Corona kriza: Ekonomisti kritikuju konjunkturne programe

Povezani članci

• Najmanje osam mrtvih u protestima u Iraku
• Priča majke o četverodnevnom preživljavanju ispod ruševina s novorođenčetom
• Razarajuće posljedice ‘epidemije’ digitalnog seksualnog uznemiravanja u Južnoj Koreji
• Kriza u Siriji ne prestaje: U posljednjim napadima ubijene 42 osobe
• Bijela kuća: Dok je Assad na vlasti, nema rješenja sirijske krize
• Talibani ranili senatorku, ubili njenu kćerku i tjelohranitelja

Centar Freiburga: Weidmann smatra potpuni oporavak mogućim – Foto: Ralph Peters/ imago images/Ralph Peters

Sa svakim danom zastoja uzrokovanog pandemijom Corone zahtjevi za državnim konjunkturnim programima postaju sve glasniji. Ekonomisti ne drže puno do toga.

Piše: Michael Kröger /Reuters/AFP
Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović

Uprkos dubokoj recesiji izazvanoj Corona krizom predsjednik Bundesbanke Jens Weidemann smatra da trenutno paket ekonomskih stimulacija nije neophodan. Radi se u prvom redu o tome da se suzbije akutna kriza, rekao je Weidemann u utorak na online konferenciji njemačke centralne banke na temu “Covid 19 i uticaj na bake u Njemačkoj”. Pod aktuelnim ograničenjima kontakata jedan klasični stimulans bi bio u opasnosti da u velikoj mjeri splasne, rekao je Weidemann. Međutim, konjunkturni program bi mogao biti svrsishodan “kada kasnije oporavak stvarno krene”. Za to bi politika imala i dovoljno manevarskog prostora.

Posebno tvrdo kriza pogađa uslužne branše bliske konzumu: „Samo kroz to izgubljeni konzumentski izdaci mogli bi već u prvom kvartalu gospodarski učinak reducirati za oko jedan posto“, rekao je Weidemann. Brz i snažan oporavka gospodarstva nije vjerovatan. Uprkos sve nesigurnosti on ipak ne vidi „spiralu pada“. On očekuje da se gospodarstvo nakon savladavanja pandemije može održivo oporaviti.

Naučni savjet Saveznog ministarstva gospodarstva u svojoj kritici cilja na pravičnost raspodjele u trenutno tekućem programu pomoći Njemačke vlade. „Pandemija nas sve osiromašuje tako da će u budućnosti biti manje za raspodijeliti“, citirao je “Frankfurter Allgemeine Zeitung” iz jednog pisma ovoga gremija na ministra gospodarstva Petera Altmaira. Posebno će podizanje visine  novca za skraćeni rad (državna subvencija pri.prev.) do 87 posto neto plate voditi do „značajnih davanja tih sredstava i onima koji to ne bi trebali dobiti“.

Sa gledišta 39 naučnika, iz prije kratkog vremena zaključenog povećanja proizaći će među ostalim „ sveobuhvatne i pod određenim okolnostima nepredviđene konzekvence za regulisanje visine naknade za nezaposlene“.

Nasuprot tomu savjet smatra restriktivnim trenutnu pomoć za vlasnike malih preduzeća. Pored državnih subvencija za tekuće pogonske troškove „ trebalo bi se pobrinuti za određenu nadoknadu prihoda i to neovisno od osnovnog osiguranja“, stoji dalje u pismu.

Sa pogledom na fond pomoći za veća preduzeća naučnici zahtijevaju jasnije kriterijume: „Cilj ‚tehnički suverenitet‘ ne smije se zloupotrebiti da bi se stvorili ‚nacionalni šampioni‘ i štitili od konkurencije.“ Najavljeni konjunkturni program savezne vlade konačno treba biti usmjeren na zaštitu klime, „ ne savjetuju se sveobuhvatni pokušaji aktivne industrijske politike za održavanje politički željene krize stvaranja nove vrijednosti“. Savjet se namjerava u utorak poslije podne u Berlinu izjasniti o svome pismu i zahtjevima.

spiegel.de