Izraelci pucali na palestinske demonstrante, 1.100 povrijeđenih

Povezani članci

• Svjetski jevrejski kongres u Budimpešti: Mađarska na stubu srama
• Trump podržao ministra Sessionsa, demokrate traže ostavku zbog Rusije
• Francuska izvela desetine hiljada policajaca na ulice da spriječe nastavak nemira
• Obama na godišnjem obraćanju Kongresu: Kriza je prošla, Unija je snažna
• Turska: Velika akcija hapšenja zbog napada na ambasadu SAD
• Brazil odbio pomoć G7 za borbu protiv požara u Amazoniji

Oko 10.000 Palestinaca okupilo se u petak na masovnim protestima kraj granične ograde između Izraela i Pojasa Gaze. Izraelska policija je upotrijebila oružje i suzavac, i ranjeno je 1.100 ljudi, prenosi Reuters.

Riječ je dugotrajnim protestima koji traju šest sedmica, a do sukoba je došlo na graničnom terminalu.

Prema navodima zdravstvenih zvaničnika u Gazi, 82 osobe su pogođene bojevom municijom, a 800 je ljudi otrovano je od suzavca koji je izraelska vojska bacila preko žičane granične ograde u dužini od 40 kilometra na teritoriji Gaze.

Trojica ranjenih su u kritičnom stanju, javili su izraelski mediji, prenosi AP.

U skukobima tokom više sedmica protesta zvanog “Veliki marš povratka”, do sada je, od prošlog mjeseca, tačnije 30. marta, kada su počele demonstracije koje se održavaju svakog petka, ubijeno 43-je Palestinaca.

Palestinci su počeli da se okupljaju posle tradiconalnih molitvi muslimana u podne u oko pet protestnih šatora podignutih nekoliko stotina metara od granice.

Neki su se približili granici bacajući kamenice, paleći automobilske gume i puštajući zmajeve sa zapaljivim materijalom prema Izraelu.

Izraelski vojnici su ih rastjerivali suzavcem i bojevim mecima.

Stotine palestinaca je ušlo Kerem Šalom, industrijski granični prijelaz. Jedan od njih je, preko socijalnih mreža napisao da tamo “imaju sobe za mučenje koje koristi Okupator (Izrael)”

Izraeska armija je objavila snimke koji pokazuju vatru u Karem Šalomu, ali su rekli da je šteta limitirana na palestinskoj strani.

“Napadači su oštetili cijevi koje prenose gorivo i gas iz Izraela u Pojas Gaze” saopštila je izaelska armija.

Demonstranti su rekli da gume sakupljaju cijele sedmice i da će se protesti nastaviti poslije sredine maja ako ne bude rješenja.

Rekli su i da žele dostojastven život i povratak na svoju zemlju, aludirajući na činjenicu da su stotine hiljada Palestinaca napustile svoje domove poslije rata koji je izbio nakon stvaranja jevrejske države.

Izraelski Vrhovni sud u međuvremenu razmatra peticiju šest organizacija za ljudska prava da se ograniči ili zabrani upotreba bojeve municije na granici.

UN i EU su takođe kritikovali korišćenje ubojite sile protiv demonstranata.

Izrael međutim kaže da moraju da važe ista pravila kao i u oružanom sukobu, jer protesti na granici spadaju u kategoriju ratnog stanja.

Oni tvrde da su ta pravila službe u skladu sa izraelskim i međunarodnim zakonima.

Dvije trećine Palestinaca, od ukupno dva miliona, su izbjeglice ili djeca izbjeglica. Demonstranti zahtijavju pristup svojim izgubljenim porodičnim domovima i zemlji, koji su sada u Izraelu.

Izrael to odbija, u strahu da će izgubiti jevrejsku većinu. Alternative, poput smiještanja izbjeglica i njhovih nasljednika u buduću Palestinsku državu, bio je dio mirovnih pregovora još od 1993. Pregovori su sada u jednom od većih zastoja.

“Da nije okupacije mi bismo živjeli kao slobodan narod svake druge države,” rekao je za Reuters Ahmed, 24-godišnjak. ” Ako nam ne dozvoljavaju da se vratimo, onda nam makar trebaju dati državu” kaže ovaj mladić.

Izral kaže da je ove proteste organizovao Hamas, islamistička grupa koja kontroliše Gazu i koja se zalaže za uništenje Izraela, da bi prikrili napada, i da su većina onih koji su pobijeni militanti. Palestinci pak negiraju te optužbe.

Izrael, koji je povukao svoja naselja i vojnike iz Gaze 2005., nakon 38-godišnje okupacije, je pak proširio svoja naselja na okupiranoj Zapadnoj Obali i Istočnom Jerusalimu.

Na 70-tu godišnjicu osnivanja Izraela, 14. maja, predsjednik SAD Donald Trump je najavio početak prebacivanja američke ambasade u Jerusalim, potez koji je kada je objavljen krajem prošle godine izazvao burne reakcije.

RSE