima i natjerali putnike da dođu ranije kako bi stigli na let.

Sudeći po broju otmica aviona od 9/11, i u SAD i izvan, globalno ojačane sigirnosne mjere na aerodromima možda su većim dijelom uspješne – uz smrtonosne izuzetke. Avion ruske aviokompanije se 2015. srušio ubrzo nakon polijetanja sa Šarm el-Šeika u Egiptu. Američki i britanski zvaničnici sumnjali su da ga je oborila bomba. Međutim, bio je to izuzetak više nego pravilo.