Dalekosežne ekološke posljedice požara na Havajima

Povezani članci

• Berlusconi i mafija krivi za gomilanje smeća u Napulju
• London: Aktivisti ambasadu Brazila gađali crvenom farbom
• Tramp i tenzije u odnosima Njemačke i Amerike
• Pet nebodera u Londonu evakuirano usred noći
• Legendarni antifašista Don Andrea Gallo: Svećenike bih protjerao iz Vatikana, kad bih bio novi papa
• Evrozona pod pritiskom korona virusa

foto: ap

Šumski požari zahvatili su havajsko ostrvo Maui, usmrtivši najmanje 96 ljudi, uništivši istorijski turistički grad i zahvativši vegetaciju. Iako obim štete neće biti poznat još neko vrijeme, stručnjaci upozoravaju da ekološke posljedice požara na Havajima tek počinju.

Istovremeno naglašavaju kako je uticaj ekstremnih vremenskih uslova uzrokovanih klimatskim promjenama na zajednice neosporan, pišu svjetski mediji.

Zabrinutost stručnjaka

U požarima koji su zahvatili havajsko ostrvo Maui trenutni fokus je na stradalim ljudima, na spaljenim kućama i drugoj imovini. Ipak, doći će vrijeme kada će se pažnja usmjeriti na domaće biljke i divlje životinje, koje imaju kulturno značenje za autohtone Havajce i lokalnu ekonomiju te doprinose razvoju turizma na ostrvima, piše Vašington post (The Washington post).

Stručnjaci su posebno zabrinuti zbog uticaja na domaće biljke i životinje nakon što su požari zahvatili vegetaciju i vjerovatno za sobom ostavili otrovne hemikalije koje bi lako mogle dospjeti u potoke i ocean, ističe list, dodajući da su primarna briga koralni grebeni uz obale kojima su otjecanje vode i otpad s kopna glavne prijetnje.

Dženifer Smit (Jennifer Smith), stručnjakinja za koralne grebene sa Kalifornijskog univerziteta u San Diegu, kaže da bi sedimenti, pepeo i krhotine mogli zatrpati grebene ako uđu u okeane. Dodaje da bi grebeni također mogli biti izloženi riziku od cvjetanja algi, koje mogu prerasti i ugušiti korale.

Požari bi, naglašava Vašington post, također mogli predstavljati prijetnju autohtonoj vegetaciji na kopnu, iako stručnjaci kažu da će u nekim aspektima faktori koji su šumske požare učinili tako razornim vjerovatno ublažiti njihov uticaj na domaću floru i faunu.

Požare je, pojašnjava list, pogoršao isušen krajolik i širenje zapaljive invazivne trave po napuštenim poljoprivrednim poljima.

Stručnjaci upozoravaju da šumski požari na Havajima direktno ubijaju biljke i životinje, a također ubrzavaju širenje neautohtonih trava koje se lakše vraćaju nakon požara, potiskujući ponovni rast domaćih vrsta i stvarajući više goriva za sljedeći požar.

Nemjerljiva šteta

Iako čine manje od jednog procenta kopna SAD, na Havajima se nalazi 44 posto ugroženog biljnog svijeta u zemlji. Dok se neke domaće biljke mogu posepeno oporaviti od šumskih požara, druge će vjerovatno biti spržene bez mogućnosti da ponovo narastu, kažu stručnjaci. Još uvijek nema jasnih podataka o tome što je tačno izgubljeno, ali naučnici strahuju da je šteta ogromna, ističe NBC njuz (NBC News).

“Postoje nemjerljive količine ekološke štete, čak i u kiši, nakon požara”, rekao je Venkataraman Lakšimi (Lakshmi), profesor inženjerstva na američkom Univerzitetu Virdžinija. “Hidrološki ekstremi – poplave, suše, klizišta, permafrost, otapanje i šumski požari – postaju sve češći, kao i većih razmjera.”

Havajski botaničari, koji su godinama radili na projektima obnove šuma, kažu da će se neizbježni gubitak itekako osjetiti u godinama koje dolaze.

“Mnoge domaće vrste na Havajima nisu otporne na vatru”, rekla je botaničarka i istraživačica okoliša Katie Kamelamela.

Vulkanska ostrva na Havajima, raznolikost bioma i izolacija od kontinentalnog dijela SAD omogućili su rast vrsta koje su različite od onih koje se viđaju drugdje, rekla je Kamelamela, naglasivši da je cvijeće poput ko’oloa’ule i pua’ale odavno ugroženo i može se pronaći samo na arhipelagu.

U dijelovima Havaja koji postaju sve sušniji, požari su uvijek bili prijetnja. Kamelamela kaže da je već vidjela njihov uticaj. Kao botaničarka, radila je na pošumljavanju, polako se uspinjući uzbrdo obnavljajući izvorni biljni svijet na ostrvima. Sve se to može izbrisati jednom iskrom, rekla je.

Neke domaće biljke mogu se postepeno oporaviti od požara. Druge, rekla je, postaju “potpune šibice, nepopravljive”.

Opasnosti u zraku i vodi

Osim spaljene imovine, ljudi koji se vraćaju u ono što je ostalo od obalnog grada Lahaine na Havajima i u drugim zajednicama Mauija nakon požara suočavaju se s još više opasnosti, prenosi CBS (CBS News) upozorenja stručnjaka.

Kada se požari prošire zajednicama, spaljuju strukture koje sadrže obrađeno drvo, plastiku, boje i opasni kućni otpad. Svi ovi predmeti, ukazuju stručnjaci, oslobađaju otrovne gasove i čestice. Mnogi zagađivači u zraku padaju na tlo, a kada se krhotine ili prašina uzburkaju, opasne čestice mogu ući u zrak, gdje ih ljudi mogu lako udahnuti.

