Glad prijeti istočnoj Africi dok traje suša

Povezani članci

• Predsednik Brazila optužen za ometanje pravosuđa
• Najmanje 59 mrtvih u brodolomu kod italijanske obale
• Europske metropole u lovu na londonske financijaše
• UN i Evropa pozivaju Izrael da prekine uništavanje beduinskih naselja
• Žestoki sukobi u Donjecku: U centru grada odjekuju jake eskplozije
• UNESCO strahuje od štete na kulturnim objektima u Ukrajini

Foto: AFP

Rog Afrike opustošen je najgorom sušom u posljednje četiri decenije, koja je desetkovala usjeve i stoku i dovela milione ljudi i djece na rub gladi. Nakon naglog skoka cijena žitarica, goriva i gnojiva uslijed ruske invazije na Ukrajinu, humanitarne organizacije upućuju nove apele za pomoć i upozoravaju na teške posljedice klimatskih promjena, pišu svjetski mediji.

Bez kiše i u narednim mjesecima

Dok se istočna Afrika suočava s razornim efektima četiri uzastopne suhe kišne sezone, njeni stanovnici strahuju od prognoza da ni u narednim mjesecima neće biti kiše i da bi uslijed suša u nekim mjestima mogla nastupiti glad, napisao je Volstrit džurnal (The Wall Street Journal)

Organizacije za pomoć kažu da im nedostaje sredstva za sprečavanje gladi u istočnoj Africi, jer su neuspjeli usjevi i uginuća stoke uslijed suše pogoršani zabranom izvoza iz susjednih zemalja te visokim cijenama hrane u svijetu, koje su, dodaje američki list, oko osam odsto više nego prije godinu dana.

Prošle sedmice, Mreža za rano upozorenje gladi USAID-a izdala je upozorenje da bi već između oktobra i decembra glad mogla pogoditi dijelove južne Somalije, gdje su, napisao je Volstrit džurnal, lokalne cijene žitarica oko tri puta veće nego uobičajeno.

Također, dodaje list, UN-ova Kancelarija za koordinaciju humanitarnih operacija saopštila je 6. septembra da je potrebno dodatnih milijardu dolara – na već zatraženih 1,4 milijarde dolara – da bi se odgovorilo na sušu u istočnoj Africi, uključujući hitnu pomoć za više od 7,1 milion Somalijaca, što je skoro pola stanovništva te zemlje.

Istog dana, ističe Volstrit džurnal, UNICEF je naveo da je ove godine oko 730 djece umrlo u somalijskim centrima za liječenje pothranjenosti. Procijenjeno je da se 50 miliona ljudi suočava s akutnom nesigurnošću hrane širom Istočne Afrike, uključujući Keniju, Etiopiju, Sudan i Južni Sudan.

Svjetska meteorološka organizacija, nedavno je upozorila da klimatske promjene nesrazmjerno teško pogađaju Afriku, koja je odgovorna za samo dva do tri odsto globalnih emisija štetnih gasova. Neke zemlje, poput Južnog Sudana, naizmjenično su pogođene sušom i poplavama.

Agencija je procijenila da za oko 250 miliona Afrikanaca već nedostaje dovoljno vode i da će nedostatak vode do 2030. godine uticati na živote oko 700 miliona ljudi.

Glad ‘na vratima’

Humanitarne organizacije procjenjuju da skoro polovina stanovništva Somalije treba hitnu pomoć za liječenje, sprečavanje akutne pothranjenosti i smrtnih slučajeva povezanih s glađu, te traže hitnu pomoć za sprečavanje gladi u toj zemlji, piše Asošijetid pres (The Associated Press).

Šef humanitarnih operacija UN-a Martin Grifits (Griffiths) je u prošlosedmičnom video brifingu iz glavnog grada Somalije Mogadišua ukazao na upozorenja nezavisnih stručnjaka na pojavu gladi kasnije ove godine u tri područja u somalijskoj regiji Jugoistočni zaliv, kazavši da je glad “na vratima” u Somaliji.

Grifits je rekao da je Svjetski program hrane nedavno pružao pomoć za oko 5,3 miliona Somalijaca, što je “puno, ali postat će još gore ako dođe glad”. Upozorio je kako hiljade porodica ne dobiva pomoć te da je poseban izazov pomoći im prije nego se odluče da napuste svoje domove u potrazi za hranom i vodom.

