ZAKLJUČCI JAVNE TRIBINE O ZDRAVSTVENOJ REFORMI U KS

Povezani članci

• Dajte Srbiju Rusiji!
• Za tri godine potrošeno 19 miliona KM na reprezentaciju
• Poštovanom građaninu
• Preispitivanje pokušaja bijega u romanu „Motivi za knjigu kajanja“ Dennisa Gratza
• Napad na Ambasadu SAD u Sarajevu
• Mjesec dana protesta: Bivši vojnici OSBiH ne odustaju

Budući da je u toku javna rasprava o Nacrtu odluke o usvajanju Plana restrukturiranja zdravstvene djelatnosti i reorganizacije zdravstvenih ustanova u Kantonu Sarajevo, a da šira javnost ni na koji način nije uključena, 21.11.2016. godine Studentska asocijacija Filozofskog fakulteta održala je javnu raspravu.  Pozivu na raspravu odazvali su se studenti, građani, v.d. direktorica Zavoda za zaštitu zdravlja studenata Žana Pozderac, predstavnici Studentskog parlamenta UNSA te medicinsko i nemedicinsko osoblje zavoda, te delegati neformalno političke društvene organizacije Jedan grad jedna borba.

Premijer KS Elmedin Konaković i ministrica zdravstva Zilha Ademaj nisu se odazvali pozivu koji im je upućen.

U dinamičnoj raspravi, učesnici su gotovo jednoglasno podržali reforme u zdravstvu,  istakavši međutim da pravi put ka poboljšanju stanja nije racionalizacija tj. ušteda pod krinkom reorganizacije i restrukturiranja, naročito kada se ima u vidu da problem u zdravstvu nije manjak novca već način trošenja. Tom prilikom je dr. Bakir Nakaš temeljno razložio problematiku reforme koja ne podrazumijeva ikakav plan za reorganizaciju najvećeg potrošača među zdravstvenim ustanovama a to je KCUS. U diskusiji koja je vođena među studentima, predstavnicima struke te ostalim građanima istaknute su i mnoge druge manje poznate, ili nepoznate činjenice, koje se nisu mogle pročitati u medijima. Ponovljeno je i da Kanton Sarajevo ima više novca od cijele Republike Srpske čime se došlo i do pitanja uzroka za racionalizaciju na koja nije bilo odgovora s obzirom da se niko od predstavnika vlasti nije pojavio.  Zbog toga su spomenute i ranije izjave ministrice zdravstva Ademaj, date krajem 2015. godine, koja je tada upozoravala kako se ne može reći da u zdravstvu KS nema novca već da je problematika u načinu na koji se troši. Ministrica je takođe rekla da su osnovni problemi zdravstva prekapacitiranost, dezorganizacija, neracionalnost, kao i neplansko i prekomjerno zapošljavanje, te netransparentnost javnih nabavki. Tim više javnost začuđuje da je ministarka Ademaj na raspravu stavila dokument koji niti jedan od ovih problema izravno ne tretira.

Nakon ustanovljavanja da nije provedena zadovoljavajuća analiza stanja, niti da su date ikakve garancije u smjeru poboljšavanja zdravstvenih usluga, učesnici rasprave formulisali su sljedeće zaključke i prijedloge, koji će biti komunicirani nadležnima kao prilog javnoj raspravi:

– Krajnji korisnici zdravstvenih usluga i radnici u zdravstvu moraju biti uključeni u proces planiranja bilo kakvih promjena u zdravstvu. Sve promjene moraju početi utvrđivanjem potreba korisnika i radnika u zdravstvu, te uključivanjem relevantnih institucija poput Ministarstva zdravstva Federacije BiH i Agencije za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu FBiH.

– Dokument u raspravi ni na koji način ne tretira problem korupcije.

– Specifičnosti različitih skupina unutar populacije u pogledu zdravstvene zaštite moraju se organizacijski ispoštovati. Upućivanje različitih skupina (školske djece i omladine, studenata, pripadnika policijskih snaga i sl) u već sad preopterećene kapacitete porodične medicine nije prihvatljivo i neće voditi poboljšanju usluge.

– Nelogično je i štetno ukinuti zdravstvenu djelatnost i finansiranje zdravstvene djelatnosti Stomatološkom fakultetu s klinikama, čime se prekida vitalna veza između akademske sfere i prakse. Konkretno, onemogućava se praksa studenata na višim godinama, a što dovodi u pitanje obrazovanje novih generacija stomatologa.

– Mora se planirati širenje kapaciteta i unapređenje rada u porodičnoj medicini, uključujući i prilagodbu već sprovedene informatizacije zahtjevima procesa rada.

– Nužno je izraditi sveobuhvatni dokument koji će, uz eksplicitno definisanje rješenja svakodnevnih problema u zdravstvu, sadržavati korake i rokove realizacije. Takođe se mora precizno  utvrditi da li se planiranim potezima namjerava ostvariti jednokratna novčana dobit, prodajom objekata, ili se može govoriti o kontinuiranoj godišnjoj uštedi.

– Bilo kakva reorganizacija zdravstva u Kantonu Sarajevo nezamisliva je bez korjenite transformacije Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu kao ustanove s najvećim budžetom i najvećim gubicima.

– Gašenje različitih zavoda nije odgovor na probleme – da bi prestala potreba za postojanjem nekog zavoda, mora se sprovesti detaljno istraživanje njegove uloge, funkcionalnosti i značaja unutar zdravstvenog sistema. Radikalni rezovi se nerijetko mogu zamijeniti dobro planiranim i utemeljenim internim reformama ustanove. Promjene su potrebne i Zavodu za zaštitu zdravlja studenata, ali se mora krenuti od studenata i očekujemo da u to budemo uključeni

– Dokument ne precizira na koji način će se studentima koji dolaze iz drugih kantona obezbijediti efikasna zdravstvena zaštita – samo se upućuje na sporazum zaključen između kantona u pogledu zdravstvene zaštite, koji međutim ovo detaljnije ne reguliše i fokusira se na troškove.

– Finansijske uštede ne smiju diktirati promjene u zdravstvu.

– Učesnici traže od nadležnih da ozbiljnije pristupe zadaći reorganizacije i restrukturiranja u zdravstvu, s obzirom da sam predloženi dokument  upozorava da je jedan od rizika namjeravanih promjena  ”povećanje udjela hroničnih masovnih nezaraznih bolesti u ukupnom morbiditetu stanovništva KS“.

STAFF (Studentska asocijacija Filozofskog fakulteta)