Stanje na listama i zastupljenost žena u predizbornoj kampanji

Povezani članci

• Mladen Ivanić na saslušanju u Tužilaštvu BiH zbog Dana RS
• EKSKLUZIVNO:Dodik se povjerio Snežani Čongradin: Turci vijekovima rade protiv Srba
• Liturgijsko sjećanje i komemoracija u Jasenovcu
• Marš mira ŽEPA – SREBRENICA – POTOČARI počinje 9.jula
• Pokrenuta peticija za odbacivanje Prijedloga Odluke o davanju saglasnosti za provođenje koncesija za izgradnju MHE “Bilješevo” na rijeci Bosni i svih ostalih mHE u Kaknju!
• JOŠ JEDNA POLITIČKA OBMANA JAVNOSTI I PODVALA BIRAČIMA PREDSTAVNIČKI DOM BIH ŠTITI NESPOSOBNE NEČELNIKE OPĆINA

Ovim tekstom Sarajevski otvoreni centar i Fondacija Cure, uz podršku Ambasade Kraljevine Norveške, najavljuju objavljivanje opsežnog izvještaja o praćenju opštih izbora 2014, koji će se fokusirati na političku participaciju žena u BiH, te izraditi komparativnu analizu broja kandidatkinja na izbornim listama političkih partija i broja izabranih žena po okončanju izbora.

Piše: Edita Miftari

Predizborna kampanja u BiH za Opšte izbore 12. oktobra 2014. godine se mnogo ne razlikuje od prethodnih predizbornih kampanja. Kao i do sada, najčešće reakcije na predizbornu kampanju su „ista obećanja“, „isti političari“, te „uzaludno trošenje novca“.[1]Kada je u pitanju pozicioniranost žena na kandidatskim listama za Opšte izbore 2014. godine, ona je rezultat organiziranih aktivnosti civilnog sektora na unapređenju društveno-ekonomskog položaja žena u bh. društvu. Pored toga, u predizbornom ciklusu se izdvaja aktivna promocija uloge žena u politici, ali i ovaj put ne od strane političkih subjekata, nego civilnog sektora. Tako Udruženje Vesta iz Tuzle implementira šestomjesečni projekat pod nazivom „Žene u politici – za održive i dugoročno orijentirane promjene“ koji se bazira na zagovaračkim aktivnostima za jednakopravan pristup i veće učešće žena u politici.[2]Pomenuta inicijativa je svoj vrhunac implementirala organizovanjem konferencije u Tuzli pod istim nazivom, a u saradnji sa Klubom parlamentarki FBiH. Poruka ove konferencije je poziv glasačima_icama da na Opštim izborima daju svoje povjerenje ženama.[3]

Sarajevski otvoreni centar je još jedna nevladina organizacija koja već dugi niz godina radi na zagovaranju većeg učešća žena u politici, a u susret Opštim izborima 2014. godine, SOC je objavio i krataki izvještaj o položaju žena u politici u BiH.[4] Pomenuti izvještaj je obradio učešće žena na Opštim izborima 2010. godine kao i aktivnosti koje su preduzete u posljednjem četverogodišnjem izbornom ciklusu. Pored navedenog izvještaja, u izradi je i detaljna komparativna studija o učešću žena u politici u BiH.[5] Pored toga, članice Ženske mreže BiH širom Bosne i Hercegovine su organizovale ulične akcije povodom Opštih izbora 2014, sa namjerom da animira što veći broj žena da se upoznaju sa radom i platformama političkih stranaka u BiH.[6]

Kada je u pitanju učešće države BiH u zagovaranju za veću ulogu žena u političkom životu, bitno je napomenuti da se u maju 2014. godine u Sarajevu održao „Forum o ravnopravnosti spolova u političkim strankama“, u organizaciji Agencije za ravnopravnost spolova i Komisije za ostvarivanje ravnopravnosti spolova Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, uz podršku Misije OSCE-a.[7] Ovaj događaj je direktna posljedica memoranduma između Agencije za ravnopravnost spolova BiH i Misije OSCE-a u BiH o zajedničkoj inicijativi pod nazivom „Opredijeljenost političkih stranaka za ravnopravnost spolova u BiH“.[8] Ova inicijativa ima za cilj pomoći političkim strankama da uz podršku lidera političkih stranaka sprovedu princip ravnopravnosti spolova kroz konkretne mjere u svojim statutima, programima i praksama imenovanja na unutar i vanstranačke funkcije, te da se kroz obuke koje će sprovesti Agencija stvore mogućnosti za kandidatkinje da prošire svoju mrežu kontakata i uticaja u predizbornom periodu.[9] Tako su do kraja septembra 2014. godine, ARS i OSCE završili ciklus od 7 radionica sa preko 100 kandidatkinja koje su kandidirane na Opštim izborima 2014. godine, i to iz SDP-a, Naše stranke, Socijalističke partije RS-a, SDA, PDP-a, HDZ-a, HDZ-a 1990, SNS-a, SBB-a, Stranke ZA BiH i SDS-a.[10]

