Bolton vs. Trump: Sličnosti i razlike

Povezani članci

• Hoće li Putin okupirati naslovnice i naredne godine
• Oslobođen Gaddafijev sin
• U Francuskoj prosvjednici demolirali muslimansko mjesto za molitvu
• Stanovništvo svijeta raste na osam milijardi ljudi
• Obama: Moguće je da Rusija pokuša uticati na američke izbore
• Tramp pozvao medije da prekinu neprijateljske napade

Kada je odabrao bivšeg američkog ambasadora u Ujedinjenim nacijama Džona Boltona (John Bolton) za svog novog savjetnika za nacionalnu sigurnost, predsjednik SAD Donald Tramp (Donald Trump) izabrao je čovjeka čiji je stav o vanjskoj politici u suprotnosti s ključnim elementima Trampove vizije o ulozi Amerike u svijetu, piše novinar Radija Slobodna Evropa Karl Šrek (Carl Schreck) na početku svog teksta.

Dok Tramp osuđuje “promjenu režima” i “jačanje nacije”, 69-godišnji Bolton je zagovornik intervencije SAD-a u inostranstvu, a podržavao je i rušenje Vlada koje se ponašaju neprijateljski prema Sjedinjenim Državama. Bolton je također žestoki kritičar ruskog predsjednika Vladimira Putina i njegove vlade, s kojom Tramp želi da popravi bilateralne odnose koje su oslabile zbog sukoba u Ukrajini i Siriji, kao i zbog navodnog ruskog miješanja u američke izbore.

Šrek navodi i da su Boltonovi tvrdi stavovi o Iranu i Sjevernoj Koreji mnogo sličniji sa Trampovim. Međutim, ubrzo nakon što je Bolton u februaru izjavio da bi bilo “savršeno legitimno” da Washington izvrši iznenadni napad na Pyongyang, Bijela kuća je saopćila da je Tramp prihvatio poziv da se sastane s liderom Sjeverne Koreje da razgovara o njihovom nuklearnom programu.

Bolton je u intervjuu za Fox news, nakon što je Tramp odlučio da ga imenuje za savjetnika, rekao da su njegove ranije izjave o nizu pitanja sada “iza njega”.

“Važno je ono što predsjednik kaže i savjet koji mu dam”, rekao je.

Bolton o Rusiji

Bolton je jastreb kada je u pitanju Rusija i njen predsjednik. Insistira na snažnom “zastrašivanju” u borbi protiv, kako on kaže, Putinove agresivne projekcije moći u inostranstvu koja podsjeća na Sovjetski Savez.

“Rusija Vladimira Putina krstari istočnom Evropom i Bliskim istokom na način koji nije viđen još od hladnog rata”, rekao je Bolton za The Washington Post ubrzo nakon što je Tramp izabran za predsjednika 2016. godine, i dodao:

“Neprovjeren od (odlazećeg američkog predsjednika Baraka) Obamine slabe i nemoćne politike, Putin je imao sve razloge da vjeruje da će s upornošću postići bilo koji cilj koji Rusija želi”.

Bolton se takođe zalagao za fizičko obračunavanje s Putinom po pitanju bilateralne i nacionalne sigurnosti. Govoreći o Edvardu Snoudenu (Edward Snowden), bjeguncu iz Agencije za nacionalnu sigurnost (NSA) kome je Moskva odobrila azil, Bolton je u intervjuu za Fox News 2013. godine rekao da “kako bi se usredsredili na to šta Putin misli, moramo raditi stvari koje će mu nanijeti bol”.

Nejasno je da li će Bolton ublažiti svoje stavove ili retoriku o Rusiji kao savjetnik za nacionalnu sigurnost Donalda Trampa. Tenzija između Trampa i čovjeka koga će Bolton zamijeniti – H.R. MekMaster(McMaster) – počela je u februaru kada je MekMaster rekao da su dokazi o ruskom miješanju u SAD “zaista neosporni”.

“General MekMaster je zaboravio da kaže da rezultati izbora 2016. nisu bili pod utjecajem Rusije ili da Rusi nisu promijenili njihov ishod,” tvrdi Tramp.

U julu 2017. godine, Bolton je tokom sastanka s Trampom, Putinovo poricanje o miješanju Rusije na izborima u SAD-u nazvao “uvredljivim”. Rekao je i da je “pokušaj podrivanja američkog ustava mnogo više od tajne operacije”.

