Borba protiv Covid – 19: Evropske izlazne strategije u pregledu

Autor/ica 👤Dietmar Pieper 12.4.2020. u 09:49

Povezani članci

Foto: Matthias Schrader/ AP

Evropski kontinent je podijeljen: Dok se u Francuskoj pooštravaju prisilne mjere protiv epidemije Corone, druge zemlje počinju sa prvim popuštanjima. Kako izgleda vremenski plan?

Sarađivali: Giorgos Christides, Frank Hornig, Steffen Lüdke, Jan Puhl, Britta Sandberg

Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović

Za dansku premijerku Mette Frederiksen, koja se brzim, tvrdim odlukama postavila protiv savjeta stručnjaka, mora da je protekli ponedjeljak bio lijep dan.

Kada se uveče u najgledanije vrijeme postavila pred TV kamere mogla je konačno opet najaviti dobru vijest: „kontrolisano, postepeno i oprezno otvaranje“ zemlje, početak kraja obimnih prisilnih mjera protiv pandemije Corone.

Frederiksen je nakon austrijskog kancelara Sebastiana Kurza bila druga evropska vrhunska političarka koja se to usudila. Nekoliko sati prije Dankinje, Kurz je svojim građanima obećao „novu normalnost“. Za obrazloženje rekao je ponosno: „Mi smo bolje prošli kroz krizu nego većina drugih zemalja.

Sigurno, to su samo prva popuštanja. Oba premijera su svoju najavu povezali sa ozbiljnim apelima na razum svojih sugrađana. Niko ne smije biti razuzdan i svi treba da znaju da vlada može u svakom momentu pooštriti mjere ako stopa inflacije opet počne rasti.

Frederiksen je upozorila: „Mi se nećemo opet vratiti u Dansku kakva je bila prije 6. marta.“. Tog dana ona je požurila, zatvorila obdaništa, škole, univerzitete i granice iako su joj danski zdravstveni uredi savjetovali da to ne učini.

I druge evropske vlade su također proteklih dana predstavile planove kako žele da reanimiraju javni život. Norveška premijerka Erna Solberg rekla je o širenju infekcije u njenoj zemlji: „Po našem mišljenju mi stvari imamo pod kontrolom.“

Za Evropu nadležni regionalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) Belgijanac Hans Kluge, međutim tako što ne sluša rado. Kluge je u srijedu upozoravao: „Ovo nije trenutak za ublažavanje mjera.“. Umjesto toga aktivnost u borbi protiv Covid – 19 morala bi se „udvostručiti i utrostručiti“. Neke zemlje slijede savjet WHO i tamo kraj lockdowna nije na vidiku. U Francuskoj je prisilni režim za mnoge građane čak pooštren.

Tako dolazi do mnogih podjela koje se provlače kontinentom jedna za drugom: Pored vlada koje već teže „novoj normalnosti“ postoje i one koje to smatraju preuranjenim i opasnim.

Zemlje koje procjenjuju pokušaj ublažavanja pritom će se osloniti na prateće mjere opreza. U mogući instrumentarij spadaju obaveza nošenja zaštitnih maski, “Tracing”-Apps na smartfonima ili sveobuhvatno testiranje u kojima bi bile ispitane uporedive grupe na infekciju ili antitjela. Od zemlje do zemlje o tome se različito diskutuje.

I konkretni koraci koji su do sada zaključeni u evropskim državama jako odstupaju jedni od drugih. Ovdje je pregled.

april

U Španiji se završavaju dva najtvrđa tjedna zatvaranja. Zaposleni iz preduzeća koja ne ispunjavaju uslove životno važnih zadataka, mogu ponovo na posao. U metrou treba da se nose maske. Doduše vanredno stanje proglašeno 15. marta traje i dalje, restorani i najveći broj radnji ostaju zatvoreni. Principijelna zabrana izlaska važi i dalje.

april

Specijalističke trgovine, trgovine građevinskim i baštenskim materijalom manje od 400 kvadratnih metara mogu se u Austriji opet otvoriti kao i zanatski pogoni. Državni parkovi i zamak Schönbrunn otvoriće se za posjetioce. Ostaje obaveza nošenja zaštitnih maski u prodavnicama životnih namirnica i biće proširena na druge radnje, radna mjesta i sredstva javnog saobraćaja.
U Italiji počinje takozvana 2. faza. Mnoge trgovine, servisna i industrijska preduzeća mogu pod pooštrenim higijenskim pravilima ponovo početi sa radom. Već prije toga oko 80.000 firmi moglo je sa specijalnim dozvolama proizvoditi i isporučivati. Premijer Giuseppe Conte je rekao da je postepeno otvaranje važno „za psihološku stabilnost građana, za javni red i za uticaj lockdowna na gospodarstvo“. Generalna, stroga zabrana izlazaka važi doduše i dalje.
Česi smiju van zemlje poslovno putovati kao i u posjetu ljekarima ili rodbini. Oni koji se vraćaju moraju dva tjedna u karantin. Već jedan tjedan prije vlada u Pragu je olabavila neka ograničenja: Sportski objekti kao i neke radnje kao prodavnice građevinskog materijala i bicikala su otada otvorene.

