Česi očekuju porast utjecaja komunista nakon izbora

Povezani članci

• Merkel: Krajnje vrijeme za reformu Vijeća sigurnosti
• Muhammadu Buhari: Diktator koji je postao uvjereni demokrat
• Dvadeset miliona ljudi u riziku od gladi na Rogu Afrike
• NVO: U napadu na Istočnu Gutu najmanje 100 mrtvih
• Etički i tehnološki izazovi aplikacija za praćenje korona virusa
• Refleksije Putinove pobjede

Dok se glasači u Češkoj spremaju izabrati novi parlament ove sedmice (na izborima 25. i 26. oktobra), Komunistička partija očekuje da će ostvariti uspjeh koji nije imala od Baršunaste revolucije 1989. godine, koja je dovela do pada komunističkog režima u tadašnjoj Čehoslovačkoj.

Piše: Ron Synovitz

Penzioner Vladimir Pekny i njegova supruga Hana Pekna sjede na klupi okruženoj ružama u blizini svog stana u centru Praga i govore o izborima u Češkoj Republici.

Glasači još uvijek razmišljaju o skandalima koji su doveli do pada premijera Petra Necasa i njegovu desničarsku vladu u junu, što je komunistima dalo više političke moći nego što su imali od 1989. godine.

Pekny, 88-godišnji umirovljeni mehaničar, je sretan zbog toga. Nostalgičan je kada su u pitanju trgovinske veze iz komunističke ere koje su povezivale Prag sa susjedima iz sovjetskog bloka. Nezadovoljan je privatizacijom čeških zaliha uglja, koje opisuje kao krađu nacionalnog blaga.

Par navodi da im je dosta sklapanja kraja sa krajem, dok korumpirani političari zloupotrebljavaju svoj položaj da bi napunili sopstvene džepove.

Pekny: Ići ću glasati sa svojom suprugom. Glasat ćemo za komuniste.
Pekna: Bilo nam je najbolje za vrijeme komunizma.
Pekny: Ali niko ne želi formirati vladu sa njima. Bilo bi dobro (kada bi komunisti osvojili više mjesta u parlamentu.) Bilo bi dobro, jer kada bi komunisti imali više poslanika u parlamentu, mogli bi kontrolisati zakonodavstvo.

Sve veći broj Čeha misli isto – anketa urađena ranije ove godine je otkrila da trećina ispitanika smatra da je život bio bolji za vrijeme komunističkog režima. Također, slab odziv glasača zbog nezadovoljstva onih koji su podržavali desničare će omogućiti ljevici da ostvari bolje rezultate na izborima.

Socijaldemokrati, stranka desnog centra, ima podršku 22 posto glasača, i očekuje se da će osvojiti najviše glasova, iako ne dovoljno da može samostalno formirati većinsku vladu.

To će komunistima dati mogućnost pregovaranja, posebno jer ankete pokazuju da će dobiti oko 17 posto glasova, što znači da će se naći na drugom mjestu.

Lider socijaldemokrata Bohuslav Sobotka je odbacio mogućnost uvođenja komunista u vladajuću koaliciju, jer takav potez nije u skladu sa politikom njegove stranke koja brani koaliranje sa ekstremnim strankama na državnom nivou. Ipak, rekao je da je njegova stranka voljna formirati manjinsku vladu koja se oslanja na podršku komunističkih poslanika uz ključne glasove u parlamentu.

Politički analitičar Jiri Pehe je direktor centra Univerziteta u New Yorku u Pragu i nekadašnji pomoćnik bivšem češkom predsjedniku Vaclavu Havelu. Kaže da i ljevica dobija podršku zahvaljujući protestnim glasovima.

