Glad u Somaliji

Izdvajamo

• Četvrtinu somalskog stanovništva čine nomadski stočari, a prema podacima Svjetske banke upravo je sektor stočarstva, na koji otpada 40 posto BDP-a, najviše pogođen padom ekonomije, koji je lani iznosio 1,5 posto. Čak 75 posto stanovništva sada živi u siromaštvu, a 40 posto u ekstremnom siromaštvu.

Povezani članci

• Tržište nafte u paralelnom svetu korona virusa
• Turski Ustavni sud: Zabrana Twittera kršenje prava na slobodu govora
• Tramp: Naučnici imaju politički plan
• Severna Koreja: Masovna proslava nuklearne probe
• Kina najavila jačanje saradnje sa Iranom
• Uhapšen policajac pod optužbom za ubistvo Džordža Flojda

Foto: Roberto Schmidt/AFP — Getty Images

Direktor IFRC-a za Afriku, rekao je da je Somalija trenutno “jedno od najriskantnijih mjesta za život na Zemlji”, a država je “katalog katastrofa”. Klimatskim promjenama izazvane nepogode, ratni sukobi i pandemija Covida-19 sjedinili su se u golemu humanitarnu krizu za većinu ljudi.

Međunarodna federacija društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca (IFRC) objavila je 11. kolovoza da se Somalija “nalazi na rubu humanitarne katastrofe” s obzirom na to da se četvrtina stanovništva, koje broji nešto više od 15 milijuna ljudi, suočava s akutnom nesigurnošću po pitanju prehrane, dok je 800 tisuća djece mlađe od pet godina u riziku od akutne pothranjenosti. Mohamed Mukhier, direktor IFRC-a za Afriku, rekao je da je Somalija trenutno “jedno od najriskantnijih mjesta za život na Zemlji”, a država je “katalog katastrofa”. Klimatskim promjenama izazvane nepogode, ratni sukobi i pandemija Covida-19 sjedinili su se u golemu humanitarnu krizu za većinu ljudi. Ne možemo više samo govoriti o tome, moramo pod hitno zaustaviti patnju”, dodao je Mukhier, čija je organizacija još sredinom srpnja zatražila financijsku pomoć od osam milijuna eura kojima bi se pokrila humanitarna pomoć za više od pola milijuna kućanstava u periodu od 18 mjeseci.

U svibnju ove godine vlada je proglasila izvanredno stanje zbog suše, koja se ciklički izmjenjuje s poplavama, tropskim ciklonima i najezdama skakavaca koje su devastirale usjeve, reducirale resurse vode i plodne zemlje i desetkovale stoku. Četvrtinu somalskog stanovništva čine nomadski stočari, a prema podacima Svjetske banke upravo je sektor stočarstva, na koji otpada 40 posto BDP-a, najviše pogođen padom ekonomije, koji je lani iznosio 1,5 posto. Čak 75 posto stanovništva sada živi u siromaštvu, a 40 posto u ekstremnom siromaštvu. Klimatska kriza i njezine posljedice uzrokovali su eskalaciju klanskih sukoba, zbog čega je gotovo tri milijuna ljudi raseljeno unutar zemlje. Samo u glavnom gradu Mogadišu nalazi se 800 tisuća interno raseljenih, smještenih u neformalnim naseljima bez hrane, vode i zdravstvene njege.

Pred kraj srpnja po drugi put ove godine odgođeni su parlamentarni i predsjednički izbori jer regionalne vlasti nisu uspjele osigurati čak ni kandidacijske liste, a džihadistička skupina Al-Šabab, koja pokušava svrgnuti vlast od 2007. godine, zaprijetila je nasiljem ukoliko se izbori održe. U Somaliji je na snazi drugdje nepostojeći izborni sustav koji je dizajnirala međunarodna zajednica i prema kojemu ne glasaju svi birači, već predstavnici klanova biraju izborno tijelo, koje potom bira parlamentarne zastupnike, a oni predsjednika. Na izborima koji su se održali 2017. pobijedio je predsjednik Mohamed Abdulahi Mohamed, miljenik zapada, no nedemokratičnost i inherentna koruptivnost ovakvog sustava generira neprekidne oružane sukobe u zemlji koja je još ranih 1990-ih proglašena “neuspjelom državom” zbog nemogućnosti političke konsolidacije nakon svrgavanja vojne hunte Siada Barrea.

Novosti