Corona kriza i trgovinski spor: Kraj Kimerike

Povezani članci

• Požar u Australiji izvan kontrole, uništio grad Yarloop
• Kriza u Ukrajini: Sve opcije u igri
• Najpogubnija lavina na Mount Everestu u posljednjoj deceniji: Broj mrtvih povećan na 13
• Južnokorejci slave smenu predsednice Park
• Burkom ću te
• Pregovarači: Oktobar – krajnji i rok za sporazum o Brexitu

Foto: Kevin Lamarque/ REUTERS

Predsjednik SAD inicira spor sa Kinom da bi skrenuo pažnju sa vlastite neučinkovitosti u Corona krizi. Ali ne radi se samo o njegovom ponovnom izboru: Super sile sve više postaju protivnici.

Preveo i prilagodio: Ešref Zaimbegović

Mala kineska startup firma imala je naizgled osiguranu pobjedu protiv nadmoćnog američkog rivala: Krajem prošle godine javio je, tek 2017. osnovani lanac kafeterija Luckin Coffee, da trenutno ima u Kini više filijala nego glavni igrač Starbucks. Kroz berzu je prošao udarac adrenalina. Sredinom januara koštala je jedna akcija Luckina na Nasdaqu preko 50 dolara.

U međuvremenu se ta akcija može kupiti za dva dolara. Vijesti o uspjehu u prodaji, ispostavilo se, bile su slobodno izmišljene.

On osjeća „duboki bol i sramotu“, izvinjavao se plačljivo šef preduzeća Charles Lu, nakon što je prevara otkrivena. Međutim osnivaču ne da spavati to što američka berza hoće Luckin da izbaci sa berzovnog popisa. Berza Nasdaq želi da ustanovi primjer za problem, koji se prema ekspertima ne ograničava samo na navodni vrući kafe startup: nedostajuća transparentnost kineskih preduzeća koja su notirana na berzama u SAD.

 „Alarm za politiku i nadzorne organe“

Nesretan kraj Luckinovog američkog berzanskog sna ojačao je one koji u svakom slučaju smatraju Kinu otpadničkom državom. „Skandal sa Luckin kafeterijama je samo jedan od mnogo primjera za kineske prevare“, smatra republikanski senator Marco Rubio: „To je alarm za politiku i nadzorne organe.“ Senat SAD je odmah proteklog tjedna usvojio već odavno diskutovani prijedlog zakona koji predviđa da na berzi notirana preduzeća kao Alibaba i Baidu ubuduće trebaju potvrditi da se ne nalaze „u posjedu ili pod kontrolom inostrane vlade“. Osim toga preduzeća moraju otvoriti svoje knjige za američke auditore, što Peking odbija kao napad na njegovu suverenost.

Predsjednik Trump je signalizirao simpatije za oštrije odredbe – povezano sa zabrinutošću da bi Nasdaq i NYSE mogli izgubiti lukrativne poslove ako dođe do masovnog odlaska kineskih akcija sa američkih berzi. “Šta će oni uraditi? Prebaciće notaciju u London ili negdje drugdje“, žalio se Trump.

Od izbijanja pandemije Corona virusa predsjednik SAD je retorički napao na Kinu, kojoj on predbacuje da je odgovorna za „masovno umiranje širom svijeta“. Napad na Peking treba da skrene pažnju sa vlastitih propusta u krizi: Oko 100 000 ljudi je u vodećoj industrijskoj naciji svijeta umrlo od virusa.

Međutim iza rapidno pogoršavajućeg transpacifičkog odnosa krije se više od Trumpove tražnje za krivcem za Covid i više nego bojazan da bi Peking mogao posebni upravni region Hongkong prisiljavati u svoj željezni zagrljaj. „Obje nacije ne gledaju više jedna drugu kao konkurente nego kao nešto štetnije“, vjeruje ranija trgovinska povjerenica SAD Charlene Barshefsky. Obje strane će nastaviti sa gospodarskim odvajanjem, rekla je ona u TV Bloomberg. Kina, time što postavlja vlastite tehnološke standarde. Amerika, time što nanovo uspostavlja lance isporuke.