Ovom prilikom, Agencija za ravnopravnost spolova BiH je kreirala profil kandidatkinje na Općim izborima 2014, analizirajući upitnike koje je ispunilo 107 polaznica 7 radionica:

Prosječna političarka koja se kandiduje na Općim izborima 2014. godine u prosjeku ima 38 godina, udata je i ima dvoje djece, završila je dodiplomski studij. Na prošlim Općim izborima je bila kandidirana za Parlament Federacije Bosne i Hercegovine, dok je na ovim Izborima kandidat ispred svoje političke partije za Skupštinu kantona. Nalazi se na 6 mjestu na kandidatskoj listi. Do sada nije bila imenovana na neku funkciju ispred svoje političke partije. Članica je organizacije žena u svojoj političkoj partiji i smatra da podršku koju žene unutar te organizacije dobivaju nije dovoljna: „iako podrška postoji, smatram da bi trebala biti mnogo veća“. Ona smatra da „žene mogu mnogo toga uraditi, ali nisu dovoljno nagrađene za svoj rad i trud“. Najvećim izazovom smatra „dominantan položaj muškarca u odnosu na žene“.[11]

Kada su u pitanju same liste, izdvajaju se tri najveća problema: (1) za žene su rezervisana uglavnom druga mjesta na listama, (2) u odnosu na muškarce, nesrazmjerno je mali broj žena nositeljica stranačkih listi, (3) muškarci dominiraju na čelu kompenzacijskih listi.

Učešće žena na stranačkim listama za državni parlament je najčešće variralo između 40 i 43%, s tim da su Stranka dijaspore BiH i Novi pokret BiH imali najmanje žena na listama – 25%, zatim HDZ sa 36,84% žena na listama, SDP sa 37,31%, SDS 37,5%,HDZ 1990 37,84%, Stranka za BiH 37,93%, Stranka pravedne politike 38,46%, SNSD – Milorad Dodik 38,71%, i Socijalistička partija 39,13% žena na listama. S druge strane, najveći udio žena na listama su imali Laburisti, i to 66,67% žena.[12] Od svih političkih stranaka koje su učestvovale u izboru za državni parlament, njih sedam je imalo žene na čelu liste, i to Zajedno za promjene (jedna žena na čelu liste od ukupno sedam listi), SNSD – Milorad Dodik (jedna žena na čelu liste od ukupno pet listi), Unija socijaldemokrata (dvije žene na čelu liste od ukupno pet listi), Demokratska fronta (jedna žena na čelu liste od ukupno četiri liste), HDZ 1990 (jedna žena na čelu liste od ukupno četiri liste), Novi pokret (jedna žena na čelu liste od ukupno dvije liste), i HDZ (tri žene na čelu liste od ukupno četiri liste). Ukupan udio žena nositeljica ovjerenih kandidatskih listi za državni parlament je iznosio tek 9%.[13]

Učešće žena na kompenzacijskim listama za državni parlament je poprilično slično kandidatskim listama, s tim da se razlikuje spolna struktura nosilaca kompenzacijskih listi Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH koju čini 23% žena.[14]

Udio žena na stranačkim listama za Federalni parlament je znatno bolji, i ide do 66,67% sa listama Prve stranke, a slijedi je Zajedno za promjene sa 50% žena na kandidatskim listama. Najmanji udio žena na kandidatskim listama za Federalni parlament su imali Laburisti (28,57%), SNSD – Milorad Dodik (31,58%), Naša stranka (36,67%) i Stranka dijaspore (37,04%). Žene su činile 16% nosilaca listi za Federalni parlament.[15] Učešće žena na kompenzacijskim listama za Federalni parlament je poprilično slično kandidatskim listama, s tim da se razlikuje spolna struktura nosilaca kompenzacijskih listiza Federalni parlament koju čini 4% žena.[16]