Naglasio je kako međunarodna zajednica mora pomoći Somalijcima da pronađu alternativni način života i zarade za život, što će zahtijevati finansiranje i pomoć u razvoju za ublažavanje uticaja klimatskih promjena.

Grifits, britanski diplomata, rekao je da je rat u Ukrajini uticao na humanitarnu pomoć, pri čemu je nakon apela UN-a širom svijeta osigurano tek oko 30 odsto od potrebnog novca.

Ignorisanje ranijih upozorenja

Glad u Somaliji je posljednji put proglašena 2011. godine, kada je umrlo više od 250.000 ljudi i nakon čega su mnogi kritičari istakli da je proglašenje gladi došlo prekasno te da bi ranije upozorenje brže podstaklo međunarodnu zajednicu, napisao je Vašington post (The Washington Post) naglasivši da svijet ponovo ignoriše višemjesečna upozorenja o situaciji u istočnoj Africi.

Proglašenje gladi je, napisao je list, specifičan i rijedak događaj koji obično donose Ujedinjene nacije i nacionalne vlade nakon podataka da više od 20 odsto domaćinstava u zemlji ima ekstremne nedostatke u hrani, otprilike trećina djece doživljava akutnu pothranjenost, a dvije osobe od svakih 10.000 umiru svaki dan od gladi.

“Ljudi već umiru”, rekao je šef Međunarodnog odbora za spašavanje David Miliband u izjavi. “Tokom posljednje gladi u Somaliji 2011. godine, polovina svih smrtnih slučajeva dogodila se prije nego što je glad proglašena. … Međunarodna zajednica je obećala da će ‘nikad više’ dopustiti glad u Somaliji ili čekati toliko dugo da djeluje, ali ponavlja istu grešku ove godine.”

Znakovi upozorenja o gladi u Somaliji su stizala mjesecima, napisao je Vašington post. U aprilu su UN upozorile kako je 1,4 miliona djece mlađe od pet godina akutno pothranjeno. U maju je za najmanje 213.000 ljudi u centralnoj regiji navedeno da su u “katastrofi” dok su, dodaje list, tokom ljeta humanitarne organizacije podigle alarm, navodeći podatke o rasprostranjenoj gladi i ukazujući na nedostatak međunarodne podrške.

S druge strane, dodaje list, strana pomoć je sporo dolazila. Plan odgovora u iznosu od 1,5 milijardi dolara za Somaliju koji su predložile Ujedinjene nacije do aprila je finansiran samo 17 odsto, i dvije trećine do avgusta.

Somalija je prije rata u Ukrajini dobivala 90 odsto pšenice iz Rusije i Ukrajine. Prva velika pošiljka ukrajinskog žita, nakon što su pregovori ublažili rusku blokadu, stigla je do Istočne Afrike početkom septembra. Međutim, napisao je Vašington psot, šteta učinjena u regionu koji je ovisan o tom uvozu je duboka i trajna.

Nedostižan cilj

Ambiciozni cilj koji su svjetski lideri zacrtali prije sedam godina – da do 2030. okončaju glad u svijetu, sada djeluje udaljeniji nego ikad, ocjenjuju urednici Gardijana (The Guardian).

Ujedinjene nacije procjenjuju da je u svijetu broj ljudi koji su samo korak od gladi, skočio sa 135 miliona u 2019. na 345 miliona. Dvije trećine onih koji su prošle godine pogođeni glađu bile su žene.

Pored upozorenja da je u Somaliji glad “na vratima”, podaci ističu da je preko Afričkog roga opustošenog sušom, oko 22 miliona ljudi izloženo gladovanju. Gotovo trećina Pakistana je pod vodom, a čak četiri petine stoke je umrlo. U južnoj Kini suša i toplotni talas dovode usjeve u opasnost. Povrh svega, ističe Gardijan, tu je i ruska invazija na Ukrajinu, koja je uticala na zalihe dva glavna izvoznika, dok cijene energije i gnojiva vrtoglavo rastu.

Arif Husain, glavni ekonomista programa UN -a, primijetio je da sam rat nije stvorio krizu, već je “dolio ulje na vatru”. Višestruki sukobi i klimatski šokovi već su imali uticaj na krizu i prije početka pandemije nakon koje su rezerve mnogih zemalja iscrpljene i mnogi se nisu oporavili, napisao je Gardijan uz ocjenu da će 2023. kriza vjerovatno biti i gora.

RSE