Iranski izazov za izraelske mlažnjake

Povezani članci

• Gaza bez napajanja električnom energijom: Objekti pod vodom, pumpe za odvođenje otpadnih voda ne rade
• Aktivizam iranske nobelovke i iza rešetaka
• Dividende rata
• Velika Britanija: Moramo zaustaviti upotrebu hemijskog oružja
• Američki dolar ojačao
• Dužnička kriza u Grčkoj: Štagod se dogodi, bit će loše

Ako Izrael odluči izvršiti napad na Iran, njegovi piloti morali bi prijeći više od 1600 kilometara neprijateljskog zračnog prostora, putem dopuniti rezervoare u letu, odbiti iransku protuzrakoplovnu obranu, istovremeno napasti brojne podzemne lokacije – i sve to s najmanje 100 zrakoplova. Naime, takve su procjene američkih obrambenih dužnosnika i vojnih analitičara bliskih Pentagonu, koji tvrde da bi izraelski napad s namjerom zaustavljanja ili odgode iranskog nuklearnog programa bio iznimno obuhvatna i složena vojna operacija.

“Svi ti takozvani poznavatelji zbivanja govore: Da, da, bombardirajte Iran. Ali to neće biti tako jednostavno”, tvrdi general pukovnik David A. Deptula, bivši vodeći obavještajni dužnosnik američkog Zrakoplovstva koji je planirao američke zračne napade na Afganistan 2001. te tijekom Zaljevskog rata 1991. U dokaz rastuće američke zabrinutosti, Tom Donilon, američki državni savjetnik za sigurnost, 19. veljače u Jeruzalemu se susreo s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom, a načelnik Združenog stožera general Martin E. Dempsey na CNN-u je upozorio da bi izraelski napad na Iran trenutno imao “destabilizirajući učinak”. Iako izraelski glasnogovornik u Washingtonu Lior Weintraub tvrdi da njegova zemlja i dalje zahtijeva uvođenje još strožih sankcija Iranu, ponovio je da i Izrael, baš kao i Sjedinjene Američke Države “razmatra sve opcije”. Neki analitičari, međutim, propituju je li Izrael uopće sposoban izvršiti takvu operaciju. Jedni strahuju da će se SAD morati uvući u sve to i dovršiti posao, što je zadaća koja bi čak i uz puno veći američki arsenal zrakoplova i oružja trajala nekoliko tjedana, tvrde obrambeni analitičari. Drugi, pak, strahuju od iranske odmazde. “Mislim da nema osobe koja će reći: Ovako ćemo to uraditi – šačica zrakoplova, jedna večer, unutra i van”, kaže Andrew R. Hoehn, bivši dužnosnik u Pentagonu, sada ravnatelj Projekta zrakoplovstva u neprofitnoj skupini Rand Corporation. Michael V. Hayden, ravnatelj CIAe od 2006. do 2009. u siječnju je izjavio da zrakoplovi sposobni za nanošenje ozbiljnije štete iranskom nuklearnom programu “nisu u kapacitetima” Izraela, dijelom i zbog udaljenosti koju bi ti zrakoplovi morali prijeći, ali i zbog samih razmjera takvog zadatka. S obzirom da bi Izrael želio izvršiti udar na četiri glavne nuklearne lokacije u Iranu, vojni analitičari smatraju da prvi problem predstavlja kako doći do njih.

Izraelski napad na iranska postrojenja značio bi prijeći u zračni prostor druge države, što bi moglo pogoršati međunarodnu napetosti; izraelski mlažnjaci bi trebali punjenje gorivom u letu

Postoje tri moguće rute. Na sjever preko Turske, na jug preko Saudijske Arabije ili kroz sredinu preko Jordana i Iraka. Ruta preko Iraka je najizravnija pa stoga i najizglednija, tvrde obrambeni analitičari, jer Irak nema nikakvu protuzračnu obranu. Pod pretpostavkom da bi Jordan tolerirao izraelsko prelijetanje, sljedeći problem je udaljenost. Izrael u svojoj floti ima američke borbene mlažnjake F15I i F16I kojima je doseg puno kraći od minimalnog povratnog leta koji se procjenjuje na oko 3200 kilometara. Dakle, Izrael bi morao upotrijebiti zrakoplove za dopunjavanje goriva u letu, ali vjeruje se da ih nema dovoljno. Scott Johnson, analitičar u tvrtki IHS Jane’s za obrambeni konzalting i voditelj skupine koja priprema internetski seminar o mogućnostima izraelskog napada na Iran, kaže da Izrael ima osam tankera KC707, ali ne zna se jesu li oni ispravni i sposobni za let. Nadalje, Iran bi mogao uzvratiti napadom projektilima na Izrael, čime bi započeo novi rat na Bliskom istoku, iako neki izraelski dužnosnici tvrde da će posljedice biti puno gore ako Iran dobije nuklearno oružje.Još jedna prepreka su izraelske zalihe bombi sposobnih da prodru u postrojenje Natanz, za koje se vjeruje da se nalazi ispod devet metara armiranog betona, kao i postrojenje Fordo. Izrael ima američke bombe GBU28 za proboj bunkera teške 2200 kilograma, a koje su sposobne oštetiti takve mete, iako nije poznato koliko duboko bi prodrle. Ako se uključi SAD, ili ako odluče izvršiti vlastiti napad, analitičari tvrde da Pentagon jest sposoban za takve opsežne udare. “Samo je jedna supersila na svijetu koja može izvršiti ovako nešto”, kaže general Deptula. “Izrael je sjajan tek za pokoji selektivni udar.” 

Elisabeth Bumiller; Scott Shane pridonio izvještaju

The New York Times