Kada se radi o predizbornoj kampanji, mediji su se u izboru priloga uglavnom oslanjali na ponudu političkih subjekata i njihovih izbornih štabova. Rezultat toga je neravnomjerna medijska zastupljenost kandidatkinja u odnosu na kandidate. Stoga se može reći i da su mediji propustili mogućnost da doprinesu boljoj promociji žena u predizbornoj kampanji. U odnosu na ukupan broj objavljenih tekstova izborne tematike, može se reći  da su žene zastupljene u svakom četvrtom tekstu. Mali broj priloga o predizbornoj kampanji je započet sa izjavom kandidatkinje, a u svojim izjavama, kandidatkinje uglavnom prenose izborne poruke njihovih stranačkih centara, te se njihov govor ni po čemu značajno ne razlikuje od govora njihovih kolega. Također, mediji generalno imaju izrazito neujednačen rodni pristup u navođenju funkcija, titula i zvanja, pa se ista osoba u jednom prilogu titulira kao „kandidatkinja“, a u drugom kao „kandidat“ za određenu funkciju. Ovo je naročito je izraženo kod navođenja funkcije jedine kandidatkinje za članicu Predsjedništva BiH, kao i sa sintagmom „nosilac liste“.

Na kraju, situacija u bh. politici i medijskom prostoru za vrijeme predizborne kampanje potvrđuje zabrinjavajuću činjenicu da smo i dalje podložni stereotipima kreiranim od strane patrijarhalnog društva u kojem živimo, a koje političarku ne poznaje i ne priznaje na isti način kao političara. Ipak, mnogi će reći da nije sve tako crno i da je bitno to što barem ove godine nismo degradirali naše kandidatkinje do te mjere da biramo Miss Izbora.

[1] Lakić, M. (2012) Žene nisu dekor u politici, Novinar.Me, dostupno na: http://novinar.me/index.php/drustvo/item/536-zene-nisu-dekor-u-politici

[2] Udruženje Vesta (2014) Udruženje Vesta započelo kampanju u okviru projekta „Žene u politici – za održive i dugoročno orijentirane promjene“, dostupno na: http://www.vesta.ba/en/node/1488

[3] Udruženje Vesta (2014) Održana Konferencija „Žene u politici – za održive i dugoročno orijentirane promjene“, dostupno na: http://www.vesta.ba/bs/node/1512

[4] Cijela studija Stranke, izbori, parlamenti: Žene u politici u Bosni i Hercegovini – Priča u brojkama autorice Marine Veličković je dostupna na: http://soc.ba/site/wp-content/uploads/2014/09/marina-bos.pdf

[5] Ovaj tekst je dio pomenute studije.

[6] Ženska mreža (2014) ŽMBiH organizuje ulične akcije širom BiH povodom predstojećih izbora, dostupno na: http://zenskamreza.ba/zmbih-organizuje-ulicne-akcije-sirom-bih-povodom-predstojecih-izbora/

[7] Agencija za ravnopravnost spolova (2014) Izjava o opredijeljenosti, dostupno na: http://arsbih.gov.ba/?p=1910

[8] Agencija za ravnopravnost spolova (2014) Potpisan Memorandum o razumijevanju s OSCE, dostupno na: http://arsbih.gov.ba/?p=1784

[9] Agencija za ravnopravnost spolova (2014) Izjava o opredijeljenosti, dostupno na: http://arsbih.gov.ba/?p=1910

[10] Agencija za ravnopravnost spolova (2014) Unaprijeđeni kapaciteti preko 100 kandidatkinja, http://arsbih.gov.ba/?p=2555

[11] Agencija za ravnopravnost spolova i OSCE (2014) Sažetak izvještaj sa radionica – Jednodnevna napredna obuka za kandidatkinje na Općim izborima 2014, str. 5, dostupno na: http://arsbih.gov.ba/wp-content/uploads/2014/09/IZVJESTAJ-SA-RADIONICA.pdf

[12]Centralna izborna komisija (2014) Ovjerene kandidatske liste za učešće na Općim izborima koji se održavaju 12. oktobra 2014. godine i kompenzacijske liste kandidata, dostupno na: http://www.izbori.ba/

[13]Ibidem.

[14]Ibidem.

[15]Ibidem.

[16]Ibidem.