“To je zapravo casus belli, uzrok za pravi rat, koji Washington neće tolerisati,” napisao je Bolton.

Tokom svoje predsjedničke kampanje, Tramp je izazvao zabrinutosti među članovima alijanse time što je nagovijestio da bi mogao ukinuti zaštitine garancije za druge članice NATO-a ako ne povećaju svoja izdvajanja za odbranu. Taj nagoveštaj naročito je uznemirio članice NATO-a iz istočne Evrope koji su bili pod utjecajem Moskve tokom sovjetske ere.

Bolton je oštro kritikovao ove Trampove izjave i konzervativnom sajtu Breitbart News rekao je u julu da su te primjedbe “ohrabrile rusku agresiju” i nazvao ih “bodežem u srcu najuspješnijeg političkog/vojnog saveza u ljudskoj istoriji. On to mora da opovrgne i da promijeni poziciju.”

Bolton na NATO gleda kao na blokadu protiv onoga što on zove “ratnu Rusiju”. On je u intervjuu u oktobru 2016. rekao: “Zaštita Evrope – tačnije istočne i centralne Evrope, kao i bivših država Sovjetskog Saveza – izuzetno je značajna za Ameriku.”

On je dodao da se plaši potencijalne “provokacije” Moskve protiv tri članice NATO-a sa Baltika – Letonije, Litvanije i Estonije – što bi moglo uključiti i Rusiju.

Ako bi taj napor Rusije bio uspješan, taj udarac bi razbio NATO.

Bolton protivnik dogovara s Iranom

Tramp je tokom svoje kampanje obećao da će, ako bude izabran, “era izgradnje nacije biti privedena kraju”.

Bolton je, međutim, bio istaknuti zastupnik međunarodnih intervencija SAD-a usmjerenih ka neprijateljskim vladama, uključujući i invaziju na Irak iz 2003. godine koju je Tramp nazvao “katastrofom”. On je Breitbart Newsu u novembru 2016. godine rekao da je kada je riječ o Iranu jedino dugoročno rješenje “promjena režima”.

“Ajatolasi su glavna prijetnja međunarodnom miru i sigurnosti na Bliskom istoku”, rekao je on. “Njihova protjerivanja neće donijeti ljepotu i svjetlost regionu, to je sigurno, ali će eliminisati glavnu prijetnju.”

Bolton je takođe otvoreni protivnik dogovora između svjetskih sila i Irana kojim bi se umanjile njegove nuklearne sposobnosti, a zauzvrat bi jedan dio sankcija bio ukinut. U periodu koji je prethodio potpisivanju dogovora 2015. godine, on se založio za vazdužne napade na neke Teheranske nuklearne objekte, rekavši da “samo vojna akcija … može da postigne ono što je potrebno”, da spriječi Iran da razvije atomsko oružje.

Tramp se protivio toj ideji tokom svoje predsjedničke kampanje i obećao je da će to okončati, iako je MekMaster zagovarao odlaganje takvog poteza. Tramp je više puta od tada zaprijetio da će se povući iz sporazuma, ako evropski saveznici i Kongres SAD do 12. maja ne nađu način da poprave kako kaže “katastrofalne pukotine “. On je time nametnuo nova teška ograničenja usmjerena na ograničavanje iranskog razvoja balističkih raketa i njenog uključivanja u regionalne sukobe.

Bolton je rekao da od kada je sporazum potpisan u Beču između takozvanih P5+1 (Kina, Francuska, Rusija, SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo, plus Njemačka) i Teherana “iransko mahanje oružjem širom svijeta samo se pojačalo”.

“Teheran je sporazum iz Beča doživio kao pansion za odmor na putu za dobijanje još ustupaka od Sjedinjenih Država,” napisao je Bolton u avgustu.

Bolton: Promena režima u Siriji u interesu Amerike

Bolton djelimično krivi tekući rat u Siriji za posvećenost Sjedinjenih Država sporazumu s Iranom za vrijeme prethodnog predsjednika, Baraka Obame (Barack Obama). On je rekao da Obama nije želio ljutiti Teheran snažnom intervencijom protiv sirijskog predsjednika Bašara al Asada (Bashar al-Asad) koga su Iran i Rusija vratili u sukob.

