EU i Velika Britanija: Stroga digitalna pravila za novo doba

Povezani članci

• Prvi izbori u Zimbabveu bez Mugabea
• Priveden bivši francuski predsjednik Sarkozy
• „Skoro kao da države više nema“
• Proboj u istraživanju fuzije u SAD jača nade u čistu energiju
• SAD: Policijski marš za provođenje zakona
• Bahreinske vlasti oduzele državljanstvo najpoznatijem šiitskom kleriku šejhu Isa Qassimu

Dok mnoge države ulažu napore za ograničavanje moći velikih tehnoloških kompanija, Evropska unija (EU) i britanske vlasti objavile su nacrte zakona za regulisanje poslovanja na internetu najavivši stroga pravila i velike novčane kazne protiv tehnoloških divova koji igraju sve veću ulogu u poslovanju i životima miliona ljudi, pišu svjetski mediji.

‘Čuvari vrata’

Propisi koje je Evropska unija najavila s ciljem da se ukinu loša ponašanja moćnih tehnoloških kompanija, predstavljaju jedan od najstrožih setova digitalnih pravila do sada, ukazuje Bloomberg (Bloomberg) dodajući kako je i Velika Britanija u utorak, 15. decembra, objavila slična pravila.

Prema nacrtu novog Zakona o digitalnim tržištima EU, kompanije za koje se smatra da su takozvani “čuvari vrata” neće smjeti rangirati svoju ponudu iznad konkurenata na vlastitim platformama, niti koristiti podatke konkurenata kako bi se takmičile s njima. Također, prema predloženim propisima, platforme mogu biti strogo konrolisane u razvijanju novih usluga ili biti spriječene da uđu na nova tržišta.

Tako bi se, naglašava Blumberg, kompanije poput Amazona, Epla, (Apple) ili Gugla (Google) zbog kršenja pravila mogle suočiti s novčanom kaznom od čak 10 odsto prihoda, dok bi se firma koja je više puta prekršila pravila mogla suočiti s naredbama za prodaju firme. Zasebni Zakon o digitalnim uslugama EU mogao bi također predvidjeti kazne do šest odsto prihoda za platforme društvenih mreža ako se ne pridržavaju naredbi o uklanjanju terorističke propagande ili drugih nelegalnih objava.

Evropski komesar za industriju, Tijeri Breton (Thierry), kazao je kako novim nacrtom Evropa nastoji organizovati “svoj digitalni prostor za sljedeće decenije”. Iako je, ističe Blumberg, komesar odbilo navesti firme koje bi se mogle smatrati “čuvarima vrata”, dijelom će tu spadati komapnije čiji je godišnji prihod u Evropi u posljednje tri godine jednak ili veći od 6,5 milijardi eura ili ako je prosječna tržišna vrijednost u posljednjoj finansijskoj godini iznosila najmanje 65 milijardi eura.

Zakon također pojašnjava da platforme neće biti odgovorne za bilo koji sadržaj objavljen na njihovim web stranicama, osim ako za to nisu svjesni. Prije nego što postanu zakon, dodaje Blumberg, prijedlozi će trebati saglasnost ostalih zakonodavnih institucija EU, uključujući Evropski parlament i vijeće država članica.

Poređenje s prvim semaforom

Zakon o digitalnim uslugama EU i Zakon o digitalnim tržištima grade evropsku viziju o pravilima prihvatljivog poslovnog ponašanja u digitalnom svijetu koja su daleko drugačija od onih koja su danas na snazi i mogli bi iznuditi temeljne promjene za digitalne divove, ocjenjuje Vašington post (The Washington Post).

Nova pravila izmijenila bi osnovni pravni okvir kroz koji firme obavljaju svoje digitalno poslovanje u velikom i bogatom evropskom tržištu. Ako zakoni budu doneseni, pravila bi dotakla svaku firmu koja posluje na internetu unutar EU, od najmanje do velike. No, naglašava list, najveće kompanije – gotovo sve američke – bile bi podložne posebno agresivnim pravilima.

Prijedlozi objavljeni u utorak učinili bi velike mrežne platforme pravno odgovornim za sadržaj koji korisnici objavljuju na njihovim uslugama, zahtijevajući od kompanija da se aktivnije suprotstave zlostavljanjima, dezinformacijama i drugim oblicima kršenja zakona.

Digitalni divovi morali bi svoje algoritme učiniti transparentnijim kako bi omogućili nezavisno ispitivanje njihove poslovne prakse. Sve u svemu, naglašava Vašington post, prijedlozi su proaktivniji od prethodne tehnološke regulative EU, koja je nastojala kažnjavati antikonkurentsko ponašanje.

