EU na biralištima za Evropski parlament

Povezani članci

• Broj poginulih u Turskoj i Siriji porastao na 7.826, stižu spasioci iz svih dijelova svijeta
• Jak zemljotres pogodio Čile, nije izazvao cunami
• Mediji: Hrvatskoj stigla tužba za odštetu žrtava ustaškog režima
• Sedamnaest žrtava na Floridi, napadač bivši učenik škole
• Najmoćniji proizvođač zrakoplova: Airbus oder Boeing? Duel na nebu je odlučen
• SAD protjeruje saudijske kadete nakon pucnjave na Floridi

Građani 21 zemlje Europske unije danas izlaze na izbore za novi saziv Europskog parlamenta, za koje se predviđa slab odziv, tijesna borba pučana i socijalista te veći broj madata krajnjoj ljevici i desnici.

Danas će na biralištima biti Hrvati, Slovenci, Austrijanci, Belgijci, Bugari, Ciprani, Danci, Estonci, Finci, Francuzi, Nijemci, Grci, Mađari, Talijani, Litavci, Luksemburžani, Poljaci, Portugalci, Rumunji, Šveđani i Španjolci.

Izbori su već zavšeni u Nizozemskoj, Velikoj Britaniji, Irskoj, Češkoj, Latviji, Malti i Slovačkoj, zemljama koje su glasovale od četvrtka do subote, prenosi Hina.

Rezultati se neće objavljivati sve dok se ne zatvore zadnja birališta u 23 sata.

Najviše kandidata u Francuskoj

Na izborima za Europski parlament bira se 751 zastupnik, a kandidiralo se 16.380 potencijalnih zastupnika raspoređenih na 953 liste.

Postoji i 35 individualnih prijava na odvojenim kandidaturama. Najviše je lista, čak 193, na izborima za 74 francuska zastupnika, a sedam lista natječe se za šest zastupnika koji će predstavljati Maltu.

Na izbore za 11 hrvatskih predstavnika prijavilo se 25 lista, dok se slovenskih osam zastupnika bira sa 16 lista.

Nizozemski ultradesničarski političar Geert Wilders pretrpio je poraz na izborima za Europski parlament, pokazali su rezultati istraživanja po okončanju glasovanja.

Istraživanja pokazuju da je Wildersova Slobodarska stranka osvojila 12,2 posto glasova, što je manje od 17 osvojenih postotaka na prethodnim izborima 2009. godine.

Analitičari smatraju da Wildersov neuspjeh dolazi zbog velike nezainteresiranosti nizozemskih euroskeptika, dok su zagovornici politike EU-a izašli u velikom broju.

Skupa selidba iz Brisela u Strasbourg

Kako javlja reporterka Al Jazeere Katarina Drlja, zastupnici u Europskom parlamentu većinu radnog vremena provode u Bruxellesu, iako je službeno sjedište Parlamenta Strasbourg.

Da bi se ispoštovala pravila, jednom mjesečno iz Belgije sele u Francusku, a to je stara praksa u ime pomirenja nekad zaraćene Europe.

Međutim, ovo preseljavanje zastupnika, koje košta 180 milijuna eura godišnje, ima i mnogo protivnika. Na posljednjem glasovanju o jednom sjedištu za Parlament, 483 parlamentarca glasovala su za, a protiv je bio 141 zastupnik.

U online peticiji, do sada im se pridružilo i 1,3 milijuna građana Unije.

U kampanji se pozivaju i budući parlamentarci da se nakon ovih europskih izbora, pridruže ideji da se Parlament više ne seli.

Isabelle Durant je prvi glas onih koji se opiru selidbi zastupnika. Uz nju, protiv Strasbourga, stoji velika većina europarlamentaraca.

”Jednostavnije je i zbog toga što su Komisija i Vijeće isto tako u Bruxellesu. Lakše je i jer je europski politički život prisutniji u Bruxellesu nego u Strasbourgu. Dakle, većina je tu, u Parlamentu i brane taj stav”, kaže europarlamentarka Isabelle Durant.

“Ne možemo donijeti odluku da ostanemo u Briuellesu ako nemamo neko zanimljivo, europsko rješenje za Strasbourg. Moramo o tome razgovarati. Imamo neke ideje, na primjer, da bude  sjedište europskog sveučilišta, specijaliziranog za europska pitanja ili ljudska prava”, kaže Durant.

“Parlamentarci su posljednji put o ovome glasali u studenom prošle godine. A kandidate na izborima za novi saziv pozivaju na potpisivanje neke vrste zavjeta da će se zalagati za isti cilj, jedno sjedište Parlamenta, ukoliko dobiju mjesto u tom hramu demokracije”, javlja Drlja.

Odluka se može donijeti samo na razini zemalja članica i to jednoglasno.

Al Jazeera