Bolton je na početku rata u Siriji napisao da bi Washington trebalo da pristupi sukobu “na bazi strategije, a ne emocija” i da pribjegava rješenjima “preko koljena” umjesto pažljivim analizama”. U eseju iz 2012. godine, on je rekao da je “promjena režima u Siriji prima facie (primarni interes) Amerike”, ali je upozorio na opasnosti koje mogu proizaći iz toga da se ne zna kako bi mogla izgledati nasljedna vlada. On je preporučio podršku “vođama sirijskih pobunjenika koji su zaista sekularni i koji se protive radikalnom islamu” i koji bi “odbacili rusku i iransku hegemoniju nad svojom zemljom”.

Bolton je u decembru 2015. napisao da su “Sirija i Asad strateški partneri” i da je “stvarni problem režim u Teheranu”. Asad, piše on, predstavlja sekundarno pitanje u poređenju s ukidanjem nuklearnog programa Irana i uništavanje militantnih grupa Islamske države (IS).

“Asad je jednostavno manje važan u odnosu na ove veće ciljeve. Američka vanjska politika 2017. godine treba više da se fokusira na uklanjanje stvarnih prijetnji s kojima se susrećemo, a ne samo na njihove simptome,” napisao je Bolton.

Strategija vakamole

Bolton je optužio Obamu da je koristio strategiju igrice “whac-a-mole” (uhvati krticu) da pobijedi militante Islamske države, kao i da pogrešno tumači borbu protiv te ekstremističke grupe kao “pitanje zakona”, a ne “rata” protiv terorista.

U cilju suzbijanja IS ekstremista, on se zalaže za “snažnu politiku zasnovanu na rukovodstvu SAD-a i njenom učešću pod punom snagom, uključujući i kopnene sile, za uništavanje ISIS-a” – što je još jedan akronim za IS.

Bolton je takođe pozvao na prekrajanje teritorije Sirije i Iraka kako bi stvorio “novu sunitsku državu”.

“Vlada ove države mogla bi biti demokratska ili vođena, da parafraziram Frenklina Ruzvelta (Franklin Roosevelt), od strane jednog od naših SOB (sons of the bitch ili kurvinih sinova)”, rekao je Bolton pozajmljujući komentar koji se često pripisuje pokojnom predsjedniku SAD-a.

Pozivajući se na ovaj prijedlog Bolton je u novembru 2015. godine iznio plan protiv Islamske države što je bilo u suprotnosti sa Trampovim pozivom o zajedničkom djelovanju s Rusijom po ovom pitanju. “Ruski i iranski cilj da vrate iračku i sirijsku vlast na njihove bivše granice je cilj koji je suprotan od interesa Amerike, Izreale, kao i prijateljskih arapskih država”, napisao je on.

“Dakle, ideja o američko-ruskoj koaliciji protiv islamske države je nepoželjna i klizava”, napisao je u The New York Timesu.

U junu 2017. godine za The Wall stret Journal Bolton je napisao da Sjedinjene Države “treba da prekinu ili značajno smanje vojnu podršku trenutnoj vladi Iraka”.

“Uprkos zadržavanju tripartitnog sistema Kurda, arapskih sunita i šiitskih Arapa, glavnim gradom dominiraju šiiti koji su lojalni Iranu”, napisao je Bolton.

Bolton donosi promene

Imenovanjem Džona Boltona, odnosno onime što slijedi bavi se i Foreign Policy. List ekskluzivno piše da se očekuje da će novi savjetnik za nacionalnu sigurnost i njegovi bliži saradnici pokrenuti masovnu reorganizaciju u Vijeću za nacionalnu sigurnost. Pozivajući se na više izvora, list navodi da je cilj da se uklone desetine sadašnjih zvaničnika Bijele kuće, počevši od predstavnika administracije predsjednika Obame.

Na listi za otpuštanje su zvaničnici koji nisu bili lojalni predsjednikuTrampu, oni koji su dostavljali informacije medijima, kao i njegovi prethodnici i oni koji su došli dok je predsjednik bio Obama.

List prenosi i riječi jednog bivšeg zvaničnika Bijele kuće: “Bolton može i očistiće kuću.”

Drugi izvor je rekao: “On će ukloniti gotovo sva politička imenovanja koja je MekMaster uveo.”

Foreign Policy dodaje i da će Bolton tražiti da postavi svoj tim u Vijeću za nacionalnu sigurnost, koji funkcioniše kao političko savjetovalište koje bi trebalo da integriše različite perspektive američkih vladinih agencija.

RSE