Dvije decenije od početka rata Al Kaida je oslabljena ali i dalje prisutna

Povezani članci

• Evropski lideri odbacili američki pristup prema Iranu
• Proruski separatisti pripremaju nedjeljni referendum
• Premijerka Škotske: Mogućnost održavanja novog referenduma o nezavisnosti
• Ubijan Ilijas Kašmiri jedan od petorice vođa Al Kaide
• Referendum protiv nulte emisije?
• EU i Japan otvorili najveću zonu slobodne trgovine u svijetu

Piše: Abubakar Siddique

Dana 7. oktobra 2001., Sjedinjene Američke Države počele su bombardovati Afganistan pod vlašću talibana, u vojnoj kampanji protiv Al Kaide zbog organizovanja napada 11. septembra u kojima je poginulo gotovo 3.000 ljudi, piše Gandhara servis Radija Slobodna Evropa (RSE).

Dvadeset godina kasnije i gotovo dva mjeseca nakon što je Vašington završio svoj rat u Afganistanu, Al Kaida je oslabljena, ali nije ugašena.

S tim što su se njeni talibanski saveznici čvrsto vratili na vlast, globalna teroristička mreža mogla bi brzo da povrati svoje utočište u Afganistanu. Međutim, smatra se da Al Kaida razmišlja o novom pristupu za postizanje svojih globalnih džihadističkih ciljeva.

“Al Kaidini zaspisi pokazuju da su planirali napade 11. septembra da bi uvukli SAD u dugi rat s džihadistima u Afganistanu kako bi ih tamo porazili”, rekao je Abdul Sajed, istraživač koji prati islamske radikalne grupe u južnoj Aziji.

U svjetlu ove strategije, rekao je, lako je razumjeti zašto su talibani, Al Kaida i drugi džihadisti proglasili povlačenje SAD iz Afganistana pobjedom protiv globalne supersile.

Sajed je rekao da Vašington nije bio u stanju da ostvari svoj primarni cilj uprkos dugotrajnoj vojnoj kampanji koja je koštala stotine milijardi dolara i dovela do trajnog sukoba. “SAD su se dvije decenije borile protiv Al Kaide u Afganistanu, ali ta grupa nije eliminisana i još uvijek uživa u sigurnim utočištima u zemlji”, rekao je za Gandhara servis RSE.

Visoki američki bezbjednosni zvaničnici sada upozoravaju da je Al Kaida sposobna da brzo obnovi svoju bazu u Afganistanu i orkestrira napade na američko tlo u narednih jednu do tri godine. “Mi smo, naravno, zabrinuti da će se otvoriti prilika da se tamo ponovo stvori sigurno utočište, što je nešto što smo vidjeli u prošlosti”, rekao je direktor FBI Kristofer Vrej (Christopher Wray) na panelu američkog Kongresa krajem prošlog mjeseca.

Talibani su međutim ponovili da neće dozvoliti da Afganistan ponovo postane prijetnja regionalnoj ili globalnoj bezbjednosti. “Posvećeni smo činjenici da iz Afganistana neće biti opasnosti ni za jednu zemlju”, rekao je nedavno portparol talibana Zabihulah Mudžahid.

Međutim, eksperti ostaju skeptični u pogledu snage talibanske riječi. Majkl Sempl (Michael Semple), bivši savjetnik Evropske unije i Ujedinjenih nacija za Afganistan, rekao je da su talibani, čak i nakon obećanja da će spriječiti da se Afganistan koristi kao baza za Al Kaidu, u sklopu sporazuma sa Sjedinjenim Državama potpisanog u Dohi u februaru 2020. godine, samo učinili da njihovi strani militantni saveznici budu van vidokruga, umjesto da ih obuzdaju.

Sempl, koji je radio u Afganistanu tokom prvog mandata talibana na vlasti devedesetih godina, rekao je da nije iznenađen što talibani rade protiv onoga što su njihovi lideri javno obećali. Umjesto inkluzivne i umjerene vlade koju su obećali, talibani su formirali vladu koju čine isključivo njeni visoki lideri preuzimajući strogu politiku iz svog bivšeg tvrdokornog režima.