april

U Danskoj otvaraju obdaništa i škole do 5. razreda kao i igrališta za djecu. Radni život se treba normalizovati “na odgovoran način”. Autobusi i željeznica povećati će broj polazaka.

april

Region Uusimaa oko glavnog grada Helsinkija koji je bio odvojen od ostatka Finske biće vjerovatno otvoren.

april

Norvežani smiju opet noćiti u svojim vikendicama – jedno od mnogih posebno teško prihvatljivih ograničenja time otpada. Osim toga otvaraju se obdaništa. Psiholozi i psihoterapeuti mogu pod određenim uslovima opet liječiti pacijente.

april

Španska vlada je za ovaj termin stavila u izgled dalje popuštanje. Pojedinosti još nisu poznate.

april

Za norveške učenike od 1. do 4. razreda počinje normalna nastava. Stariji učenici trebaju postepeno slijediti. I stručne škole i univerziteti će postepeno počinjati sa radom. Radnje i frizeri smiju otvoriti pod posebnim uslovima.

Kraj aprila

Austrijska vlada će ispitati da li je postepeno otvaranje bilo ispravno ili je ponovno ograničenje neophodno.

U Austriji se vjerovatno otvaraju frizeraji i veliki tržišni centri.

U Italiji počinje 3. faza lockdowna. Zabrana izlazaka biće olabavljena. U najvećem dijelu firmi može se opet raditi ali pod posebnim pripremnim mjerama: tu spadaju promjena smjena i dovoljno rastojanje između zaposlenih. Postepeno se smiju otvoriti skoro sve radnje ali kupci smiju ulaziti u ograničenom broju. Kod frizera i u salonu za uljepšavanje važi pravilo: samo dvije osobe u jednom prostoru. Zatvoreni ostaju fitnes studiji, bazeni, sportski stadioni, diskoteke i zasada barovi i restorani. Ostaje zabranjeno grupno okupljanje u javnosti. Ljubljenje i grljenje kod pozdravljanja su i u krugu porodice, prije svega u odnosu sa starijim, tabu.

Najraniji termin za dalje popuštanje u Danskoj: regularne škole za djecu od 6. razreda. Kraj zabrane javnog susretanja više od deset osoba. Otvaranje tržišnih centara, sportskih udruženja, biblioteka i crkava. Otvaranje državnih granica. Restorani, barovi i frizeri ostaju zatvoreni.

Sredina maja

U Grčkoj vjerovatno dolazi do prvih olakšanja, zavisno od toka pandemije. Vlada u Atini, koja je u martu brzo reagovala i uspjela spriječiti dramatično širenje infekcije, nada se da bi se od jula do septembra još mogla ostvariti unosna turistička sezona.
Najraniji termin u Austriji za početak regularne nastave u školama kao i ponovno otvaranje restorana i hotela.

juni

Najraniji moment na koji će u Norveškoj biti opet dozvoljene sportske i kulturne priredbe.

Juli

U Austriji bi se mogle vjerovatno održavati manifestacije kao koncerti i pozorišne izvedbe.

Septembar

U Italiji se otvaraju obdaništa, škole i univerziteti. U Danskoj će biti dozvoljene javne veće manifestacije.

Parižani ne smiju više preko dana ići na džoging

U posebno jakom kontrastu u odnosu na navedene zemlje stoji Francuska. U srijedu je vlada najavila da se rigorozni shutdown produžava. Dalje informacije očekuju Francuzi od slijedećeg govora Emmanuela Macrona koji će predsjednik držati u ponedjeljak uveče.

Pojedini gradovi su u međuvremenu pooštrile zabrane izlaska:

Parižani od srijede više ne smiju između 10 i 19 sati ići na džoging;
u Nici važi od 22. marta zabrana izlaska od 22 sata do 5 sati ujutro.

Na početku uskršnjih praznika prošlog vikenda pojačane su kontrole na izlaznim cestama i naplatnim rampama na autoputevima. Za to je bilo angažovano 160.000 žandarma i policajaca. I dalje važi: U cijeloj Francuskoj građani smiju napustiti kuću sa formularom ministarstva unutrašnjih poslova sa navedenim datumom i satom radi hitne kupovine, posjete ljekaru i sportske aktivnosti maksimalno jedan sat dnevno i smiju se kretati samo u krugu od jednog kilometra. Izuzeti su dalji putevi do posla za sve one koji ne mogu ostati u home office.

Prema jednoj anketi instituta IFOP 88 posto Francuza ipak smatraju ove stroge mjere opravdanim. Ova visoka saglasnost može se vjerovatno objasniti još uvijek velikim brojem infekcija i umiranja.

U utorak je Francuska, kao prije nje Italija i Španija, prekoračila prag od 10.000 mrtvih od početka krize; preko 7.000 oboljelih nalaze se još u kritičnom stanju na stanicama intenzivne njege u zemlji.

spiegel.de