RAINBOW EUROPE MAP 2016: GDJE JE BIH NA MAPI POŠTIVANJA PRAVA LGBT OSOBA?

Povezani članci

• Usvojen Gratzov Nacrt zakona o zabrani negiranja genocida, Holokausta i zločina protiv čovječnosti
• Glede i unatoč
• Protest podrške LGBT osobama u Sarajevu
• Građanska borba za heroja Sarajeva
• Sirija i BiH: Svijet nije naučio lekcije iz Srebrenice
• Mladi iz Srbije u Srebrenici: Iskreno se izvinjavamo i priznajemo genocid

Piše: Ajdin Tinjak, lgbt.ba
Foto: Rainbow Europe Map 2016

Petnaesti februar 2016. ostat će u upisan kao jedan od značajnijih datuma novije historije Bosne i Hercegovine, jer je tog dana predsjedavajući Predsjedništva BiH Dragan Čović u Briselu predao aplikaciju BiH za članstvo u Europskoj uniji. “Budite uvjereni da će i Vijeće Evrope učiniti sve kada vidi da je učinjen napredak. Sada je na BiH kako bi ostvarila napredak u reformama. Prema tome, budućnost BiH je u vašim rukama u bliskoj saradnji sa nama”, rekao je minsitar vanjskih poslova Holandije Bert Koenders na svečanoj ceremoniji predaje zahtjeva.

Reforme su neophodne i to je svim akterima/kama spomenutog procesa jasno, a ono što nas posebno zanima na portalu koji se bavi ljudskim pravima, jeste upravo stanje na polju prava LGBTI osoba u EU, te ćemo u nastavku teksta pokušati povući paralelu između trenutnog stanja prava LGBTI osoba u BiH i u EU.

Zadnji Rainbow Europe Map izvještaj (objavljen 10. maja), u kojem su identificirana pravna i politička događanja u zemljama vezana za ljudska prava i slobode, pokazuje da nekoliko zemalja Evrope pravi velike korake u zaštiti prava LGBTI osoba. Ovaj izvještaj donosi detaljnu analizu stanja na području prava LGBTI osoba u svim zemljama Evrope, te donosi klasifikaciju zemalja na području ljudskih prava i sloboda na osnovu tri stavke:

1. Zemlje koje dokazuju vodstvo i uvode nove standarde na području ljudskih prava;
2. Zemlje koje stoje u mjestu;
3. Zemlje koje uvode restriktivne mjere prema LGBTI osobama.

Malta (88%) je u samom vrhu kreiranja rješenja koja štite ljudska prava, zatim slijede Belgija (82%) i Velika Britanija (81%). Na dnu ljestvice su Armenija i Rusija (7%), te Azerbejdžan (5%). U odnosu na 2015. godinu, Malta je preuzela vrh ljestvice, popevši se sa trećeg na prvo mjesto, dok je samo godinu ranije (2014.) ta zemlja bila na 11 mjestu ljestvice. Armenija, Rusija i Azerbejdžan i prošle godine bili su na samom dnu.

Gdje je BiH na toj mapi Evrope? Kakva su zakonska rješenja na snazi u EU? Kakva prava uživaju pripadnici LGBT zajednice u članicama EU? Koje to zemlje starog kontinenta kaskaju za BiH kada su LGBT prava u pitanju?

Bosna i Hercegovina je potencijalna kandidtkinja za članstvo u Evropskoj uniji od 2003. U svom godišnjem izvještaju o napretku postignutom u cilju ulaska u EU, objavljenom u novembru 2015, Evropska komisija istakla je da nema pokušaja da se usvoji državna strategija u borbi protiv diskriminacije. Komisija je navela da se Zakon o zabrani diskriminacije i krivični zakoni trebaju mijenjati kako bi se adekvatno zaštitile LGBTI osobe. U Rainbow Europe Map izvještaju se također ukazuje na nedostatak jasnog pravnog postupka priznavanja ravnopravnosti za trans* osobe.

