Sarajevo jedino opravdalo ugled bh. fudbala
Povezani članci
- Juventus u Torinu 1:1 protiv Lyona, Legia igrala neriješeno
- Novi rekord: Drugi gol Barcelone postignut nakon 27 tačnih dodavanja
- Meša otpisao trojicu za susret sa Irskom
- Loše je krenuo: Gotze razbjesnio sve u Bayernu s ovim postupkom
- “Neću igrati za privatni tim Mahmutovića, Stojanovića i Konakovića”
- Diego Simeone novi Džekin trener?
Bh. klubovi imali su još jednu poprilično neslavnu evropsku epizodu. Od četiri predstavnika samo je Sarajevo doguralo do trećeg pretkola.
Trostruki prvak BiH, Zrinjski, u drugom pretkolu Lige prvaka dobio je za rivala neugodnog Maribora, ekipu koja je prije dvije sezone apsolutno nadigrala tadašnjeg šampiona BiH, Željezničar, u okviru kvalifikacija za najelitinije klupsko takmičenje.
Plemići se nisu osramotili, jer je prvi duel u Mostaru okončan bez pogodaka, a imali su svojih prilika i u revanšu. Ipak, iskusniji Slovenci su slavili 2:0 i tako prošli dalje.
Nakon ovog duela bilo je dosta pritužbi na suđenje iz redova mostarskog kluba, ali činjenica da Maribor ide dalje je nepobitna. Treba istači da je ekipa iz Ljudskog vrta i prije ovog duela bila veliki favorit, te ispadanje Zrinjskog i ne može se smatrati neuspjehom.
Sarajevski Željezničar izašao je ove sezone u Evropu s jednim od najlošijih igračkih kadrova posljednjih godina.
Bez klasičnog centarfora, gladnog golova, nije se ni moglo očekivati više od drugog pretkola, iako su apetiti naglo porasli nakon izbacivanja crnogorskog Lovćena. Treba biti realan i priznati da su Plavi u revanšu sa Lovćenom imali itekako sreće da Bučan u ranoj fazi igre iznudi isključenje jednog domaćeg fudbalera, čime im je posao bio itekako olakšan.
Na početku sezone na klupi tima s Grbavice Dinu Đurbuzovića zamijenio je Admir Adžem i najavljeno je podmlađivanje tima, ali od toga do danas nismo vidjeli previše.
Možda čelnici Plavih smatraju pod mladim golmana Antolovića, Srđana Stanića, Tomislava Tomića, Eldara Hasanovića, Nermina Jamaka, pa i Nedu Turkovića, ali istina je drugačija. Jako malo igrača ispod 21 godine igralo je ove evropske utakmice, a javna je tajna da na Grbavici odavno nema novca.
Upravo je “podmlađivanje” rezultat finansijske dubioze u koju je klub upao uprkos veoma dobrim rezultatima posljednih godina, barem u Premijer ligi. Prolazak dva pretkola u Evropi postao je misaona imenica.
Istina je da Željo u četiri evropska nastupa nije poražen, ali isto tako da je morao proći skopski Metalurg, koji je itekako oslabljen u odnosu na prošlu sezonu.
Mnogi že reći da su Plavi bili blizu tog cilja, ali da im se ispriječio pogodak Krsteva u 93. minuti. Neshvatljivo je da jedna ozbiljna ekipa, kakvom se Željezničar pokušava predstaviti u bh. javnosti, onako loše odigra posljednjih pola sata na stadionu Koševo. Uz dva gola Makedonci su promašili i jedanaesterac, a u posljednjim trenucima meča isplivala je na vidjelo očita nepripremljenost ekipe.
Kako fizički, tako i psihički. Rano je za procjenu da li Admir Adžem zaslužuje voditi Plave, ali treba istači da je apsolutno bez ikakve potrebe s klupe doslovno otjeran Željin ratnik, Dino Đurbuzović, čovjek koji je godinama bio tu kada je bilo najpotrebnije i kada su mnogi bježali od preuzimanja nekadašnjeg prvaka Jugoslavije.
Dokaz besparici je i podatak da je ovo vjerovatno najlošiji prijelazni rok Želje još od osnivanja zajedničke lige na tlu BiH, a da nije stigao Varea mogli bismo reći da je čak i katastrofalan.
Pokušalo se s prodajom Nermina Jamaka u Poljsku, ali je posao propao nakon što je ovaj odigrao probni meč. Navijači će se sigurno sjetiti da su čelnici tima s Grbavice najavljivali uveliko da neće dozvoljavati odlazak kvalitetnih pojedinaca iz tima bez adekvatnog obeštećenja, ali i da im neće dozvoljavati odlazak na probe. A to se upravo sada i dešava.
Transfer Nermina Zolotića u Gent donekle je popravio katastrofalnu finansijsku situaciju, a čelnici kluba sada Boga mole da neki evropski klub pošalje ponudu za neku od “zvijezda” ne bi li se izvukli iz finansijke dubioze.
Navijači oči zatvaraju pred mnogim nelogičnim stvarima posljednjih godina na Grbavici ili jednostavno ne vide da klub se vraća na stare staze, a nova sezona u Premijer ligi BiH bi ih itekako mogla vratiti u surovu realnost.
Jer kako drugačije prokomentarisati pojačanja u vidu Nede Turkovića ili Edija Baše iz Treće lige Hrvatske. To očito nije kalibar za šampionske ambicije. Najavljivani su Joco Stokić, Saša kajkut, Delimir Bajić i drugi, ali navijači su vraćeni u surovu realnost.
Široki Brijeg je u ovoj fazi takmičenja vjerovatno dobio i najtežeg rivala. Nakon što su u dva susreta s 5:0 ispratili azerbejdžansku Qabalu, u drugom pretkolu dočekao ih je češki predstavnik, Mlada Boleslava.
Hercegovački klub u prvom duelu čak je i vodio u gostima, te na Pecaru pred revanš donio samo gol zaostatka. Ipak, upravo taj revanš pokazao je superiornost Čeha, koji su s uvjerljivih 0:4 prošetali se Pecarom.
Sigurno da se mnogo u ovom duelu nije ni moglo očekivati, a po viđenom čini se da bi Širokobriježani uz Zrinjski mogli biti najveći konkurenti Sarajevu za šampionsku titulu.
I za kraj smo s razlogom ostavili upravo Sarajevo, našeg jedinog preostalog predstavnika u Evropi. Bordo tim je dolaskom Vincenta Tana na Koševo nagovijestio svijetliju budućnost, a to je i potvrđeno prolaskom u treće pretkolo Evropske lige.
U prvom duelu tim s Koševa je pomalo šokantno poražen kod kuće, iako je apsolutno nadigrao Haugesund, ali je već u Norveškoj pokazao da je to bila samo slaba noć.
Miloš Stojčev, Ševko Okić, Gojko Cimirot, Krste Velkoski i društvo pokazali su da i protiv grčkog Atromitosa možemo očekivati lijepe vijesti.
Ovo je vjerovatno prvi prelazni rok na Koševu u kojem nisu strahovali od odlaska najboljih igrača. Finansijska stabilnost učinila je da u timu ostanu svi važniji igrači, te uz nekolicinu novih ovaj tim zaista izgleda respektabilno za naše uvjete.
I ono što je najvažnije, jučer su dokazali da i nakon hladnog tuša na domaćem terenu itekako imaju snage da se vrate i izbore prolaz dalje.
Sada nam preostaje samo da vidimo koji klub bi mogao u budućnosti krenuti stopama Sarajeva. Pitanje je da li bez ulaganja stranog kapitala to je moguće uopće i uraditi?!