Balkan sa oprezom posmatra dešavanja u Grčkoj

Povezani članci

• Kurdi slave pobjedu nad IDIL-om, nad Kobanijem se nadvila velika zastava
• UN: Moguća glad ‘biblijskih razmjera’ uzrokovana pandemijom
• Novinari “Guardiana” suočeni sa optužbama za terorizam
• Keri ostaje u pregovorima s Iranom
• Kina: Uhapšeno 11 osoba zbog eksplozija u Tjencinu
• Investitori u Afganistanu u dilemi: Odreći se uloženih milijardi dolara ili sarađivati s talibanima

Zemlje jugoistočne Evrope, u kojima grčki kreditori kontrolišu velike dijelove bankarskog sektora, učvršćuju svoju odbranu protiv mogućeg finansijskog kolapsa Grčke.

Budući da milioni ljudi u Bugarskoj, Makedoniji, Albaniji, Srbiji i Rumuniji imaju depozite u bankama grčkih kreditora, situacija u Grčkoj se posmatra sa posebnom pažnjom.

Srbija i Makedonija su u ponedjeljak predstavile strategije kontrole kapitala kako bi se zaustavio odliv novca u Grčku.

Narodna banka Srbije ističe da su banke u Srbiji u većinskom grčkom vlasništvu likvidne i solventne, što im omogućava da nesmetano i bez vanjske pomoći uredno posluju, te obezbijede neophodan finansijski servis svojim klijentima.

Mjere koje Narodna banka Srbije od ponedjeljka primjenjuje u odnosu na banke u većinskom grčkom vlasništvu odnose se, prije svega, na pojačano praćenje i ograničenje transakcija ovdašnjih banaka sa matičnim bankarskim grupacijama i imaju za cilj preventivno djelovanje radi sprečavanja prelivanja bilo kakvih negativnih efekata na bankarski sektor Srbije.

Narodna banka Makedonije je naložila kreditorima u toj zemlji da povuku sve kredite i depozite iz banaka sa sjedištem u Grčkoj. Regulator je, takođe, zabranio da se u naredih šest mjeseci svi građani Makedonije udrže od ulaganja u grčke vrijednosne papire.

Guverner makedonske Narodne banke je rekao da će restrikcije prema bankarskim transakcijama Atine isključiti bilo kakav odliv kapitala.

“Danas nismo uočili nikakvo ozbiljno povlačenje depozita građana ili preduzeća”, rekao je guverner Dimitar Bogov.

Banke u grčkom vlasništvu ove regije su otvorene i isplaćuju gotovinu i izdaju kredite što nije isti slučaj u samoj Grčkoj u kojoj se podružnice banaka zatvaraju, dok je Centralna banka Grčke ograničila sumu na 60 eura koja se dnevno može podići s bankomata.

U centru Skoplja, Stopska banka, koja je u vlasništvu Centralne banke Grčke “posluje bez problema”, rekao je njen blagajnik.

Jedan 39-ogodišnjak koji se predstavio kao Dimitar kaže da je došao u banku kako bi podigao kredit potreban za renoviranje stana.

“Ne mislim da će se ono što se dešava u Grčkoj desiti i ovdje”, istakao je Dimitar.

Trgovac vrijednosnim papirima, koji radi u srpskoj podružnici grčke Centralne banke, navodi da je zaustavljeno međubankovno poslovanje sa Grčkom jer su banke u toj zemlji zatvorene, te da se ostalo poslovanje vodi bez ikakvih problema.

Ipak, zemlje susjedi Grčke sa oprezom gledaju na dalji razvoj situacije u Atini.

Grčke banke posjeduju oko 20 procenata bankarskog sektora u pojedinim državama regije. Pritisak je veliki budući da su ekonomije jugoistočne Evrope, historijski posmatrano, često bile krhke. Stoga bi se, kako navode agencije, grčka kriza mogla lako odraziti i u tim zemljama.

Četira najveća grčka kreditora – Piraeus banka, Eurobank Ergasias, Centralna banka i Alpha banka – imaju poslovnice u Bugarskoj, Rumuniji i Srbiji, a posljednje dvije i u Makedoniji.

Svjetske berze u ponedjeljak su u velikom padu jer je Grčka tokom vikenda prekinula pregovore sa međunarodnim kreditorima o pomoći kojom bi izbjegla bankrot.

Berze u Aziji su pale za dva do tri posto, dok je na australijskoj berzi izgubljeno 35 milijardi dolara, prenio je britanski list The Guardian.

Na evropskim berzama je u početku trgovanja došlo do strmoglavog pada od četiri do pet posto, ali je poslije došlo do izvjesne stabilizacije.

U samoj Grčkoj i dalje su redovi pred bankotima, međutim, novca ima tek u 40 posto bankomata, bez obzira na ograničenje od 60 eura dnevno.

Od petka uveče povučeno je oko 1,3 milijarde eura.

Grčka 30. juna mora Međunarodnom monetarnom fondu (MMF) uplatiti tranšu od 1,6 milijardi eura. Bez financijske pomoći neće moći izvršiti tu obvezu.

RSE