Ustavni sud RS-a priznao bosanski jezik?
Povezani članci
- Franjo Habulin: Pokažimo da smo dostojni onih kojima danas odajemo počast!
- NATO još jednom pružio ruku BiH
- “Apel za spas BiH” Mesića, Bogićevića i Tupurkovskog: “Jedino rješenje za Bosnu i Hercegovinu je građanska država”
- Otvaranje izložbe „Opkoljeno Sarajevo“ u Beogradu
- Usvojena inicijativa Vildane Bešlije: Čuvari starih zanata će lakše do stručnih zvanja
- Komšićeva ostavka
Na web stranici Ustavnog suda Republike Srpske od jučer stoji obavijest o tri jezika na kojem su dostupne informacije što se na njoj nalaze: srpskom, bosanskom i hrvatskom!
Ustavni sud Republike Srpske smatra da je došlo do hakerskog napada na njegovu internet stranicu, jer su se na njoj kao jezici na kojima se mogu dobiti informacije pojavili srpski, “bosanski” i hrvatski, izjavio je Srni predsjednik ove institucije Džerard Selman. Selman je rekao da je ovaj slučaj prijavljen Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske.
On je dodao da Ustavni sud nije donio nikakvu odluku o priznavanju “bosanskog” ili bilo kojeg drugog jezika koja bi bila u suprotnosti sa Ustavom Republike Srpske. “Zvanični jezici na kojima se može obratiti Ustavnom sudu su jezik srpskog, jezik hrvatskog i jezik bošnjačkog naroda“, rekao je Selman.
Na internet stranici Ustavnog suda Srpske od juče je stajalo obavještenje o tri jezika na kojem su dostupne informacije na stranici: srpskom, “bosanskom” i hrvatskom.
No, u pozadini ove izmjene nemoguće je ne vidjeti prošlosedmična dešavanja nakon objavljenog teksta u Oslobođenju o tužbi Sarajlije R. Š. protiv Republike Srpske, koja je podnesena dva dana poslije najnovijeg negiranja bosanskog jezika od predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.
Povodom te tužbe oglasio se i Dodik, ponovivši tvrdnju o nepostojanju bosanskog jezika.
No, R. Š. se nije dao zbuniti. On se, punim imenom i prezimenom (od nas je tražio anonimnost jer želi zaštititi svoju porodicu) u ponedjeljak, 19. avgusta, direktno obratio Ustavnom sudu Republike Srpske, sljedećim dopisom:
“Uvidom u web stranicu Ustavnog suda RS-a, utvrdio sam da ne egzistira mogućnost pristupa vašoj web stranici ili dokumentima Ustavnog suda RS-a na bosanskom, mom maternjem jeziku, koji je i jedan od službenih jezika u Bosni i Hercegovini, te stoga podnosim zahtjev da mi to omogućite”.
Tri dana kasnije
Sarajlija je Ustavni sud RS-a podsjetio i na to da je na njegovoj web stranici moguće pročitati Ustav RS-a i amandmane, Zakon o Ustavnom sudu, Poslovnik o radu i odluku o organizaciji Ustavnog suda RS-a ili samo na srpskom ili i na bošnjačkom, hrvatskom i engleskom.
R. Š. je podnio i zahtjev za dostavu informacija o tome po kojem pravnom osnovu egzistira opcija bošnjačkog jezika na toj web stranici. Tri dana kasnije, Ustavni sud RS je, eto, izbacio opciju bošnjačkog, a postavio bosanski jezik, pokazavši da ga zakonitost, ipak, više interesuje od političkih špekulacija, ma odakle one dolazile.