Grčko – makedonski dogovor
Pobjeda Zapada, debakl za Rusiju

Povezani članci

• EU: Nema suglasnosti oko kvota za raspodjelu izbjeglica po zemljama članicama
• Favoritkinja za britanskog premijera Liz Truss obećava da će djelovati odmah
• Guaido potvrdio da su razgovori održani u Norveškoj
• Švajcarski referndum: Pobjeda građana protiv menadžera sa milionskim platama
• Kina i novi globalni slom
• Prosvjednici ponovno na ulicama Tajlanda, još se ne znaju rezultati izbora

Pobjeda Zapada, debakl za Rusiju" />

Foto: AFP

Dobra vijest za EU i Nato: Grčka i Makedonija okončale su svoj spor oko imena. Kremlju to uopšte ne odgovara – a i makedonski predsjednik se suprotstavlja kompromisu.

Uredio: Ešref Zaimbegović

Dok je cijeli svijet u utorak posmatrao istorijski sastanak američkog predsjednika Donalda Trumpa i sjevernokorejskog diktatora Kim Jong Una Grčka i Makedonija su također pisale istoriju.

Premijeri Alexis Tsipras i Zoran Zaev najavili su dogovor koji treba da riješi teški spor oko imena „Makedonija“. Evropska unija i Nato sada bi mogli primiti bivšu jugoslavensku republiku. Za Zapad to znači pobjedu – za Rusiju debakl jer se Moskva mora bojati za svoj uticaj u regionu. Ipak, dogovor bi mogao biti neuspješan zbog velikog otpora u obje zemlje.

O čemu se radi u ovom sporu?

Mali susjed Grčke sa oko dva miliona stanovnika objavio je 1991. svoju nezavisnost od Jugoslavije  i htio je dalje da funkcioniše pod imenom „Republika Makedonija“.  Grčka je odmah protestovala protiv toga. Bojali su se da će većinska slavenska i albanska država koristiti grčku istoriju. Atina se bojala da bi ime i makedonski ustav sadržavale i zahtjev za grčki region Makedonija. To je i rodno mjesto Aleksandra Velikog koji je u glasanju 2009. izabran za najznačajnijeg Grka svih vremena. Istovremeno Grčka je blokirala prijem susjedne države u odbrambeni savez Nato-a kao i diskusiju oko prijema u EU. Zbog nepotrebne prepirke na Zapadu Makedonija je konačno došla pod ruski uticaj.

O čemu su se dogovorile vlade u Atini i Skoplju?

Više od šest mjeseci razgovaraju obje države pod nadzorom UN-a, osim toga SAD i EU vršili su pritisak na vlade – koje su se konačno dogovorile. Makedonija se saglasila da promjeni ime tako što će naprijed dodati „Sjever“ (Sjeverna Makedonija). Osim toga Skoplje će iz ustava odstraniti sporne dijelove. Sa svoje strane Atina se suglasila da akceptira nacionalnost Makedonaca i njihov jezik. Pretpostavka je i na to se ukazuje da se radi o slavenskom jeziku koji nema nikakvu povezanost sa grčkom starom Makedonijom. Čim ovaj dogovor bude prihvaćen u makedonskom parlamentu Atina će informisati EU i Nato i podržati prijem Makedonije. Već krajem mjeseca mogla bi EU odlučiti da otvori diskusiju u Evropskom vijeću. Nato bi na svome samitu u julu u Briselu mogao makedonskoj vladi ponuditi da pristupi savezu.

Kakav uticaj ovo ima na druge evropske države?

Rješenje konflikta moglo bi pomoći da se nesigurno balkansko polostrvo stabilizira. Uz to ovo je za EU jedna od rijetkih pozitivnih vijesti u posljednje vrijeme – prije svega nakon glasanja o Brexitu u Velikoj Britaniji. Osim toga primjer Makedonije pokazuje da se EU apsolutno može još posmatrati kao nosilac nadanja. Zapadna orijentacija Makedonije može osim toga pomoći da se potisne ruski uticaj u regionu. Moskva je ogorčena zbog širenja Nato-a u Evropi.

Kako dalje?

Očekuje se da će u subotu ministri vanjskih poslova Grčke i Makedonije u prisustvu premijera Tsiprasa i Zaeva potpisati dogovor. Pretpostavljeno mjesto susreta ima veliku simboličku snagu: veliko Prespansko jezero koje pripada Grčkoj, Makedoniji i Albaniji.

Dogovor mora u Makedoniji biti potvrđen na referendumu do kraja godine a u obje zemlje potvrđen od parlamenta. Tek kad budu učinjene izmjene u makedonskom ustavu Grčka će dati saglasnost na pristup EU i Nato.

Koje prepreke još postoje?

U obje zemlje vlada velika rezervisanost oko ovoga dogovora. Mnogi odbijaju ovaj sporazum kao proizvod „osobne diplomatije“ dvojice premijera. Makedonski predsjednik Đorđe Ivanov je protiv kompromisa. On je u srijedu navečer najavio da neće potpisati dogovor. Premijer Zaev će zbog toga morati dati dogovor dva puta na glasanje u parlament. Nakon druge saglasnosti Ivanov ne može blokirati odluku. Na koncu Zaev može neuspjeti  na referendumu iako većina građana Makedonije prema anketama prihvata izmjenu imena kao cijenu za članstvo u EU i Nato.

Tsipras ima u Grčkoj slične probleme. Ne može se osloniti na svoga koalicionog partnera Panosa Kammenosa. Desničarski populista je već jasno rekao da njegova partija neće glasati za kompromis. Najveća opoziciona partija Nea Dimokratia također odbija sporazum i najavljuje otpor. Ona se boji da je grčka vlada kod tema jezik i identitet napravila previše ustupaka. Iako Tsipras vjerovatno može sakupiti dovoljno poslanika da bi se dogovor prihvatio nedostaje mu stabilna podrška u društvu.  To bi moglo praviti probleme.

Kako će Grci reagovati?

U slučaju Grčke velika je opasnost da se poremeti socijalna i politička stabilnost. Više od 70% Grka, uticajna grčka crkva i najviše opozicionih partija je protiv dogovora. Sada se postavlja pitanje da li Tsipras posjeduje neophodan legitimitet da ujedini zemlju oko jedne takve odluke. Već u februaru su stotine hiljada Grka protestovali protiv najave takvog kompromisa.

Još niko ne zna kakve forme može uzeti ovaj protest. Napetost se sve više osjeća, naprimjer u Solunu, glavnom gradu grčke provincije Makedonije i drugom najvećem gradu Grčke. „To je izdaja“ i „Makedonija je grčka i samo grčka“ je jednoglasno mišljenje u razgovorima na radiju širom zemlje. Neki se boje da će time biti ojačane nacionalističke i ekstremističke partije.

spiegel.de