Romkinje u sjeni identiteta

Povezani članci

• Oživljavanje strahova u BiH: ‘Kome je do rata, u kući ga imao’
• Hill: BiH trebaju reforme da bi ušla u 21. stoljeće
• Melem, ili čistilište?
• DNEVNIK ČITANJA SENADA PEĆANINA: Ne prestajem da se divim duhu i peru Ivančića, Dežulovića i Lucića
• “Prvi mart”: Britanci pokazali ozbiljnost i dosljednost prijedlogom rezolucije o genocidu u Srebrenici
• Ibrahim Prohić: JA I NAROD RUŽIMO, RUŽIMO…

Foto: OSCE/Milan Obradovic

Život za Rome u Bosni i Hercegovini (BiH) nosi višestruke izazove. Romi su najbrojnija nacionalna manjina u državi, a istovremeno su društveno, ekonomski i politički najmarginalizovaniji. Oni se svakodnevno suočavaju sa diskriminacijom.

Za Romkinje su ti problemi još veći. One treba da se izbore sa ekstremnim siromaštvom, nasiljem u porodici, maloljetničkim brakovima, prisilnim prosjačenjem i lošim pristupom obrazovanju.

Ipak, postoje Romkinje koje ostvare uspjeh i postanu pokretači pozitivnih promjena u svojim zajednicama.

Živjeti sa predrasudama

„Moje djetinjstvo je bilo veoma teško. Sa petnaest godina sam ostala bez oba roditelja“, kaže Melina Halilović, predsjednica Udruženja građana Omladinska romska inicijativa „Budi mi prijatelj“ i vijećnica u Općinskom vijeću Visoko. „Imam mlađu sestru i morala sam se brinuti za nas dvije. Zbog toga je bilo neophodno da počnem raditi sa petnaest godina. Morale smo preživjeti.“

Melina se često suočavala sa diskriminacijom, naročito u osnovnoj školi. Međutim, nije se predala, već se počela boriti za svoja prava.

Postala je članica Udruženja građana Omladinska romska inicijativa „Budi mi prijatelj“, a kasnije i Ženske romske mreže „Uspjeh“, i uz njihovu pomoć je stekla obrazovanje i vještine koje su joj bile potrebne da se angažira u politici. U oktobru 2016. godine, Melina je izabrana za vijećnicu u Općinskom vijeću Visoko.

“Veoma sam ponosna na to što sam u poziciji da pomognem drugim Romima. Naročito ženama i djevojkama, jer su one diskriminisane po dva osnova, zato što su žene i zato što su Romkinje”, kaže Melina. „One uvijek moraju da se bore i da pobijede u dvije bitke: jedna je ona u njihovim porodicama, a druga je ona u društvu, da bi dokazale da mogu biti uspješne.“

Melina vjeruje da Romkinje treba da se bore za sebe i da traže mogućnosti koje će im pomoći da ostvare svoje ciljeve.

Svake godine od 8. marta do 8. aprila, Ženska romska mreža „Uspjeh“, grupa od sedam romskih organizacija posvećenih poboljšanju pravnog, društvenog i ekonomskog položaja romskih žena i djece, obilježava Mjesec dana ženskog romskog aktivizma. Ove godine, Misija OSCE-a u BiH je pružila podršku okruglim stolovima na kojima su učestvovale Romkinje i predstavnici općina, centara za socijalni rad, škola i drugih nadležnih institucija. U fokusu tih okruglih stolova je bila izrada lokalnih akcionih planova za uključivanje Roma u sve sfere društva.

Glasovi koji su važni

Romkinje mogu biti lideri društvenih promjena, ali im se mora pružiti prilika. Za početak, potrebna im je podrška vlastite porodice, kaže Sanela Bašić, izvršna direktorica Romskog informativnog centra Kali Sara. „Smatram da imam mnogo sreće jer me moja porodica uvijek podržavala. Za moje roditelje, moje obrazovanje i obrazovanje mojih sestara je predstavljalo glavni prioritet. Tako da mi je bilo mnogo lakše“.

Slično kao Melina, Sanela se morala boriti s predrasudama u osnovnoj školi, ali kako je vrijeme prolazilo počela je rušiti predrasude svojih školskih drugova i drugarica. Postala je jedini student u svojoj generaciji na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu koja je imala dvije stipendije istovremeno. „Nije bilo lako, ali uspjela sam“, kaže ona. „Bila sam uključena i u mnoge vannastavne aktivnosti, a bila sam i na pripravničkom radu u Budimpešti“.

„Ne može biti da si Romkinja, ti nisi poput njih“, – rečenica je koju je Sanela često čula u Sarajevu.

„Ljudi zamišljaju Romkinje kao žene tamne puti i prljave odjeće, neobrazovane i kako često prose na ulicama, ali to su sve stereotipi“, kaže Sanela. „Romkinje mogu biti uspješne. Ali, najvažnije je imati podršku porodice, kao i razumijevanje društva“.

Misija OSCE-a u BiH pomaže romskim zajednicama da ostvare bolji pristup institucijama vlasti i ljudskih prava, da povećaju političko učešće i ojačaju svoju ulogu u društvu. Cilj je osigurati puno i efektivno učešće Roma u tijelima i strukturama vlasti, riješiti probleme stambenog zbrinjavanja, zdravstvene zaštite, zapošljavanja i obrazovanja, te boriti se protiv diskriminacije i predrasuda s kojima se Romi suočavaju.

Budi promjena koju želiš vidjeti

„Danas, kada me ljudi sretnu, znaju da imam nešto važno za reći. Poštuju moje sugestije i ideje, ali to nije uvijek bio slučaj. Na kraju krajeva, to što sam Romkinja je samo dio mog identiteta, a ne moj jedini identitet. Imam mnogo više od toga da ponudim društvu“, kaže Sanela.

Romske djevojke i žene se svaki dan susreću s predrasudama. Kroz obrazovanje i aktivno učešće u društvu mogu prevazići stereotipe i postati ravnopravne članice društva.

„Obrazovanje je ključ za romske djevojke i žene“, kaže Aldijana Musli iz Sekcije za ljudska prava pri Misiji OSCE-a u BiH. „Istovremeno, društvo mora odbaciti stereotipe i predrasude i stvoriti jednake prilike koje će omogućiti romskim djevojkama i ženama da postignu puni potencijal“.

osce.org