Antivladini protesti u Kolumbiji – siromaštvo, pandemija i policijska brutalnost

Povezani članci

• Na ulicu umjesto na izbore
• Iran i Kina proširuju saradnju
• Alijev osvojio četvrti predsjednički mandat u Azerbejdžanu
• Ruska ambasada u SAD zatražila od Vašingtona da prestane sa širenjem dezinformacija o hemijskom oružju
• U Italiji počinje najveće suđenje mafiji u posljednje tri decenije, optuženo 350 osoba
• Japan: Evakuacija pola miliona ljudi zbog tajfuna

foto: Reuters

Gotovo dvije nedjelje nakon što su u Kolumbiji započeli masovni antivladini protesti izazvani sada već obustavljenom poreskom reformom, slike policijskog nasilja uz veliki broj povrijeđenih i poginulih demonstranata izazvale su zabrinutost i dovele do poziva na reformu policije koju ne podržava predsjednik Ivan Duke (Duque) s drugim novim zahtjevima, tako da brzo rješenje izgleda malo vjerovatno, pišu svjetski mediji.

Preko 40 poginulih

Prema podacima kolumbijskog ombudsmana za ljudska prava, 42 osobe su poginule a 168 ljudi vodi se kao nestali tokom antivladinih protesta koji su počeli prije dvije nedjelje uslijed nezadovoljstva podstaknutog porastom siromaštva i nejednakosti za vrijeme pandemije, piše Asošiejtid pres (The Associated Press).

Nove brojke vladine agencije objavljene 11. maja, slične su onima koje je zabilježila Temblores, kolumbijska nevladina organizacija koja prati policijsko nasilje. Temblores je u utorak saopštio da je tokom protesta ubijeno 40 civila u incidentima povezanim s policijskim nasiljem, a jedan policajac je izboden nožem dok je pokušavao zaustaviti nerede.

Kolumbijska policija je optužena da je upotrijebila prekomjernu silu za razbijanje demonstracija i nereda koji su počeli 28. aprila nakon što je vlada pokušala povećati porez u, kako je rekla, nastojanju da smanji deficit i prikupi sredstva za zdravstvo i socijalne usluge.

Vlada je povukla svoj poreski plan od 6,7 milijardi dolara 2. maja, a ministar finansija podnio je ostavku sljedeći dan. Ali, dodaje AP, protesti su nastavljeni u cijeloj zemlji i demonstranti sada zahtijevaju reformu policije, sprovođenje univerzalnog plana osnovih prihoda za 10 miliona ljudi i osiguravanje besplatne nastave na državnim univerzitetima.

Ekonomija Kolumbije smanjila se za sedam odsto prošle godine i milioni ljudi su ostali bez posla zbog ograničenja vezanih za pandemiju. To je, naglašava Asošiejtid pres, povećalo frustraciju zbog vlade koja nije ispunila zahtjeve iz prethodnog talasa protesta 2019.

Protesti se organizuju dok infekcije korona virusa dostižu rekordan nivo u Kolumbiji, gdje je više od 78.000 ljudi umrlo od COVID-19. Tokom prošle nedjelje, Kolumbija je u prosjeku bilježila više od 15.000 novih infekcija dnevno, a trenutna stopa infekcije je pet puta veća nego početkom marta.

Haos koji donosi pandemija

Kolumbijski masovni protesti, koji su na momente bili nasilni, paralizovali su grad Kali remeteći opskrbu namirnicama, zaustavivši biznis i šaljući upozorenje političkim liderima Latinske Amerike i šire da ekonomska patnja koju donosi pandemija može posijati haos koji je teško kontrolisati, ocjenjuje Volstrit džurnal (The Wall Street Journal).

Nigdje haos izazvan protestima nije bio gori nego u Kaliju, trećem po veličini gradu u Kolumbiji u kojem živi oko 2,2 miliona stanovnika. Demonstranti su palili autobuse, napadali policijske stanice i pljačkali trgovine, što je dovelo do raspoređivanja 2.100 vojnika i 10.000 policajaca u grad. Grupe za zaštitu ljudskih prava krive policiju za prekomjernu upotrebu sile u Kaliju, gdje je do sada 15 ljudi smrtno stradalo. Istovremeno, grad je poprimio izgled pustoši, poslovni kvartovi su prazni, smeće se gomila, a cijene hrane rastu.

Kali je dugo viđen kao potencijalno bure baruta, jer ima jednu od najvećih stopa ubistava u Kolumbiji i u njemu žive ljudi protjerani iz svojih domova tokom dugog gerilskog rata u zemlji. Prošle godine najsiromašnija petina stanovništva izgubila je 50 odsto prihoda, navodi vladina agencija za statistiku. Sada blokade generišu veću bijedu, sprječavajući ljude da se domognu posla u skoro 90 odsto gradskih preduzeća, kažu u Privrednoj komori. Gubici u Kaliju premašili su 500 miliona dolara.

