Industrijska špijunaža: Amerika se boji kineskih agenata

Povezani članci

• Macron suočen sa rizikom eskalacije nasilja u Francuskoj
• Temperatura na sjeveru Atlantika ‘rekordno visoka’
• Pogrešno shvaćen ekonomist
• Republikanci protiv Bijele kuće: Bez avionskih linija između SAD-a i Kube
• „Ja sam žena, nisam maternica“
• Bankok: Policija pustila demonstrante da uđu u zgradu Vlade

Uzgoj kukuruza u USA: Krađa sjemena na Srednjem Zapadu

Spektakularni slučaj krađe sjemenske robe podrmao je Ameriku –kineski špijun je sa jedne njive ukrao patentirani genetski kukuruz. Svake godine u USA budu optužene desetine agenata iz Kine, krađa informacija pogađa sve branše.

By: Sebastian Fischer
Preveo. Ešref Zaimbegović

Sjemenska roba je relatovno banalna stvar. Uprljate si ruke i prijeti vam da nekome  padnete u oči. Tako kao Mo Hailong, koga su uhvatili u proljeće 2011. kako kleči u jednom polju sa genetskim kukuruzom u saveznoj državo Iowa. On je reagovao „vrlo nervozno“ i zajapurio se kad su ga oslovili. Od tada je FBI držao oko na kineskom državljaninu koji ima dozvolu boravka u USA.

Ove srijede Mo je uhapšen. Optužba državnog odvjetništva u Iowe: od 2011. on je stalno krao patentirani kukuruz firmi Monsanto i DuPont Pioneer, industrijske tajne u vrijednossti 30 do 40 miliona dolara. To sjeme je jedna kineska firma, za koju je Mo radio, tada ponudila po jeftinoj cijeni na svjetskom tržištu. Mo Hailongu sada  prijeti deset godina zatvora. Za petoricom njegovih navodnih pomagača još se traga.

Gubitak od 300 milijardi godišnje

Krađa sjemena na Srednjem Zapadu baca svjetlo na borbu koju USA vodi sa kineskim špijunima. Prije nekoliko mjeseci prezentirala je jedna komisija pod vođstvom Johna Huntsmana Jr., bivšeg ambasadora USA u Kini, šokirajuće cifre o internacinalnoj krađi duhovnog vlasništva. Prema tome gube USA svake godina 300 milijardi dolara što odgovara godišnjem izvozu u Aziju. Kina je odgovorna za oko 70 % ovih delikta.

Često se ove krađe ne vrše klečeći na kukuruznom polju nego hakerskim napadom. Centralni dio kineske uspješne strategije razvoja, piše Huntsman und Co., je napredak u nauci i tehnici; a takav napredak služi se dijelom i “ilegalnim putovima”. Kineska jednopartijska diktatura ohrabruje svoje podanike na krađu podataka.

Ili to radi direktno. U februaru je publicirala američka sigurnosna firma Mandiant izvještaj u kome optužuje jednu elitnu jedinicu kineske armije za hakerske napade na američka preduzeće i vladine urede. Kratko zatim ministarstvo odbrane USA je potvrdilo da su više od 24 velika oružana sistema – od “Patriot” – odbrambenih raketa do borbenih aviona – bila špijunirana od kineskih hakera. Kinezi su to uvijek demantovali.

Skoro sve grane su pogođene

Jedno je jasno: Kinesko vođstvo je od kraja 2. svjetskog rata posebno zainteresovano za američku vojnu tehniku, njihov program atomskog oružja bio bi nezamisliv bez špijunaže. U poslednje vrijeme su istražili termonuklearnu bojevu glavu W-88 , jedno od najstrašnijh oružja iz USA arsenala, koja se ispaljuje sa podmornica “Trident” raketama. Peking je 2011. predstavio nevidljivi bombarder (J-20) a godinu potom slijedeći (J-31). Sličnost sa američkim modelima je frapantna.

U prošle četiri godine, pokazuju istraživanja “Washington Post”, optuženo je u USA skoro stotina navodnih kineskih špijuna. A ne radi se samo o vojnoj tehnici. Svejedno radi li se o biotehnici, medicini ili energiji – svuda agenti FBI nailaze na njih.

Primjer vjetrna energija: Američko preduzeće American Superconductor Corporation (AMSC) isporučilo je svome kineskom kupcu Sinovel Wind Group softver za turbine u vjetrenjačama. Godine 2011., izvještava Bloomberg, prekinuo je Sinovel svoje poslovne odnose sa Amerikancima, razotkrili su softver. Pošto AMSC nije izgubio samo duhovno vlasništvo nego i, sa odstojanjem, najvećeg kupca, slijedećih mjeseci pao je njihov berzanski kurs za 84%.

Primjer Microsoft: Jedan kupac iz Kine kupio je licencu za specijalni biznis softver. Kada je Microsoft na brežu postavio obnovljenu verziju ona je bila 30 miliona puta kopirana. Microsoft zarađuje u Kini, uprkos stanovništvu većem od milijarde isto toliko koliko u Nizozemskoj, izvještava “Huffington Post”.

Primjer Nasa: U proljeće 2012. informirao je američki ured za istraživanje svemira kongres da su hakeri iz Kine obezbjedili pristup ka istraživanju pogonskih sistema.

Neki u USA su podpali pod iracionalnu Kina-paranoju. To se moglo vidjeti u protekloj izbornoj borbi. To da je nekadašnji ambasador Huntsman kao kandidat za republikansku predsjedničku kandidaturu rekao nekoliko riječi na jeziku mandarin, desničarska baza mu je odmah uzela za zlo.

Mnogi Kinezi špijuniraju iz ljubavi prema svojoj zemlji

Američka vlada radi na strategiji protiv krađe ideja. U ljeto je predsjednik Barack Obama tematizirao ovaj problem prilikom susreta sa kineskom predsjednikom Xi Jinpingom u Kaliforniji. Doduše to je bilo prije otkriča prisluškivanja NSA što Obamu odtada dovodi u probleme ne samo kod ove teme.

USA su dugo potcjenjivale špijune iz Kine, bili su fiksirani na sovjetski KGB i njegove naslijednike. Uz to dolazi: Špijuni iz Pekinga su puno manje upadljivi nego oni iz Moskve. U svojoj knjizi „Tiger Trap – američki tajni špijunski rat sa Kinom“ ukazuje autor  David Wise da su crveni agenti često sasvim obični kineski građani: turisti, poslovni ljudi, studenti, naučnici.

Peking ne apelira na osjećaje osvetoljubivosti niti privlači novcem kaže ekspert Wise. Umjesto toga Kina argumentira neophodnošću gospodarskog razvoja koji bi svakome trebao donijeti nešto.

Izgleda da ova argumentacija funkcioniše.

spiegel.de