Evropa na putu ka uvođenju digitalnog eura

Povezani članci

• Neredi u Izraelu poslije usvajanja prvog zakona u spornoj reformi pravosuđa
• Žestoki sukobi u Donjecku: U centru grada odjekuju jake eskplozije
• Ko je Mavlavi Akundžada, talibanski ‘Vrhovni vođa’ Afganistana?
• Kijev pokrenuo vojnu operaciju na istoku zemlje
• Putin protiv Medvedjeva
• Dvije eksplozije u Istanbulu, 29 poginulih

Kako pandemija izazvana korona virusom ubrzano utiče na ljude da sve rjeđe koriste gotovinski novac ali i dok vlade nervozno posmatraju porast korištenja kriptovaluta, poput bitkoina (bitcoin) ili najavljene Fejsbukove (Facebook) libre, centralne banke širom svijeta razvijaju virtuelne verzije svog novca.

Među njima je i Evropska centralna banka koja je ove sedmice započela javnu raspravu o digitalnom euru koji bi, prema početnim pretpostavkama, mogao biti u opticaju za nekoliko godina, pišu svjetski mediji.

U korak s digitalnim svijetom

Evropska centralna banka (ECB) će u narednih šest mjeseci provoditi eksperimente o mogućoj vlastitoj virtuelnoj valuti ispitujući interes javnosti ali i potencijalne rizike, kako bi sredinom 2021. odlučila hoće li lansirati digitalni euro. No, s obzirom da Fejsbukova libra dolazi ove godine, teško da će centralne banke to mirno posmatrati, ukazuje portal Politiko (Politico).

Idući u korak s digitalnim svijetom 21. vijeka, glavna monetarna institucija EU, čije je sjedište u Frankfurtu, objavila je početkom ove sedmice upitnik kako bi procijenila apetit javnosti za novim oblikom plaćanja, naglašava portal dodajući kako sa smanjenjem upotrebe gotovine mnoge centralne banke širom svijeta također razvijaju virtuelne verzije svojih valuta koje bi bile sigurne i privlačne njihovim građanima.

Digitalni euro, dodaje Politiko, možda neće izgledati puno drugačije od pregledavanja bankovnog računa putem telefona uz pomoć aplikacije, ali bi, u teoriji, postupak plaćanja bio različit i mogao bi da ubrza transakcije po nižoj cijeni. ECB bi mogla da uspostavi svoju bazu, automatski prateći vlasnika svakog digitalnog centa. Ili bi mogla ustanoviti pravila za decentralizovano praćenje digitalnih transkacija kao kod bitkoina gde se svaka transakcija bilježi preko blokčejn tehnologije.

Ipak, naglašava briselski portal, prije nego što bi digitalni euri postali dostupni javnosti potrebno je nekoliko zaštitnih mjera kako se bankarski sistemi odnosno privrede ne bi ugrozili. Kako će štediše vjerovatno imati veću korist u držanju digitalnih eura od polaganja novca kod banaka koje za to naplaćuju naknade, banke bi u nedostatku depozita na kraju više naplaćivale pozajmice, što bi moglo usporiti razvoj privrede. Stoga ECB razmatra ideje koje uključuju ograničavanje digitalnih eura koje svako može posjedovati ili naplaćivanje zahtjeva za većim količinama.

Kao jedan od razloga zašto je Evropska centralna banka baš sada odlučila da razvije digitalni euro jeste ublažavanje rizika koje donose virtualne valute koje razvija tehnološka industrija, prvenstveno libra koja bi postala lako dostupna za Fejsbukovih 2,7 milijardi korisnika što bi ugrozilo euro, dok bi finansije građana postale ranjive, naročito zbog stranih sila i kompanija koje prikupljaju podatke o njihovim navikama trošenja.

Nastojanja drugih centralnih banaka

Evropska centralna banka testira elektronsku verziju novčanica i kovanica eura, koja bi bila zakonsko sredstvo plaćanja za valutni klub od 19 država, piše agencija Frans pres (Agense France – presse) ističući kako izvori bliski projektu tvrde da će biti potrebno “između 18 mjeseci i tri ili četiri godine” da inicijativa zaživi.

Kao i ostale centralne banke širom svijeta, ECB ne želi da zaostane za virtuelnim novcem koji izdaju strani privatni igrači poput bitkoina i Fejsbukove libre koja se tek pokreće. Fejsbukov plan za kreiranje libre “ubrzao je razmišljanja centralnih banaka na tu temu”, rekao je za AFP ekonomista Frederik Djukrozet (Ducrozet), iz ženevske organizacije za praćenje upravljanja bogatstvom Pictet (Pictet Wealth Menagment).

Privatne digitalne valute izuzetno su nestabilne, naglašava AFP i ukazuje da se cijena bitkoina gotovo prepolovila od najviših nivoa – oko 17.030 eura – koji su zabilježeni 2017. Stoga, dodaje AFP, posljednjih godina centralne banke počinju tražiti vlastiti virtuelni novac – poznat pod nazivom ‘Digitalna valuta centralne banke’ (CBDC) – kao stabilnu alternativu bez rizika.