Sempl kaže da je malo vjerovatno da će talibani poštovati svoje obaveze u borbi protiv terorizma iz sporazuma iz Dohe, u kojem se posebno obećava da talibani neće dozvoliti djelovanje Al Kaide iz Afganistana.

“Odjeljenje za ‘prodaju’ talibana se razlikuje od odjeljenja za vođenje Afganistana. Ne obraćaju pažnju jedno na drugo”, rekao je Sempl za Gandhara servis RSE-a. “Jedno odjeljenje stvara lijepu sliku kako bi izašli iz kutije, dok drugo odjeljenje stavlja stvari u kutiju, a dva odjeljenja zapravo nisu međusobno povezana.”

Sempl, sada profesor na Kvins univerzitetu (Queen’s University) u Belfastu, vidi uspon tvrdokorne mreže Hakani, talibanskog vojnog krila, unutar nove vlade kao dokaz da Al Kaida neće imati problema da povrati svoje utočište u Afganistanu.

„Ako ste član Al Kaide i pokušavate da napravite aranžmane kako bi vaši lideri i ključni operativci bili bezbjedni i van vidokruga te da bi izbjegli nevolje lokalnih vlasti, o čemu biste više mogli da sanjate nego da vaši dobronamjernici preuzmu Ministarstvo unutrašnjih poslova?!“, rekao je Sempl, aludirajući na imenovanje Siradžudina Hakanija, šefa mreže Hakani, za ministra unutrašnjih poslova.

Vašington je označio Hakanija kao teroristu, i još uvijek nudi nagradu od 10 miliona dolara za informacije koje bi dovele do njegovog hapšenja. Talibani nisu objavili njegovu fotografiju otkako je preuzeo dužnost krajem prošlog mjeseca. Više izvora u Kabulu reklo je za Gandhara servis RSE-a da on često mijenja lokaciju i drži svoje kretanje u tajnosti iz straha da će ga Vašington ciljati bespilotnim letjelicama.

Sempl je međutim rekao da je Al Kaida dovoljno pametna da izbjegne skretanje pažnje na svoju afganistansku bazu u nastajanju ili na svoje talibanske domaćine mogućim orkestriranjem napada iz Afganistana.

„Alternativni model je da oni inspirišu, a zatim savjetuju ili pomažu muslimanskim militantnim organizacijama koje se bore protiv vlada koje naginju Zapadu u drugim dijelovima muslimanskog svijeta”, istakao je on. “To nije nešto za šta će biti potrebno dvije godine da se postigne; to je nešto čime su već zauzeti.”

Susjedni Tadžikistan, gdje se vlada čvrsto protivi preuzimanju talibana, žalio se da su talibani tamo već opremili militantnu grupu koja uključuje građane disidente. Dušanbe je zabranio grupu Džemat Ansarulah, čiji je zakleti cilj rušenje sekularne vlade Tadžikistana.

Pojava takvih grupa dodatno je umanjila povjerenje u talibanska obećanja o borbi protiv terorizma. Militanti su se već usprotivili dugotrajnim letovima američkih dronova za koje zvaničnici u Vašingtonu kažu da su dio njihove strategije “iznad horizonta” koja ima za cilj da drži terorističke grupe pod kontrolom.

“Nemamo sporazum sa susjednom zemljom”, rekao je nedavno general Frenk Mekenzi (Frank McKenzie), šef Centralne komande SAD, objašnjavajući zastupnicima izazove upotrebe aviona za nadgledanje mogućih terorističkih pregrupisavanja u Afganistanu. “Nemamo bazu ni u jednoj susjednoj zemlji.”

Sempl je rekao da su zabrinutosti u borbi protiv terorizma centralna pitanja u poslovima regionalnih divova Rusije i Kine s talibanima. On je rekao da su obje zemlje bile prilično napredne u svom angažmanu s vladom na čelu s talibanima, ali bi njihovi proračuni mogli da se promijene ako talibani ne odgovore na njihovu zabrinutost zbog terorističkih prijetnji koje potiču iz Afganistana.

“Možete zamisliti situaciju u kojoj su Rusija i Kina udruženi sa širim međunarodnim naporima da podrže odgovorniju administraciju u Afganistanu”, rekao je.

RSE