Novih propisi se mogu uporediti s “prvim semaforom koji je uveo red na ulicama”, rekla je potpredsjednica Evropske komisije Margret Vestager (Margrethe). Budući da se kreću brže od Sjedinjenih Država, neki evropski kreatori politike se nadaju da će njihovi standardi postati svjetski, napisao je vašingtonski list.

Dom najstrožih svjetskih politika

Niz ovosedmičnih objava o pojačanoj kontroli rada tehnoloških divova pomogao je ojačati Evropu kao dom najstrožijih svjetskih politika prema tehnološkoj industriji, ocjenjuje Njujork tajms (The New York Times) dodajući da i druge vlade sve više proučavaju tehnološke kompanije koje su postale kritična infrastruktura za milijarde ljudi i firmi širom svijeta.

Dok čelnici EU ističu kako “čuvari vrata” poput Amazona, Epla, Gugla, Fejsbuka (Facebook) i Majkrosota (Microsoft) zaslužuju veću kontrolu s obzirom na njihov preveliki uticaj, vlada u Britaniji predlaže zabranu štetnih internetskih sadržaja što bi moglo rezultirati milijardama dolara novčane kazne. Odvojeno, dodaje list, irski regulatori su ove sedmice izrekli jednu od prvih kazni zbog kršenja Zakona o zaštiti podataka – kaznivši Tviter (Twitter) s 450.000 eura.

No, regija više nije sama u svojim naporima da ograniči moć velikih tehnoloških kompanija, ukazuje Njujork tajms. U SAD regulatori su prošle sedmice tužili Fejsbuk zbog nelegalnog umanjivanja konkurencije, dok se Gugl u oktobru suočio s antiponopolskom tužbom. U Kini je vlada počela suzbijati lokalne tehnološke divove poput Alibabe, dok Australija, Indija i Brazil također raspravljaju o novim propisima.

Vlade sve više proučavaju tehnološke kompanije, a rezultat bi mogao biti da tehnološki sektor postane sličniji bankarstvu, telekomunikacijama i zdravstvu – industrijama takve veličine i važnosti da su podložni većem vladinom nadzoru. Stručnjaci smatraju da će naredna, 2021. biti godina propisa za tehnološke divove. “Oni su sada zrela industrija, a ne sjajni mladi startapovi“, kazao je Džejms Luis (James Lewis), viši potpredsjednik Centra za strateške i međunarodne studije.

Prijedlozi EU predstavljaju najveći rizik za tehnološku industriju do sada, jer u uniji od 27 država članica živi približno 450 miliona ljudi, a evropski propisi često postaju uzor drugima u svijetu. Mnogi u Briselu očekuju dugotrajnu borbu jer tehnološka industrija, više nego ikad, troši na lobiranje. Veterani prošlih evropskih rasprava rekli su da će izazov biti prevođenje ambicioznih zakona u u snažnu provedbu, područje u kojem su prethodne politike propale.

Ne toliko radikalne promjene?

Kao jedini regulator od globalnog značaja koji je spreman preuzeti moć velikih tehnoloških kompanija, EU je uživao u svom imidžu agresivnog čuvara koji je uvijek za petama prijestupnika. Zapravo, EU je postala glomazna zvijer koja nije u stanju ići u korak s brzim svijetom, ocjenjuje urednički tim Fajnenšl tajmsa (The Financial Times).

Iako je EU u pravu kada traži da tehnološki divovi preuzmu veću odgovornost za sadržaj na njihovim platformama, mnoge kompanije, poput Fejsbuka i Gugla, već imaju protokole za uklanjanje nelegalnih sadržaja i zapošljavaju hiljade ljudi da nadgledaju objave. To znači, ukazuju urednici londonskog lista, da nova pravila možda neće napraviti radikalne promjene.

Također, Evropska komisija daje snažan argument za čvrstu regulaciju velikih platformi koje mogu iskoristiti svoju dominaciju na jednom tržištu, ali učinci na interentu i masovna akumulacija podataka znače da kontrola tržišta može krenuti brže nego što regulator može reagovati.

Komisija je, podsjeća list, prvi put počela istraživati kako je Gugl rangirao pretraživanja u svojoj usluzi kupovine 2010. godine. Deset godina kasnije, kompanija se još uvijek žali na svoju novčanu kaznu zbog zloupotrebe dominacije.

Prednost novih propisa je u postavljanju panevropskih standarda i jasnijih definicija odgovornosti. Ali, naglašava Fajnenšl tajms, kompanije će se i dalje morati boriti s bezbrojnim pravilima pojedinačnih država o tome koji sadržaj je nelegalan. List također naglašava da postoji rizik od reakcije u SAD-u, ali pristup regulatornih tijela također se brzo mijenja, dajući Evropskoj komisiji priliku za izgradnju transatlantskog konsenzusa.

RSE