Angela Merkel za jačanje NATO-a

Povezani članci

• Nikolić: „Moskva koristi presedan Kosova“
• Zadnji ‘Marš žena’ protiv Trumpa prije predsjedničkih izbora
• Eskalacija nuklearne krize: Sjeverna Koreja testirala hidrogensku bombu
• Trump Meksiku: Platićete zid, samo to još ne znate
• Ruska vojska sada poziva borce Wagnera da odmah napuste Prigožina
• Početak kraja pravne bitke Juliana Assangea

Ne bismo trebali potpaljivati situaciju zveckanjem oružjem i ratnim pokličima, smatra ministar odbrane Steinmeier

Njemačka kancelarka Angela Merkel potvrdila je zalaganje svoje vlade za jačanje istočnog krila NATO-a nekoliko dana nakon što je njezin ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier upozorio na opasnost “zveckanja oružjem” koje bi moglo ojačati napetosti s Rusijom.

“Njemačka vlada kao cjelina se suglasila s NATO-ovom odlukom da dugoročno trebamo trošiti dva posto bruto domaćeg proizvoda na obranu. Mislim da će to podržati svi u vladi… To je vladino stajalište”, potvrdila je Merkel.

Njezine riječi dolaze tri dana nakon što je ministar Steinmeier izazvao buru svojim upozorenjem na širenje neprijateljskog stava prema Rusiji.

“Sada ne bismo trebali potpaljivati situaciju zveckanjem oružjem i ratnim pokličima. Tko god misli da će simbolične tenkovske parade na istočnoj granici Saveza donijeti više sigurnosti, vara se. Bilo bi dobro ne stvarati izgovore za obnovu starih sukoba”, rekao je Steinmeier.

Takav je stav otkrio sve veće podjele između lijevih socijaldemokrata i konzervativnih kršćanskih demokrata Angele Merkel u njihovoj koalicijskoj vladi, prenose njemački mediji.

Steinmeier poziva na postupno ukidanje europskih sankcija Rusiji kako ta država bude napredovala u provedbi mirovnog sporazuma iz Minska o istočnoj Ukrajini, za razliku od inzistiranja Merkel da se sankcije mogu ukinuti samo kad dogovor bude u potpunosti proveden.

Njemačka ima savezne izbore sljedeće godine.

Putinov odgovor

U međuvremenu je kancelarka Merkel upozorila i kako će država kojoj je na čelu morati značajno povećati troškove obrane kako bi se suočila s vanjskim prijetnjama.

Ona je upozorila kako Europska unija nije trenutno u poziciji da se brani od vanjskih prijetnji i ne može se samo oslanjati na svoje transatlantsko partnerstvo sa SAD-om.

“Njemačka ne može očekivati od drugih da snose teret obrane na duge staze”, izjavila je Merkel.

Podsjetila je i kako Njemačka danas troši 1,2 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) za obranu, dok je u SAD-u taj iznos 3,4 posto BDP-a.

No, ubrzo je odgovorio ruski predsjednik Vladimir Putin rekavši kako “NATO pojačava svoju agresivnu retoriku”, pa je “Rusija prinuđena poduzeti recipročne mjere”.

“Ponovno, kao što je bilo i uoči Drugog svjetskog rata, ne vidimo pozitivnu recipročnu retoriku. Naprotiv, NATO jača svoju agresivnu retoriku i jača svoje agresivne akcije u blizini naših granica”, istaknuo je Putin u obraćanju Dumi.

NATO traži više novca

Ruski predsjednik je naglasio da je Rusija, u tim uvjetima, u obvezi posvetiti posebnu pažnju rješavanju zadataka u vezi s povećanjem obrambenih mogućnosti zemlje, prenose ruski mediji.

U tom smislu, Putin se založio i za jačanje borbene spremnosti ruskih vojnih snaga.

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg nedavno je pozvao saveznike na poštivanje obveza te povećanje izdvajanja za obranu, jer se Savez, kako je rekao, “teškoj sigurnosnoj situaciji”.

Zemlje NATO-a su se 2014. godine, na summitu u Walesu, obvezale da će zaustaviti stalni pad svojih vojnih rashoda i u idućih 10 godina vratiti se na razinu od dva posto bruto domaćeg proizvoda.

Summit je prigoda da čelnici Saveza odluče o razmještanju postrojbi u Poljskoj i u baltičkim zemljama, što bi moglo dodatno zategnuti odnose s Rusijom.

balkans.aljazeera.net