Banka za međunarodne nagodbe (BIS), mreža centralnih banaka, u januaru je najavila stvaranje radne grupe posvećene tom pitanju. Kineska centralna banka započela je s testiranjem vlastite digitalne valute u četiri grada u aprilu ove godine, dok je Francuska banka također započela eksperimente. Japanska banka je početkom oktobra saopštila da će pojačati istraživanje na tu temu.

Također, dodaje agencija, pandemija COVID-19 je pojačala elektronsko plaćanje jer kupci češće izbjegavaju novčanice i kovanice zbog straha od zaraze korona virusom. Nedavna istraživanja Euromonitora (Euromonitor International) pokazala su da su i u Njemačkoj, u kojoj se govori da je “keš kralj”, potrošači ove godine prvi put više plaćali karticom nego gotovinom.

Digitalni euro do kraja 2025.?

Kako nijedna centralna banka ne bi željela da se njeni građani masovno odlučuju za alternativne valute, tako za Evropsku centralnu banku nije pitanje hoće li već kada će uvesti digitalni euro, piše Fajnenšl tajms (The Financial Times) podsjetivši kako je Udruženje njemačkih banaka prošle godine javno zatražilo da se dizajnira digitalini euro koji bi ponudio najbolju dostupnu tehnologiju udovoljavajući potrebama tržišta.

Za zemlje koje uvode službeni e-novac prva prednost je doprinos okruženju u kojem lokalne firme mogu izumiti srodnu finansijsku tehnologiju koja se vraća u digitalni sistem plaćanja, a druga se tiče korisnika koji će vjerovatno usvojiti prikladnija rješenja za plaćanja čim postanu dostupna (posebno za međunarodna plaćanja). To ne znači da ECB danas poziva isključivo na takvu valutu već, ukazuje Fajnenšl tajms, nastoji osigurati nesmetano funkcionisanje platnih sistema ali i promovisati međunarodnu ulogu eura.

“Novac je još uvijek najvažniji, ali ti su procesi krajnje nelinearni – morate gledati ispred sebe i biti spremni ako se proces ubrza… u slučaju da ljudi traže takve usluge”, rekao je Fabio Paneta (Panetta), član izvršnog odbora ECB-a i autor njihovog nedavno objavljenog izvještaja o digitalnom euru. On je kazao kako primarna motivacija “nije da su drugi ispred” već uočene promjene u naklonjenosti ljudi prema digitalnim načinima plaćanja.

Da će digitalni euro uskoro postati stvarnost, moguće i do kraja 2025., očito je iz pripreme pred javnu raspravu i prethodno objavljenog izvještaja, u kojem se, piše londonski list, navodi da ECB čvrsto stoji iza “cilja da će u budućnosti izdati digitalni euro”. Izvještaj sadrži niz mogućih scenarija za pokretanje rasprave o rizicima i koristima od izdavanja digitalnog eura koji podržava ECB, a dostupan je svima, te uključuje niz “zahtjeva” koje bi takva valuta morala zadovoljiti da bi ublažila zabrinutosti. Na primjer, ECB insistira da digitalni euro neće zamijeniti gotovinu, već da će postojati paralelno s njom.

Također, pišući o pravnoj regulaciji digitalnih valuta, Fajnenšl tajms ocjenjuje kako centralne banke širom svijeta trebaju pažljivo koračati na putu ka njihovom uvođenju naročito zbog rizika narušavanja sposobnosti banaka da kreditiraju privredu. Javne digitalne valute možda nisu jedini odgovor, smatra guverner Engleske banke Endrju Bejli (Andrew Bailey) koji ističe da pored javne verzije treba razmotriti i ulogu privatnih digitalnih valuta, prenosi londonski list.

Pravna regulacija libre

Finansijski čelnici sedam najvećih svjetskih ekonomija usprotivili su se pokretanju Fejsbukove libre sve dok ona ne bude pravilno regulisana, napisao je Rojters (Reuters) osvrnuvši se na nacrt izjave grupe zemalja G7.

U nacrtu, pripremljenom za sastanak ministara finansija i centralnih banaka Sjedinjenih Država, Kanade, Japana, Njemačke, Francuske, Italije i Britanije, koji je održan 13. oktobra, navodi se da bi digitalna plaćanja mogla poboljšati pristup finansijskim uslugama, smanjiti neučinkovitost i troškove.

No, takve usluge plaćanja morale bi biti na odgovarajući način pod nadzorom i regulisane kako ne bi narušavale finansijsku stabilnost, zaštitu potrošača, privatnost, oporezivanje ili sajber sigurnost. Rojters podsjeća da je Odbor za finansijsku stabilnost G20 (FSB), u aprilu, iznio 10 preporuka za zajednički, međunarodni pristup regulaciji digitalnih valuta, potaknut idejom Fejsbuka da pokrene libru.

Navodeći kako je Evropska centralna banka u oktobru najavila pripremu za izdavanje vlastite virtuelne valute koja bi bila dopuna novčanicama, agencija Rojters naglašava kako je čelnica ECB, Kristina Lagarde (Christine Lagarde), početkom sedmice kazala da banka “vrlo ozbiljno” gleda na stvaranje digitalnog eura.

RSE