Američki dug u 2050. projiciran na 195 posto BDP-a

foto: EPA

Do kraja ove godine javni dug će, prema institutu CBO, dosegnuti 98 posto bruto domaćeg proizvoda.

Pandemija korona virusa pogoršat će dugoročne fiskalne izglede Sjedinjenih Američkih Država u idućim desetljećima te bi javni dug 2050. godine mogao biti gotovo dvostruko veći od bruto domaćeg proizvoda (BDP), objavio je neovisni institut CBO.

Ne budu li izmijenjeni zakoni o porezima i potrošnji, javni dug dosegnut će 195 posto BDP-a do 2050. godine, objavio je u u dugoročnim prognozama za budžet institut u kojem rade bivši dužnosnici američke centralne banke (FeD), Ministarstva finansija i Kongresa.

Time bi se približio nivoima koje sada bilježe Japan i Grčka, prienosi Hina, pozivajući se na Reuters.

Prošle godine iznosio 79 posto

Izgledi su se znatno pogoršali u odnosu na prošlogodišnje, prema kojima je javni dug 2049. godine trebao dosegnuti 144 posto BDP-a.

Do kraja ove godine javni dug će dosegnuti 98 posto BDP-a, dok je u 2019. godine iznosio 79 posto.

Još 2007. godine, netom prije izbijanja velike finansijske krize, bio u visini svega 35 posto BDP-a.

Dug povećavaju viši budžetski manjkovi, povezani sa sporim oporavkom od pandemijske krize, višim troškovima kamata za njihovo finansiranje te s očekivanim rastom potrošnje na programe zdravstvene zaštite i socijalne sigurnosti, koje donosi starenje stanovništva.

Deficit bi, prema procjenama instituta, ove godine trebao dosegnuti 16 posto BDP-a, što bi bio njegov najveći nivo od završetka Drugog svjetskog rata 1945. godine.

Iako će njegov udio idućih nekoliko godina padati, ponovo će početi naglo rasti prema 2028. godini.

Za 2050. godinu u CBO-u predviđaju budžetski deficit od 12,6 posto BDP-a, budući da će rast prihoda uveliko zaostajati za rastom potrošnje, piše u izvještaju.

Dug će značajno rasti nakon 2030. godine, jer će značajno porasti kamatne stope, objašnjavaju u CBO-u.

‘Rast duga znači i veće rizike’

Tako bi, prema njihovoj pretpostavci, prosječna realna kamatna stopa na referentne desetogodišnje državne obveznice trebala porasti sa 0,9 posto u 2030. na 2,5 posto u 2050. godini.

Dugoročna je fiskalna putanja neodrživa i ugrožava dugoročno povjerenje u dolar, kaže direktor CBO-a Philip Swagel.

“Ne postoji prelomna tačka na kojoj fiskalna kriza postaje vjerovatna ili neizbježna, niti postoji prepoznatljiva tačka na kojoj troškovi kamata mjereni udjelom u BDP-u postaju neodrživi”, rekao je on u saopćenju.

“No, rast duga znači i veće rizike”, istakao je Swagel.

balkans.aljazeera.net