U Francuskoj počinje Svjetsko prvenstvo za rukometaše
Povezani članci
- Nadal nakon ispadanja na Wimbledonu: Pamtim pobjede, a ne poraze
- Akcija pomoći omladinskom pogonu Veleža
- Štilić: Sušić je imao neka svoja čudna pravila
- Srbija do pustinje
- Ovo je deset najskupljih tinejdžera u istoriji fudbala
- Da li je na pomolu je veliki skandal koji će potresti Bosnu i Hercegovinu?
U Francuskoj će danas početi 25. po redu Svjetsko prvenstvo za rukometaše. Do 29. januara za naslov šampiona svijeta boriće se 24 reprezentacije podijeljene u četiri grupe sa po šest ekipa. Domaća reprezentacija će bez Claudea Oneste, koji je bio selektor punih 16 godina, pokušati pred svojim navijačima odbraniti titulu svjetskog šampiona osvojenu prije dvije godine u Kataru.
Francuzi su za vrijeme Oneste na klupi postali rukometna velesila, tačnije najuspješnija rukometna nacija današnjeg vremena. Trofejni trener je sa Francuskom osvojio dvije zlatne i jednu srebrenu olimpijsku medalju, tri naslova svjetskog šampiona i dvije bronze, te tri naslova evropskog šampiona i jednu bronzu, navodi Anadolu Agency (AA).
Upravo promjena na klupi francuske reprezentacije mogla bi biti najveći problem za domaćina. Onestu su naslijedili njegovi nekadašnji nosioci igre, a zatim i učenici Didier Dinart i Guillaume Gill. Njihova sreća je što su u reprezentaciji ostale svjetske zvijezde Nikola Karabatić, Thierry Omeyer, Luc Abalo, Daniel Narcisse, Cedric Sorhaindo. Uz nadolazeće snage iskusne zvijezde trebale bi osigurati Dinartu i Gillu miran početak mandata, iako im neće biti nimalo lako, jer osim ogromnog pritiska koji dolazi s domaćim terenom, naspram sebe će imati velike rivale poput Danske, Španije, Hrvatske, Njemačke, Švedske, Rusije… Ipak, Francuska je veliki favorit za osvajanje još jednog, šestog po redu svjetskog zlata.
Osim domaćina u uži krug favorita spadaju još uglavnom evropske reprezentacije, jer rukomet i jeste sport koji je najkvalitetniji upravo na Starom kontinetu. No, na posljednjem Svjetskom prvenstvu domaćin Katar je prekinuo tu dominaciju i osvajanjem srebra donio prvu medalju za neku od reprezentacija koje dolaze izvan Evrope. Ipak, treba napomenuti da su tada katarsku selekciju činili uglavnom evropski rukometaši kao što su bivši golman bh. reprezentacije Danijel Šarić ili crnogorske Goran Stojanović, zatim Žarko Marković, Eldar Memišević, Borja Vidal, te Kubanac Rafael Capote. Uz domaću publiku i blagu naklonost sudija Katarani su ušli u istoriju svjetskog rukometa, ali je teško očekivati da nešto slično ponove u Francuskoj. Ovoga puta španski trener Valero Rivera odlučio je da na SP ne povede Markovića, Stojanovića, Memiševića i Vidala.
Francuskoj račune najprije mogu pomrsiti Danska, aktuelni olimpijski pobjednik i Njemačka, aktuelni šampion Evrope. Međutim, tu je još niz evropskih reprezentacija od kojih svaka može otići do kraja. Hrvatska i Španija, koje su već godinama u vrhu svjetskog rukometa, zatim zemlje sa velikom rukometnom tradicijom Rusija i Švedska, te Mađarska, Island, Slovenija i Makedonija. Sve su to reprezentacije koje imaju veliki potencijal, ali je pitanje hoće li im se poklopiti sve što je neophodno da se dođe do velikog rezultata na takmičenju kakvo je Svjetsko prvenstvo.
Od selekcija iz regiona definitivno se najviše očekuje od Hrvatske, koja u Francusku stiže kao zvanično treća reprezentacija Evrope. Selektor Željko Babić na raspolaganju ima izuzetno talentovanu generaciju rukometaša, koju predvodi prva zvijezda Domagoj Duvnjak. Uz nadolazeće snage tu su iskusna krila Zlatko Horvat i Manuel Štrlek, te stub odbrane Jakov Gojun. U svakom slučaju Hrvati imaju izuzetno potentnu ekipu, koja bi mogla mnogima pomrsiti planove.
