Izrael uporno negira nadležnost haškog tribunala

Izdvajamo

• U svijetlu aktualnog sukoba, čak i kad bi haški tribunal procesuirao izraelske vojno-političke dužnosnike, The Guardian podsjeća da bi njegova efikasnost ovisila o drugim državama u kojima se nalaze i njihovom provođenju naloga o uhićenju optuženih.

Povezani članci

• Nadvojvotkinja Austrije i princeza Toskane Camilla Habsburg-Lothringen postala nova direktorica na IFIMES-u
• Najveće evropske privrede završile pandemijsku godinu bolje od očekivanja
• Osiromašenim poljoprivrednicima talibani nameću ‘dobrotvorne poreze’
• Glas Amerike: Brazil spreman da izabere ‘tropskog Trumpa’
• Italija: Sudbinski izbori za euro
• Papa Franjo omogućio prvi put ženama pravo glasa na sastanku biskupa

Foto: ICC

Premda glavni haški tužitelj Khan ponavlja da će inzistirati na istrazi izraelskih i palestinskih ratnih zločina, izgledi za njihovo procesuiranje nisu veliki, jer Izrael odbija suradnju sa sudom i godinama blokira njihove istražitelje

Međunarodni kazneni sud (ICC) u Den Haagu, koji je procesuirao većinu najtežih ratnih zločina i u postjugoslavenskim ratovima, prije nekoliko dana je objavio da istražuje sumnje u ratne zločine na obje strane palestinsko-izraelskog sukoba, piše The Guardian.

Pred ovim je tribunalom, međutim, historijski izazov u ostvarenju takvih nauma, posebno kada je riječ o Izraelu, koji ne priznaje njihovu nadležnost. Izrael ima podršku Sjedinjenih Američkih Država, koje se aktivno protive procesuiranju izraelske strane u Haagu, do mjere da su prije nekoliko godina uveli sankcije glavnoj haškoj tužiteljici koja je utvrdila zločine na Zapadnoj obali, Gazi i istočnom Jeruzalemu.

Prije dva dana glavni haški tužitelj Karim Khan posjetio je Rafah, granični prijelaz između pojasa Gaze i Egipta, jedini koridor za protok prijeko potrebne pomoći tamošnjem civilnom stanovništvu. “Imamo aktivne istrage u tijeku u vezi sa zločinima koji su navodno počinjeni u Izraelu 7. listopada te također u vezi s Gazom i Zapadnom obalom”, rekao je tužitelj, misleći na Hamasov teroristički napad čiji su pripadnici na izraelskom teritoriju masakrirali 1400 i oteli 200 civila. Napad je izazvao brutalnu odmazdu Izraela, koja je prema podacima iz Gaze dosad rezultirala smrću 8 tisuća ljudi, među kojima i 3 tisuće djece. Šefica Unicefa, UN-ove agencije za djecu, jučer je izjavila da je svaki dan u Gazi ubijeno ili ranjeno najmanje 420 djece.

Britanski medij The Guardian tim je povodom objavio analizu o eventualnoj nadležnosti suda u Haagu za potencijalne zločine koji se odvijaju u tekućem ratu. Osim Hamasovog masovnog ubijanja civila 7. listopada, pojedini pravni stručnjaci mogućim ratnim zločinom su okarakterizirali i njihovo raketiranje Izraela iz Gaze.

Što se tiče Izraela, UN je izjavio da ta država potencijalno vrši ratni zločin kolektivnog kažnjavanja palestinskog stanovništva opsadom Gaze. Organizacije poput Međunarodnog crvenog križa smatraju da i upute izraelskih vlasti stanovnicima Gaze o napuštanju svojih domova, praćenih potpunom opsadom, eksplicitnim uskraćivanjem hrane, vode i struje nisu u skladu s međunarodnim humanitarnim pravom.

Amnesty International je dodao da je “dokumentirao nezakonite izraelske napade, uključujući neselektivne napade, koji su uzrokovali masovne civilne žrtve i moraju se istražiti kao ratni zločini”. Human Rights Watch je pak objavio da su “višestruki ratni zločini počinjeni i nastavljaju biti činjeni u Izraelu i Palestini, uz ozbiljnu zabrinutost da izraelske snage i palestinske naoružane skupine izvode nezakonite neselektivne napade nanoseći štetu civilima”. The Guardian podsjeća da su pojedine organizacije optužile Izrael i za provođenje genocida, ali da je taj zločin prema mišljenju stručnjaka teže dokazati po međunarodnom pravu.

Haški tribunal, stalni sud s jurisdikcijom za ratne zločine i druge zločine protiv čovječnosti kao što je genocid, aktivira se kada lokalni, nacionalni sudovi, iz raznih razloga ne procesuiraju navedena kaznena djela.

