Danas u Poljskoj počinje EP za rukometaše: Potjera za Francuskom

Ljubitelji rukometa, sporta kojem su tradicionalno najviše naklonjeni Evropljani, moći će da uživaju u vrhunskim utakmicama i spektakularnim potezima. Naslov šampiona Starog kontinenta braniće Francuska koja osim evropskog naslova trenutno drži pehare namijenjene svjetskom šampionu i olimpijskom pobjedniku. Stoga je jasno da su Nikola Karabatić i društvo veliki favoriti EURO 2016 i da se očekuje da još jednom odu do samog kraja. No, ostali konkurenti neće se unaprijed predati, nego će se dati u potjeru za „trikolorima“, analizira Anadolu Agency (AA).

Među reprezentacije koje bi mogle svrgnuti Francuze sa trona su domaćin Poljska, bronzana sa posljednjeg Svjetskog prvenstva u Kataru 2015. godine. Osim neospornog kvaliteta koji posjeduju Poljaci će iza sebe imati i armiju navijača, a u rukometu prednost domaćeg terena mnogo više znači nego u drugim sportovima. To je pokazalo i upravo spominjano SP na kojem je domaćin Katar postao prva neevropska reprezentacija koja se okitila nekom od medalja sa smotre najboljih svjetskih rukometaša.

Domaćine će predvoditi iskusni Karol Bielecki, Krzystof Lijewski, te golman Slawomir Szmal. Oni su već godinama nosioci igre poljske reprezentacije s kojom imaju tri odličja sa svjetskih prvenstava, bronze iz 2009. i 2015. i srebro iz 2007. godine. No, ova veoma uspješna generacija poljskih rukometaša još uvijek je bez medalje sa Evropskog prvenstva, pa je logično očekivati da će na zalasku karijere pred svojim navijačima napasti najviši plasman. Najbliže su bili medalji 2010. godine na EP održanom 2010. kada su izgubili u borbi za treće mjesto od Islanda. Sada je pred Szmalom i saigračima jedinstvena prilika da uz pomoć mladih snaga obraduju svoju naciju.

U uži krug favorita spadaju, osim spominjanih Francuske i Poljske, Danska, Španija i Hrvatska. To je pet reprezentacija čiji plasman među prve tri u Evropi nikoga ne bi iznenadio. Odmah iza njih pravo da se nadaju visokom plasmanu imaju Švedska, Mađarska, Island, Njemačka, Slovenija, Srbija i Rusija, nekadašnja rukometna velesila koja već godinama ne može da se vrati na staze stare slave. Makedonija, Bjelorusija, Norveška i Crna Gora su reprezentacije kojima bi i prolazak u drugi krug predstavljao ogroman uspjeh.

Najjača selekcija iz regiona Zapadnog Balkana svakako je Hrvatska. Riječ je o reprezentaciji koja je duže od deset godina u samom vrhu evropskog, a samim tim i svjetskog rukometa. Gotovo da se na prste jedne ruke mogu prebrojati velika takmičenja, od 2003. godine na ovamo, na kojima Hrvati nisu stigli do odličja. Među njima je i posljednje Svjetsko prvenstvo u Kataru, gdje su eliminisani u četvrtfinalu, što je koštalo posla selektora Slavka Golužu. Na njegovo mjesto je stigao Željko Babić, kojem u radu pomaže Petar Metličić, nekada velika zvijezda hrvatskog rukometa. Babić se odlučio drastično podmlađivanje državnog tima. Najviše u oči upada izostanak pivota Igora Vorija, koji je desetak godina bio neizostavni dio popularnih „kauboja“ i predvodio ih do brojnih uspjeha. Ipak, osnovu tima čine momci koji iza sebe imaju iskustvo sa velikih takmičenja. Na golu je prvi izbor Mirko Alilović, na krilima su Manuel Štrlek, Zlatko Horvat i Ivan Čupić, a ne bekovskim pozicijama Domagoj Duvnjak, Igor Karačić, Marko Kopljar, dok je stub odbrane Jakov Gojun. Hrvatska je, može se reći, mala nepoznanica uoči ovog Evropskog prvenstva, ali u svakom slučaju reprezentacija od koje domaća javnost očekuje velike domete.

Srbija u Poljsku stiže nakon što je propustila svjetsku smotru u Kataru početkom prošle godine i razočaravajućeg nastupa na prošlom EP prije dvije godine u Danskoj. Poslije debakla u baražu za SP 2015. „orlove“ je preuzeo nekada sjajni golman Dejan Perić, koji ih je uspio konsolidovati i dovesti do Evropskog prvenstva. I Perić se kao i njegov hrvatski kolega Babić odrekao nekih iskusnih rukometaša, koji su godinama bili glavne zvijezde nacionalnog tima. Tako među putnicima za Poljsku neće biti Momira Ilića, Marka Vujina, Alema Toskića… Perić je tokom priprema u nekoliko navrata istakao da je osnovni cilj Srbije da prođe prvu fazu.

Makedonija ima iskusnu reprezentaciju, koja je godinama na okupu. Selektor Ivica Obrvan i ovoga puta se oslonio na provjerene snage. Ponovo će ih predvoditi jedan od najboljih desnih bekova svijeta Kiril Lazarov. Tu su golman Borko Ristovski, te Stojanče Stoilov, Ace Jonovski, Nemanja Pribak, Naumče Mojsovski, Filip Lazarov, Dejan Manaskov… U svakom slučaju reprezentacija koja uvijek može pomrsiti račune najboljim evropskim selekcijama, ali i često zna odigrati ispod svog nivoa. Prolazak grupe za njih bi značio ispunjenje cilja.

