Amazonska prašuma mogla bi postati savana

Povezani članci

• Smeće prijeti Banjaluci
• Erdoan potvrdio dominaciju izbornom pobjedom
• Evropski sjaj Donalda Trumpa
• Pentagon: Sjeverna Koreja rastuća prijetnja za SAD
• Opći izbori u Velikoj Britaniji, milioni ljudi izlaze na birališta
• | Od koronavirusa u svijetu preminulo više od 11.000 ljudi, skoro 280.000 oboljelih

Prašuma u području Amazona smatra se ‘zelenim plućima planeta’ – zasad, foto: Victor Moriyama/Getty Images

Najveća prašuma svijeta ide ka kritičnoj prekretnici – i mogla bi globalni klimatski sistem dovesti u dalju neravnotežu, upozoravaju njemački i britanski istraživači. Krivica je prije svega na iskorištavanju zemljišta.

Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović

Prašuma u području Amazona je jedan od elemenata održavanja klimatskog sistema planeta. Ako ona odumre globalna struktura ispada dalje iz ravnoteže. Ova situacija nam možda predstoji. To je rezultat istraživanja stručnjaka britanskog univerziteta Exeter, Tehničkog univerziteta Minhen i Postdamskog instituta za istraživanje klime. Studija je objavljena u naučnom časopisu „Nature Climate Change“.

Takvo gubljenje otpornosti je „zabrinjavajuće“

Za taj rad naučnici su pregledali satelitske snimke od početka 2000-tih godina i ispitali promjene iz mjeseca u mjesec. Slike su pokazale: Prašuma u području Amazona je kroz krčenje kontinuirano gubila na sposobnosti otpora. Na više od tri četvrtine površine popustila je sposobnost šume da se oporavi od smetnji kao što su suše ili požari. „Da u posmatranjima ustanovimo takav gubitak otpornosti je zabrinjavajuće“, kaže Niklas Boers, jedan od autora studije koji radi u Postdamu i Minhenu. Istovremeno sa opadajućom sposobnosti otpora ide povećani rizik da bi amazonska prašuma mogla odumrijeti.

Sposobnost otpora šume nije isto što i njeno prosječno stanje. “Prašuma može više ili manje isto izgledati, ali može izgubiti na sposobnosti otpora tako da se od nekog velikog događaja kao što je suša sporije oporavlja”, kazao je Tim Lenton iz Global Systems Institute u Exeteru. Rezultate studije on označava kao “nove, ubjedljive dokaze koji podstiču napore, da se smanji sječa i degradiranje Amazonije da bi se vratila određena sposobnost otpora protiv progresivnih promjena klime”.

Amazonska prašuma predstavlja više od polovine svih tropskih prašuma svijeta. Ona sadrži neuporedivu biorazličitost. Ona u klimatskom sistemu zemlje igra važnu ulogu, vrši apsorpciju ugljendioksida. Šta bi se desilo ako prašumski sistem počne da se ruši, dakle njegovo razaranje postane nepovratno? Istraživači upozoravaju da bi se veliki dio područja Amazona mogao pretvoriti u savanu ako ta tačka bude prekoračena.

Vrijeme tačke rušenja teško se može utvrditi

Pritom postoji jedan problem: Skoro je nemoguće unaprijed utvrditi trenutak takve tačke propadanja. „Kada bi se mogao dogoditi takav mogući prelaz ne možemo vam reći“, rekao je Boers. „Ako on bude tada vidljiv bilo bi vjerovatno prekasno zaustaviti ga.” Postoje procjene da bi gubitak od 20 do 25 posto šumskog pokrivača u području Amazona bio dovoljan da se dostigne tačka propadanja.

Analiza satelitskih snimaka pokazala je također u kojim oblastima su promjene posebno drastične: Na jednu stranu gubitak sposobnosti otpora veoma  ugrožavaju suha područja. To je alarmirajuće i zbog toga jer IPCC modeli predviđaju opšte isušivanje područja Amazona kao reakciju na globalno zatopljavanje koje je prouzrokovao čovjek, izjavio je Boers. Na drugu stranu gubici su posebno izraženi i u takvim regionima koji se nalaze u krugu od oko 200 kilometara od velikih farmi i naselja.

Rezultati potvrđuju neophodnost da se iskorištavanje zemljišta od ljudi u regionu Amazona minimalizuje i da se emisije stakleničkih gasova širom svijeta ograniče. Jer još nije – vjerovatno – suviše kasno: „Naša studija pokazuje da se Amazonija približava tački padanja ali i da ona nije prekoračena“, rekao je istraživač Boers.

spiegel.de