Hemikalije također mogu zagaditi zalihe vode, ističe CBS dodajući da je 11. avgusta okrug Maui izdao upozorenje o korištenju tekuće vode za područja Lahaine i Gornje Kule koja su bila pogođena šumskim požarima, upozoravajući stanovnike da za piće i kuhanje koriste samo vodu u bocama i da se ne oslanjaju na tekuću vodu iz česme zbog rizika od štetnih hemikalija.

Lahaina se proteže duž zapadne obale Mauija i već je dugo popularno mjesto za posmatranje morskih kornjača i drugog morskog života. Nakon požara, stručnjaci upozoravaju da bi život u moru mogao biti ugrožen zagađivačima iz spaljenih obalnih zgrada, brodova i dokova.

Nakon požara u Koloradu 2021., gdje je uništeno oko 1.200 objekata, čišćenjem je uklonjeno 300.000 tona otpada. U Mauiju, ističe CBS, krhotine će se možda morati odnijeti s ostrva, te bi čišćenje i oporavak od katastrofe ovih razmjera mogla trajati godinama.

Uzroci požara

Raspirivanju požara u kojem je nastradalo preko 90 ljudi, a Lahaina, istorijski grad i popularni turistički centar sa oko 12.000 stanovnika, devastiran, doprinijeli su snažni vjetrovi, umjerena do jaka suša i invazivne trave, ukazuje Volstrit džurnal (The Wall Street Journal).

Vjetrovi uragana Dora, uragana 4. kategorije, raspirili su plamen na ostrvu dok je brzina vjetra 8. avgusta dostizala preko 90 kilometara na sat, ističe list, dodajući da vjetrovi s padina planine isušuju zrak, pogoršavajući opasne uslove.

Ostaci spaljenih kuća i zgrada nakon šumskih požara izazvanih jakim vjetrom koje su izgorjele u većem dijelu grada u Lahaini, Maui, Havaji, SAD, 11. avgusta 2023.

Zapadni dio Mauija, gdje su bjesnili požari bio je pogođen ozbiljnom sušom zbog nedostatka kiše, rekao je Greg Karbin (Carbin), šef prognostičkih operacija u Centru za vremensku prognozu Nacionalne meteorološke službe.

Pad poljoprivredne proizvodnje također povećava rizik od šumskih požara, kaže Klej Trauerniht (Clay Trauernicht), stručnjak za požare s Univerziteta Havaji u Manoi. Zemljišta koja su se nekada koristila za uzgoj ananasa ili šećerne trske sada se pune travom visokom do struka koja nije izvorno sa Havaja, rekao je, naglasivši da se bez kiše, trava brzo suši i zapaljiva je.

Trauerniht ističe kako nedostatak poljoprivrednog zemljišta otežava vatrogascima obavljanje posla, dodajući da kako su farme nestajale, tako su nestajale i putevi i rezervoari vode koje su poljoprivrednici koristili, što je vatrogascima otežavalo dolazak do mjesta požara i njegovo gašenje.

Uticaj klimatskih promjena

Stručnjaci naglašavaju da klimatske promjene povećavaju vjerovatnoću iznenadnih suša, kao i drugih ekstremnih vremenskih događaja kao što je slučaj na ostrvu Maui, gdje su desetine ljudi poginuli, a istorijski turistički grad opustošen, piše Asošiejtid pres (The Associated Press).

Maui je doživio povećanje jačine suše za dvije kategorije u samo tri sedmice od maja do juna, a to brzo intenziviranje odgovara definiciji iznenadne suše, rekao je Džejson Otkin (Jason), atmosferski naučnik za Univerziteta Viskonsin. Prije požara zabilježeno je da je oko 83 posto teritorije ostrva bilo ili nenormalno suho ili u umjerenoj ili jakoj suši.

Istovremeno, velike razlike u pritisku zraka dovele su do neuobičajeno jakih pasata koji su raspirivali razorne plamenove, prema tvrdanjama meteorologa. Pasati su, dodaje AP, normalna karakteristika klime na Havajima, koji nastaju kada se zrak kreće od sistema visokog pritiska sjeverno od Havaja u područje niskog pritiska na jugu države.

Međutim, uragan Dora, koji je prošle sedmice prošao južno od ostrva, pogoršava sistem niskog pritiska i povećava razliku u pritisku zraka stvarajući “neobično jake pasate”. Havajski državni klimatolog, Pao-Pin Ču (Pao-Shin Chu), rekao je da je bio zatečen udarom Dore iako je bila udaljena od Havaja otprilike 800 kilometara.

Pogled na ostatke zgrade nakon što je uništena tokom šumskih požara, u Kuli, ostrvo Maui, Havaji, SAD, 13. avgusta 2023.

Jaki vjetrovi, u kombinaciji s niskom vlagom i obiljem suhe vegetacije koja lako izgori, mogu povećati opasnost od požara, čak i na tropskom ostrvu poput Mauija, ističu stručnjaci uz upozorenje da klimatske promjene u mnogim dijelovima svijeta povećavaju suhoću vegetacije, velikim dijelom zato što su temperature visočije.

Klimatske promjene ne samo da povećavaju rizik od požara podizanjem temperatura, već i povećavaju vjerovatnost jačih uragana, ukazuje AP na upozorenja stručnjaka uz zaključak da iako se ne može reći da klimatske promjene direktno uzrokuju pojedinačne događaje, stručnjaci kažu da je uticaj koji ekstremni vremenski uslovi imaju na zajednice neosporan.

RSE