Crna Gora polako postaje reprezentacija koja je redovan učesnik Evropskog prvenstva. Na Svjetskom prvenstvu su Crnogorci igrali samo jednom, ali je situacija drugačija kada je u pitanju smotra Starog kontinenta. U Poljskoj će po treći put nastupiti na EP i pokušaće popraviti svoj najbolji plasman iz 2008. godine kada su zauzeli 12. mjesto. Najveća zvijezda im je Fahrudin Melić, nesuđeni reprezentativac BiH, koji posljednjih nekoliko sezona nosi dres Paris Saint Germaina. Selektor Ljubomir Obradović je kroz kvalifikacioni ciklus za EURO 2016 izgradio veoma dobru i izuzetno mladu reprezentaciju u kojoj su osim Melića od iskusnijih ostali golmani Rade Mijatović i Radivoje Ristanović, te Mirko Milašević i Vasko Ševaljević. Crnogorska javnost puno očekuje od nadolazećih zvijezda Vuke Borozana (21) i Vladana Lipovine (22). I za njih bi prolazak u drugi krug bio veliki uspjeh i ispunjenje cilja.

Slovenija na Evropsko prvenstvo dolazi da najvećim adutom na klupi. Preuzeo je ih je Veselin Vujović, svojevremeno najbolji rukometaš svijeta i jedan od najboljih igrača koje je ovaj region dao. Trenutno radi sjajan posao sa hrvatskim šampionom PPD Zagrebom, a paralelno je prihvatio vođenje slovenačkog državnog tima. „Zmajčeki“ su uvijek reprezentacija koja može otići daleko. Vujović nije previše eksperimentisao među igračima koje će povesti na EURO 2016 su posljednjih godina nezamjenjivi Gorazd Škof, Vid Kavtičnik, Dragan Gajić, braća Miha i Luka Žvižej,Uroše Zorman, te mlađe snage Dean Bombač, Klemen Cehte, Sebasitan Skube…

– Grupa „A“ –
Francuska
Poljska
Makedonija
Srbija

– Grupa „B“ –
Hrvatska
Island
Bjelorusija
Norveška

– Grupa „C“ –
Španija
Švedska
Njemačka
Slovenija

– Grupa „D“ –
Danska
Mađarska
Rusija
Crna Gora

Evropsko prvenstvo u Poljskoj otvoriće Hrvatska i Bjelorusija danas (15. januara) u 16 sati utakmicom prvog kola grupe „B“ u Katowicama. Polufinalni susreti igraće se u Krakowu 29. januara u 18.30 i 21 sat. Finale je zakazano za 31. januar u 17.30 sati u krakowskoj „Tauron areni“, dok će dva i po sata ranije biti odigrana utakmica za bronzanu medalju.

Osim za medalje reprezentacije će se na EURO 2016 boriti i za tri mjesta na Svjetskom prvenstvu koje će se 2017. godine održati u Francuskoj. S obzirom da Francuzi kao domaćini imaju zagarantovano mjesto oni neće biti u toj borbi. Vize za SP osiguraće tri najbolje prvoplasirane selekcije sa EP. Evropski šampion će osim mjesta u Francuskoj osigurati i učešće na Olimpijskim igrama u Rio de Janeiru ljeta ove godine. Osvajači srebrne i bronzane medalje izboriće nastup na jednom od kvalifikacionih turnira za OI.

Četiri dvorane imaće zadovoljstvo da ugoste utakmice EURO 2016 za rukometaše. Najveća među njima je „Tauron arena“ u Krakowu čiji je kapacitet 15.328 sjedećih mjesta. Pored susreta grupe „A“ u „Taurun areni“ će se igrati utakmice drugog kruga u grupi „1“, a zatim i polufinala, finala i ogled za treće mjesto. Najmanje od četiri dvorane smještena je u Wroclawu i nosi naziv „Centennial“. Kapacitet joj je 6.500 mjesta, ali bez obzira na to ugostiće utakmice prve faze (grupa „C“), druge faze (grupa „2“), kao i susret za peto i sedmo mjesto. „Spodek arena“ u Katowicama ugostiće utakmice grupe „B“ u prvoj fazi, a njen kapacitet je 11.500 mjesta. Četvrta dvorana nalazi se između dva grada Gdanska i Sopota, a nosi naziv „Ergo arena“. Njen osnovni kapacitet je oko 11.500 mjesta i u njoj će se igrati susreti grupe „D“.

Domaćin Portugal 1994. godine: Švedska (zlatna medalja), Rusija (srebrna), Hrvatska (bronzana); Španija 1996: Rusija (z), Španija (s), SR Jugoslavija (b); Italija 1998: Švedska (z), Španija (s), Njemačka (b); Hrvatska 2000: Švedska (z), Rusija (s), Španija (b); Švedska 2002: Švedska (z), Njemačka (s), Danska (b); Slovenija 2004: Njemačka (z), Slovenija (s), Danska (b); Švajcarska 2006: Francuska (z), Španija (s), Danska (b); Norveška 2008: Danska (z), Hrvatska (s), Francuska (b); Austrija 2010: Francuska (z), Hrvatska (s), Island (b); Srbija 2012: Francuska (z), Srbija (s), Hrvatska (b); Danska 2014: Francuska (z), Danska (s), Španija (b).    

scsport.ba