Premda je glavni haški tužitelj Khan u nedjelju ponovio izjavu o punoj posvećenosti istraživanju izraelskih i palestinskih ratnih zločina, izgledi za njihovo stvarno procesuiranje nisu veliki. To se prvenstveno odnosi na Izrael, koji je odbio aktivno surađivati sa sudom i blokirao njihove istražitelje da putuju po Izraelu i teritorijima koje je ta država okupirala. Radi se o višegodišnjoj praksi.

The Guardian je podsjetio da je međunarodni kazneni sud priznao Palestinu kao članicu 2015. i da su Palestinci zatražili istragu izraelskog napada na Gazu 2014. godine, kao i nastavak izgradnje izraelskih naselja na okupiranoj Zapadnoj obali i istočnom Jeruzalemu. Poručili su da je 750 tisuća doseljenika protivno Ženevskoj konvenciji, prema kojoj “okupacijska sila ne smije deportirati ili premjestiti dijelove vlastitog civilnog stanovništva na teritorij koji okupira”. Pojedine izraelske pravne i ljudskopravaške organizacije izrazile su mišljenje da Izrael čini “zločin apartheida” na okupiranim teritorijima kršeći međunarodne zakone koji izričito zabranjuju tu praksu.

Izrael, međutim, i dalje negira nadležnost haškog tribunala, ističući da nisu potpisali Rimski statut, međunarodni ugovor iz 2002. kojim je uspostavljen taj kazneni sud. Visoki dužnosnici SAD-a dodali su da se “odlučno protive” bilo kakvoj njihovoj istrazi pod obrazloženjem da “Izrael nije pridružen ICC-u” i da “Palestinci ne ispunjavaju uvjete za suverenu državu”. Ni Washington nije potpisao Rimski statut.

Sudsko vijeće ICC-a je, međutim, 2015. godine odlučilo da taj sud ima ingerenciju na Zapadnoj obali, Gazi i okupiranom istočnom Jeruzalemu. Tadašnja glavna haška tužiteljica Fatou Bensouda je potom pokrenula izvide o zločinima. Nakon petogodišnjeg preliminarnog ispitivanja, 2019. godine utvrdila je da su “ratni zločini počinjeni ili se čine na Zapadnoj obali, uključujući istočni Jeruzalem i pojas Gaze”.

Službenu istragu tribunala koja je pokrenuta zbog zločina na tim područjima 2021. godine, izraelski premijer Benjamin Netanyahu opisao je kao “napad” na Izrael. “ICC, koji je osnovan kako bi spriječio ponavljanje užasa koje su nacisti potaknuli židovskom narodu, sada se okreće protiv države židovskog naroda”, rekao je, i obećao “da ćemo se boriti za istinu sve dok ne poništimo ovu skandaloznu odluku”.

Nakon što je 2021. haška tužiteljica Fatou Bensouda prestala obnašati tu dužnost, UN-ov međunarodni tribunal je zašutio o njenoj istrazi, piše The Guardian. Godinu prije, tadašnji američki predsjednik Donald Trump ukinuo je Bensoudi američku vizu i nametnuo financijske sankcije njoj i još jednom višem tužitelju zbog izraelsko-palestinske istrage i odvojene istrage o američkim zločinima u Afganistanu.

U svijetlu aktualnog sukoba, čak i kad bi haški tribunal procesuirao izraelske vojno-političke dužnosnike, The Guardian podsjeća da bi njegova efikasnost ovisila o drugim državama u kojima se nalaze i njihovom provođenju naloga o uhićenju optuženih.

Što se tiče palestinske strane, Hamasov teroristički napad na teritoriju Izraela mogao bi biti procesuiran na ovoj sudskoj instanci zbog toga što djeluju u Gazi, koja je u nadležnosti suda. Hamas se u brojnim državama smatra terorističkom organizacijom. No budući da predstavljaju vlast na području koje je ratificiralo Ženevsku konvenciju, i oni bi mogli odgovarati po međunarodnim pravilima ratovanja. Visoki palestinski dužnosnici iz Zapadne obale podržali su prošli tjedan svaku istragu ICC-a i na tome području.

The Guardian podsjeća da su od svih svjetskih država koje podržavaju rad tribunala dosad samo tri zemlje pozvale ICC da se uključi u ovaj sukob: Južnoafrička Republika, Švicarska i Lihtenštajn. Micheál Martin, zamjenik premijera Irske i ministar vanjskih poslova, dodao je još da je na ICC-u da utvrdi jesu li počinjeni ratni zločini. Human Rights Watch primijetio je da je šutnja drugih zemalja u suprotnosti sa širokim zahtjevima europskih vlada da ICC istraži ruske ratne zločine u Ukrajini, piše The Guardian.

Novosti