Politički posmatrači kažu da su protesti dodatno oslabili predsjednika Ivana Dukea, 44-godišnjeg konzervativca koji je, ističe list, izabran 2018. na platformi reda i zakona. Čak i prije nemira, prema anketi Invamera, 66 odsto Kolumbijaca ga je ocijenilo negativno. Anketa televizije Bogota sprovedena prošlog vikenda pokazala je da 81 odsto Kolumbijaca mlađih od 35 godina podržava proteste.

Iako je Duke već razgovarao sa sindikatima, studentima i drugim vođama protesta složivši se da je siromašnim potrebna veća pomoć, demonstranti još uvijek imaju niz pritužbi, od prekida policijskog nasilja do zaustavljanja vladinih planova za privatizaciju državnih kompanija.

Ipak, najdirektniji izazov za vladu je otvaranje puteva čija se blokada smatra krivičnim djelom. Blokada je toliko da ih policija nije uspjela demontirati, dok demonstrati tvrde da je to jedini način da se privuče pažnja vlade, naglašava Volstrit džurnal.

Bez brzog rješenja

Nakon blokada ključnih puteva što je dovelo do nestašice goriva i hrane u nekim područjima, kolumbijska vlada pristala je da se sastane s liderima protesta. No, sa sve većim brojem grupa koje se pridružuju protestima, zahtjevi onih koji su izašli na ulice su se proširili i brzo rješenje izgleda malo vjerovatno, ocjenjuje BBC.

Iako su ovogodišnji protesti izazvani sada već obustavljenom poreskom reformom, oni su nastavak antivladinih protesta iz novembra 2019., kada su stotine hiljada ljudi izašli na ulice poslije poziva grupe koja sebe naziva Nacionalni štrajkački komitet. Ista grupa, ističe britanski javni servis, stoji iza trenutnih protesta i njeni zahtjevi su raznovrsni kao i ljudi koji se pridružuju marševima širom zemlje.

Mnogi zahtjevi demonstranata ukorijenjeni su u visokom nivou nejednakosti u zemlji, a pandemija korona virusa učinila je živote mnogih Kolumbijaca neizvjesnijim, jer se nezaposlenost povećavala, a 3,6 miliona Kolumbijaca gurnula u siromaštvo. Protestima su se pridružile i starosjedilačke grupe koje su najteže pogođene nasiljem u ruralnim područjima.

Jedno od pitanja koje je najviše razljutilo demonstrante bilo je postupanje policije u neredima dok je , dodaje BBC, kancelarija Ujedinjenih nacija za ljudska prava početkom maja optužila kolumbijske snage bezbjednosti za prekomjernu upotrebu sile ukazujući na izvještaje po kojima je policija otvorila vatru na demonstrante.

Policijsko nasilje je i ranije bilo na naslovnim stranama, naglašava BBC. Sada demonstranti žele raspuštanje interventne policije i tvrde da je vrijeme da ih snage bezbjednosti počnu tretirati kao građane, a ne kao neprijatelje.

Policijska sila stvorena za rat

U višedecenijskom sukobu Kolumbije s nasilnim pobunjeničkim grupama, nacionalna policija te zemlje često se borila na prvim linijama fronta, koristeći tenkove i helikoptere dok se borila s ljevičarskim gerilcima i uništavala laboratorije za narkotike. To je bila sila stvorena za rat, a sada je pronašla novi – na ulicama kolumbijskih gradova, gde je policija optužena da civilne demonstrante tretira kao neprijatelje na bojnom polju, napisao je Njujork tajms (The New York Times).

Policajci su posljednjih dana tukli, privodili i ubijali demonstrante, ponekad otvarajući vatru na mirne proteste i ispaljujući suzavac iz oklopnih vozila, navodi se u više od deset intervjua koje je Njujork tajms obavio sa svjedocima i članovima porodica poginulih i povrijeđenih.

Predsjednik Duke priznao je da su neki policajci nasilni, ali je rekao da ne smatra da je problem sistemski. Međutim, kritičari kažu da nasilje i sve veći broj žrtava naglašavaju hitnu potrebu za reformom policije. Poziv da se policija preustroji pogodila je zemlju umornu od rata i zločina mnoštva paravojnih formacija, gerilaca i snaga bezbjednosti.

Kolumbijske policijske snage jedna su od rijetkih – ako ne i jedina – u Americi koja ima sjedište u Ministarstvu odbrane, zajedno s vojskom. Zagovornici reforme policije, ističe list, nastoje da izmjeste snage od 140.000 oficira iz Ministarstva odbrane u Ministarstvo unutrašnjih poslova – i da daju prioritet obuci za ljudska prava, ograniče oružje i sude oficirima koji počine zločine na redovnim umjesto na vojnim sudovima.

Iako je nedavno izjavio da svako nasilje nad civilima i javnim službenicima treba “istražiti i kazniti”, Duke je kazao da ne vjeruje da je policiji potrebna značajna reforma. Ipak, slike policijskog zlostavljanja posljednjih dana izazvale su zabrinutost među Visokim komesarom UN-a za ljudska prava, Organizacijom američkih država, Evropskom unijom i zvaničnicima u SAD koje godinama finansiraju kolumbijske snage bezbjednosti, napisao je Njujork tajms.

RSE