Alexis Tsipras, premijer reformator koji želi ući u historiju

Vođenje pregovora u kriznim vremenima za 44-godišnjeg premijera Grčke bilo je uvijek tipično.

Pojavivši se prije četiri godine na evropskoj političkoj sceni kao veliki protivnik politike štednje, Alexis Tsipras, koji je u noći na četvrtak ponovno dobio povjerenje grčkog Parlamenta, brzo se pretvorio u vjerodostojnog reformatora, odlučnog da ostavi trag u historiji Balkana, piše AFP.

Nakon što je Grčku spasio od bankrota i proveo reforme koje su diktirali strani kreditori, najmlađi grčki premijer u 150 godina odlučno se upustio u rješavanje 27 godina starog spora sa Skopljem o imenu države, smatrajući da je riječ o “historijskoj prilici” i riskirajući da za to plati cijenu u vlastitim političkim redovima.

Tsipras, bivši komunist, iskoristio je tu priliku prije godinu i po, kada je, umjesto nepopustljivog Nikole Gruevskog, na vlast došao makedonski socijaldemokrata Zoran Zaev.

‘Nekoherentne’ pregovaračke taktike

Vođenje pregovora u kriznim vremenima za 44-godišnjeg premijera bilo je uvijek tipično: njegov politički uspon bio je munjevit – kao bivši studentski vođa, u dobi od 25 godina postao je glavni sekretar mladeži svoje ljevičarske stranke Sirize, prije nego li je sa 32 godine postao kandidat za gradonačelnika Atine, a zatim predsjednik stranke sa 33 zastupnika.

Smatrajući da može uvjeriti kreditore da popuste dužničke okove, Tsiprasu nije ipak dugo trebalo da iznervira Evropu kada je 2015. godine došao na vlast.

Mladi premijer doveo je svoje evropske kolege na rub očaja svojim “nekoherentnim” pregovaračkim taktikama, koje se često smatralo “neodgovornim”.

Njemačka kancelarka Angela Merkel i bivši francuski predsjednik Francois Hollande uvjerili su ga ubrzo da pristupi reformama kako bi spriječio da Grčka bude izbačena iz eurozone.

Evropski komesar za ekonomska pitanja Pierre Moscovici priznao je da je revidirao svoje mišljenje o grčkom premijeru, otkrivši, nakon početne zabrinutosti, “inteligentnu i hrabru osobu”, koja je postala “odgovoran” ljevičar.

Sin nosi ime Che Guevare

Inženjer po struci, Tsipras je rođen u predgrađu Atine 1974. godine, na kraju diktature pukovnika koja je sedam godina progonila ljevicu.

Uprkos snažnoj grčkoj konzervativnoj tradiciji, živi nevjenčano s partnericom i kolegicom po struci, koju je upoznao u srednjoj školi, i deklarirani je ateist.

Jednom od njihovih dvojice sinova ime je Ernesto, u spomen na Che Guevaru, argentinskog revolucionara kojem se divi.

Jean-Luc Melenchon, njegov bivši francuski saveznik sa radikalne ljevice, nije zbog toga ništa manje kritičan prema njegovoj vladavini, smatrajući da je Tsipras “jedna od najjadnijih figura na evropskoj političkoj sceni”.

Ali, Tsipras je zato imao podršku evropskih čelnika u pitanju promjena imena Makedonije.

Njemačka kancelarka kazala je da je “zahvalna na odlučnosti” grčkog premijera da se postigne sporazum između Skoplja i Atine kako bi se Makedoniju preimenovalo u Republiku Sjevernu Makedoniju, što je dogovor koji, po njenom mišljenju, “koristi cijeloj Evropi”.

Žestok otpor u parlamentu i u javnosti

No, da bi to postigao, Tsipras je naišao na žestok otpor – kako u Parlamentu, tako i u javnosti.

Za mnogo Grka ime Makedonija pripada helenskom historijsko-kulturnom nasljeđu i povezano je s Aleksandrom Velikim.

Mora, prema tome, biti rezervirano za istoimenu pokrajinu na sjeveru Grčke.

“Moja savjest nalaže mi da iskoristimo ovu historijsku priliku, čak i ako ona ima političku cijenu”, rekao je Tsipras tokom burne rasprave pred glasanje o povjerenju, koje je zatražio nakon što je ostavku podnio njegov saveznik, ministar odbrane Panos Kamenos.

Spor oko imena Makedonije posve je blokirao napredak Skoplja prema Evropskoj uniji i NATO-u zbog grčkog veta.

Spor s Makedonijom ‘najljepše nasljeđe’

Riskirajući da oslabi Vladu i ostane bez mandata, koji teoretski završava na jesen, Tsipras je priznao da želi da rješenje spora s Makedonijom bude njegovo “najljepše nasljeđe”.

Čak ispred izlaska iz dužničke krize.

Makedonski parlament odobrio je prošle sedmice promjenu imena države i sada je red na grčkom.

balkans.aljazeera.net