Najveći adut Slovenije je njihov selektor Veselin Vujović, legenda jugoslovenskog rukometa i nekada najbolji rukometaš svijeta. Vujović je proteklih nekoliko godina paralelno pravio odlične rezultate sa Zagrebom i reprezentacijom Slovenije. No, odnedavno se posvetio samo Slovencima, pa bi u Francuskoj mogli zablistati. Jedina prava igračka zvijezda u redovima Slovenije je Vid Kavtičnik, nekada jedan od najbolji desnokrilnih rukometaša Evrope, kojeg Vujović u državnom timu koristi na poziciji desnog beka.
Region će u Francuskoj predstavljati još Makedonija, koju je preuzeo hrvatski trener Lino Červar, čovjek koji je 2003. godine svoju zemlju odveo na svjetski tron, čime je i počeo uspon Hrvatske na velikoj sceni. Klupu Makedonaca preuzeo je od zemljaka Ivice Obrvana, a do SP je stigao kroz baraž savladavši u dvije utakmice Češku Republiku. Červar ima iskusnu reprezentaciju koju predvodi Kiril Lazarov, ali je priključio i nekoliko novih imena, pa će Svjetsko prvenstvo dati pravu sliku Makedonije i njenog trenutnog dometa.
Od reprezentacija izvan evropskog kontinenta osim Katara vrijedi spomenuti dvije konstantne prijetnje iz Afrike – Tunis i Egipat. Riječ je o redovnim učesnicima svjetskih prvenstava, koji su prije Katara, najviše prijetili rušenju evropskog poretka na vrhu. Egipćani su još 2001. godine na SP, također, u Francuskoj završili kao četvrti. Tunižanima je to pošlo za rukom pred domaćom publikom 2005. godine, kada ih je bh. trener Sead Hasanefendić doveo nadomak medalje. Ipak, u borbi za bronzu savladali su ih Francuzi sa tijesnih 26:25.
Ostale reprezentacije Saudijska Arabija, Japan, Alžir, Angola, Čile, Argentina i Brazil ne bi trebali predstavljati veliku prijetnju favoritima. Možda donekle Brazil, koji je igrao odlično na Ljetnim olimpijskim igrama u Rio de Janeiru, gdje je stigao do četvrtfinala. No, nakon igara klupu je napustio Jordi Ribera koji je odlučio da preuzme nacionalni tim svoje zemlje, Španije.
– Utakmice u sedam gradova –
Utakmice Svjetskog prvenstva igraće se u sedam francuskih gradova: Lilleu, Nantesu, Parizu, Montpellieru, Albertvilleu, Rouenu, Metzu i Brestu. Naravno, utakmice same završnice, polufinala i finala, rezervisane su za parišku dvoranu “Bercy“ čiji je kapacitet skoro 17.000 mjesta.
– Dosadašnji svjetski šampioni –
1938. godina – svjetski šampion Njemačka, 1954. – Švedska, 1958. – Švedska, 196“. – Rumunija, 1964. – Rumunija, 1967. – Čehoslovačka, 1970. – Rumunija, 1974. – Rumunija, 1978. – Istočna Njemačka, 1982. – SSSR, 1986. – SFR Jugoslavija, 1990. – Švedska, 1993. – Rusija, 1995. – Francuska, 1997. – Rusija, 1999. – Švedska, 2001. – Francuska, 2003. – Hrvatska, 2005. Španija, 2007. – Njemačka, 2009. – Francuska, 2011. – Francuska, 2013. – Španija, 2015. – Francuska.
– Sistem takmičenja –
Reprezentacije su podijeljene u četiri grupe sa po šest timova. U drugi krug iz svake grupe plasiraće se po četiri najbolje iz svake grupe, dok će petoplasirana i šestoplasirana selekcija u President cup da razigravaju za plasman od 17. do 24. mjesta.
U drugoj fazi počinje nokaut sistem utakmicama osmine finala, sve do krajnje i najveće utakmice za naslov svjetskog šampiona, koja je zakazana za 29. januar u 17.30 sati. Prethodno, 28. januara u 20.45 sati sastaće se poraženi u polufinalu u ogledu za bronzanu medalju.
– Grupa “A“ –
Francuska
Poljska
Rusija
Brazil
Japan
Norveška
– Grupa “B“ –
Španija
Slovenija
Makedonija
Island
Tunis
Angola
– Grupa “C“ –
Njemačka
Hrvatska
Bjelorusija
Mađarska
Čile
Saudijska Arabija
– Grupa “D“ –
Katar
Danska
Švedska
Egipat
Bahrain
Argentina