Tvrdi kurs protiv rivala

Činjenica je da SAD idu sve oštrije protiv rivala iako to djelomično šteti vlastitom gospodarstvu. U administraciji trenutno dominiraju tvrdolinijaši.

• Kompetencije kontrolnog ureda CFIUS, koji može zaustaviti sigurnosno relevantna inostrana preuzimanja su proširene. Prošle godine kineske direktne investicije u SAD pale su na najniži nivo od 2009. godine.
• U maju je vlada SAD uvela nove sankcije protiv kineskog proizvođača telekomunikacija Huawei, koje treba da otežaju isporuku američke tehnologije iz trećih zemalja. Jedan od najvažnijih isporučilaca čipova Huaweiu tajvanska firma TSCM odmah je obustavila suradnju. „Preživljavanje je trenutno za nas ključna riječ“, priznao je šef Huawei Guo Ping. Peking bi mogao osjetiti kao posebnu provokaciju to da američka ruka doseže Tajvan, čijeg otcjepljenja se Kina boji. TSMC je u međuvremenu najavio da će graditi pogon u američkoj državi Arizoni. Dogovor o mjestu gradnje „jača nacionalnu sigurnost SAD u vrijeme kad Kina pokušava da dominira vrhunskim tehnologijama i kontroliše kritične industrije“, trijumfovao je ministar vanjskih poslova Mike Pompeo.
• Trump je torpedovao plan 500 milijardi teškog penzionog fonda za američke vladine činovnike (Thrift Savings Plan) da investira u kineske akcije. Pritom vlada formalno čak nema pravo na suodlučivanje kod ulaganja novca.
• U američkoj administraciji se, prema jednom izvještaju “Washington Post”, prije izvjesnog vremena počelo razmišljati o tome kako Kinu kazniti zbog izbijanja pandemije ili prisiliti na finansijsku odštetu. Pritom se došlo i na ideju da se otpišu dugovi SAD kod zemalja u razvoju.
• Prošlog tjedna ministarstvo trgovine stavilo je dalja 33 kineska preduzeća i organizacije zbog povrede ljudskih prava i sigurnosnopolitičkih sumnji na svoju crnu listu, među njima preduzeće NetPosa, specijalizovano na vještačku inteligenciju i ponuđača antivirus programa Qihoo 360.
• Doduše obje strane se zvanično i dalje čvrsto drže u januaru dogovorenog trgovinskog ugovora. Sa aspekta gospodarske krize Peking će teško moći održati svoje mega obećanje za kupovinu agrarnih proizvoda kao i nafte i gasa. Trump je zaprijetio da bi mogao američko – kineske odnose jednostavno kompletno prekinuti.

On sa svojim kolegom Xi Jinpingom više ne razgovara, rekao je sredinom maja stanici Fox.

Što je započelo kao trgovinski rat „postalo je tehnološki rat i kreće se sada prema investicionom ratu“, kaže trgovinska ekspertkinja Barshefsky. Kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi upozorio je krajem tjedna da američka politika tjera obje sile „na ivicu novog Hladnog rata“.

A šta kažu američki građani?

Trumpov konfliktni kurs međutim nije čisti samostalni potez predsjednika. Zakon o pooštravanju berzanskih pravila usvojen je u senatu sa većinom iz obje partije i treba da se raspravlja u Predstavničkom domu. Dvije trećine Amerikanaca kažu u aktuelnoj anketi instituta za ispitivanje javnog mnijenja Pew da imaju negativan pogled na Kinu – porast od skoro 20 procentnih bodova od Trumpovog nastupa.

Pod ovim predsjednikom SAD su glasnost svoje kritike na Kinu povećali sa 4 na 10, kaže Jude Blanchette iz Centra za strategijske i internacionalne studije (CSIS) u jednom radio intervjuu. Ukoliko bi demokrata Joe Biden dobio predsjedničke izbore u novembru izlaznost bi se smanjila „vjerovatno na 8“. Ali postojala bi važna razlika: Biden bi svakako dijalog sa saveznicima i također sa Pekingom oživio kroz tradicionalne kanale.

spiegel.de