Finski predsjednik kaže da je Turska donijela odluku o kandidaturi za NATO

Povezani članci

• Korona virus pustoši Latinsku Ameriku opterećenu korupcijom
• Guterres: Sve češće rušenje palestinskih objekata
• Zašto se svjetske sile takmiče u misijama na Mjesec?
• Francuski vrhovni sud potvrdio zakon o vanrednom stanju
• Egipat: Akademska zajednica diže glas protiv vojnog udara
• Više od milijun djece mlađe od pet godina gladuje u Južnom Sudanu

foto: reuters

Finski predsjednik Sauli Niinisto objavio je 15. marta da je Turska donijela odluku o ratifikaciji kandidature Finske za NATO i rekao da će ove sedmice posjetiti Istanbul kako bi saslušao presudu predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana.

“Turci su se nadali da ću biti tamo da dobijem odgovor kada objave odluku. Naravno, prihvatio sam poziv i otići ću da primim njegov izraz namjere”, rekao je Niinisto, piše AFP.

Erdogan je ranije nagovijestio da će Finskoj dati zeleno svjetlo i rekao da će Turska “održati obećanje koje smo dali”.

On će se sastati sa Niinistom 17. marta.

“U petak ćemo se sastati sa gospodinom predsjednikom, uradićemo ono što naše obećanje zahtijeva”, rekao je novinarima.

Ratifikacija će formalno morati proći kroz glasanje u turskom parlamentu.

Finska, Švedska i Turska sklopile su trosmjerni sporazum na samitu NATO-a u Madridu u junu, a Turska je više puta izrazila frustracije zbog onoga što smatra neuspjehom Švedske da ispoštuje svoje obaveze, uz napomenu da je zadovoljna napretkom Finske.

Švedski premijer Ulf Kristersson rekao je u utorak da se vjerovatnoća da će Finska ući u NATO prije Švedske “povećala” posljednjih sedmica, ali je naglasio da je ulazak samo pitanje vremena.

“Nastaviću svoj rad na podršci članstvu Švedske u NATO-u”, rekao je Niinisto, dodajući da je o tome razgovarao sa Kristerssonom.

Finska i Švedska odustale su od višedecenijske politike vojnog nesvrstavanja i podnijele zahtjev za pridruživanje zapadnom savezu prošlog maja, nakon invazije Rusije na Ukrajinu.

Turska je prekinula pregovore sa Švedskom nakon protesta u januaru koji su uključivali spaljivanje Kurana ispred turske ambasade u Štokholmu, ali su pregovori nastavljeni u Briselu 9. marta.

RSE