„Nažalost, smatram da je poruka političkog antikomunizma dosta oštećena zbog poteza prethodne vlade. Vlada Petra Necasa nije bila popularna, tako da su mnogi protivnici komunizma počeli govoriti, ‘Pa, ni vlada koju podržavaju komunisti ne može biti toliko loša kao vlada Petra Necasa’. Takvo mišljenje je dosta prošireno.“

Za zemlju Baršunaste revolucije u kojoj su čehoslovački komunisti svrgnuti bez kapi prolivene krvi, mogućnost povratka Komunističke partije na vlast je zapanjujuća.

Havel, vođa Baršunaste revolucije, je postao prvi postkomunistički predsjednik Čehoslovačke i kasnije Češke Republike, i prije svoje smrti 2011. godine je upozorio da kada narod polaže svoje nade u političare, njihovo neispunjenje dovodi do nemira.

Vladimir Broz, češki reper poznat pod imenom „Vladimir 518“, je zabrinut.

Nekoliko dana prije izbora, Broz i drugi češki muzičari su organizovali koncert na Staromjestskim namjestima (češki Staroměstské náměstí – Trg u starom dijelu Praga. op.prev.) s ciljem da motivišu mlade ljude da glasaju. Koncert je okupio hiljade ljudi.
Za razliku od većine političkih skupova, muzičari nisu podržavali određene kandidate ili stranke. Broz navodi da su samo željeli podići glas protiv komunizma:

„Čini se zaista nevjerovatno da bi Komunistička partija mogla preuzeti vlast u tako kratkom periodu nakon promjena (koje je donijela Baršunasta revolucija). Ja lično ne volim ni socijaldemokrate jer su u poziciji da pozovu Komunističku partiju u politiku na višem nivou. Ne volim ih iz tog razloga. Ne  interesuje me kako će ljudi glasati. To je do njih. Ali, molim vas, ne glasajte za komuniste. To je sve.“

Češki režiser Juraj Herz je također nezadovoljan trenutnom političkom scenom.
Za vrijeme šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća, Herzovi filmovi su prikazivani na filmskom festivalu u Cannesu, a bio je i nominiran za Oscara, što komunistička Čehoslovačka nije dozvolila.

Herz sada uvjerava svoje sunarodnjake da glasaju protiv bilo koje stranke koja podržava ili surađuje sa komunistima:

„Naravno da mi je dosta svega i ne sviđa mi se to što komunisti dobijaju sve veću i veću moć. Nadam se da će to stati.“

U međuvremenu, politička desnica je iscijepana zbog skandala vezanih za špijunažu i podmićivanje, koji su uzrokovali probleme u Necasovoj Građanskoj demokratskoj stranci i njenim bivšim desničarskim koalicionim partnerima TOP09 i VV (Věci veřejné) stranci.

Pehe kaže:

„Postoji opasnost da će ovi izbori proizvesti četiri ili pet manjih pokreta i stranaka desnog centra, a neki od njih će zagovarati protustranačku politiku. Desnica će imati problema da uspostavi funkcionalnu koaliciju ili čak funkcionalnu opoziciju.“

Među tim grupama su i nove stranke ANO (što znači ‘da’ na češkom jeziku), koju vodi češki milioner Andrej Babis i Usvit (‘zora’ na češkom jeziku) koju vodi češko-japanski privrednik Tomio Okamura, i koja se prema anketama trenutno nalazi na trećem mjestu.

Pehe navodi da još nije jasno da li će socijaldemokrati i komunisti zajedno moći osvojiti više od 100 mjesta u Donjem domu češkog parlamenta koji ima 200 poslaničkih mjesta.

Međutim, Pehe predviđa da će obje stranke osvojiti više poslaničkih mjesta nego na izborima 2010. godine, kada su Socijal-demokrati osvojili 56, a Komunisti 26 mjesta.

To znači da i bez 100 poslaničkih mjesta, koalicioni sporazum može omogućiti dovoljno glasova ovim strankama da kontrolišu parlament, uz neku manju treću stranku i nekoliko nezavisnih poslanika.

(Članak napisan u suradnji sa Katarinom Solikovom)

slobodnaevropa