Prema podacima iz spomenutog dokumenta Bosna i Hercegovina je riješila tek 29% problema iz oblasti LGBTI prava i sloboda, što zemlju rangira u grupu zajedno sa Slovačkom, iza Češke, Srbije, Slovenije, Albanije, Crne Gore, i ispred Bugarske, Rumunije i Makedonije.

LGBTI prava u Evropskoj uniji su zaštićena ugovorima i zakonima Evropske unije. Diskriminacija u zapošljavanju LGBTI osoba je zabranjena od 2000. godine u svim zemljama EU. Međutim, članice EU imaju različite zakone kada su u pitanju zaštita prava LGBTI osoba, istospolne zajednice, usvajanje djece…

Istospolne zajednice

Priznavanje istospolnih zajednica na snazi je u 21 od 28 zemalja.

Austrija, Belgija, Hrvatska, Kipar, Češka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Mađarska, Irska, Italija, Luksemburg, Malta, Holandija, Slovenija, Španija i Velika Britanija priznaju istospolne zejdnice, dok u preostalih sedam zemalja (Bugarska, Latvija, Litvanija, Poljska, Rumunija i Slovačka) istospolno partnerstvo nije ozakonjeno.

Mogućnost uživanja istog statusa istospolnih zajednica kao i u slučaju izvanbračnih zajednica prva je uvela Holandija još 1979. godine, deset godina prije nego što je Danska (1989.) postala prva zemlja na svijetu koja je registirala istospolnu zajednicu i priznala joj status civilne unije.

Brak

Istospolni brak ozakonjen je u 11 zemalja članica EU. U nekim zemljama je zakonsko priznavanje u proceduri, dok će u Finskoj zakon biti na snazi od 2017. Holandija je prva zemlja članica koja je ozakonila istospolni brak još 2001,a zatim je to učinila Belgija (2003.). Istospolni brak dozvoljen je i u: Danskoj, Francuskoj, Irskoj, Luksemburgu, Portugalu, Španiji, Švedskoj i Velikoj Britaniji (Engleska, Wales i Škotska). Ustavom je istospolni brak zabranjen u: Bugarskoj, Hrvatskoj, Latviji, Litvaniji, Poljskoj i Slovačkoj. Također, zakon o istospolnom braku nije ozakonjen niti u: Sloveniji, Rumuniji, Grčkoj, Estoniji, Češkoj i Kipru, dok je riješavanje ovog pitanja u Austriji, Njemačkoj, Mađarskoj i Italiji u toku.

Usvajanje djece zakonski je dozvoljeno u Austriji, Belgiji, Danskoj, Francuskoj, Irskoj, Luksemburgu, Malti, Holandiji, Portugalu, Španiji, Švedskoj i Velikoj Britaniji.

Gdje je Bosna i Hercegovina (kao buduća članica grupacije zemalja EU) na ovoj mapi?

Istospolna zajednica, brak, usvajanje djece, te zakon koji se odnosi na rodni identitet u Bosni i Hercegovini nisu priznati i usvojeni. Antidiskriminacijski zakon koji se odnosi i na seksualnu orijentaciju je usvojen u julu 2009. No, po ovome LGBTI parovi nisu pravno prepoznati.

Ono što je evidentno kada se uzme u obzir mapa prava LGBTI osoba u zemljama članicama Europske unije, pred Bosnom i Hercegovinom kao aplikantkinji za članstvo i na ovom polju predstoji dosta aktivnosti i usklađivanja trenutnih zakona sa evropskim zakonodavstvom kao i donošenje novih zakona koji će štititi prava pripadnika/ca LGBT zajednice.

Međutim, da BiH nije crna ovca kada su u pitanju predmetna prava, pokazuje i to da je, u odnosu na veliki broj zemalja Evrope, naša zemlja (kada se porede podaci) ispred Makedonije, Bjelorusije, Armenije, Lihtenštajna, u kojima zakonski nije regulisana niti zabrana diskriminacije na osnovu seksualne orijentacije i/ili rodnog identiteta. Također, ponovo poredeći podatke, od zemalja članica EU samo su Belgija, Danska, Francuska, Irska, Malta, Holandija, Švedska, Velika Britanija (dio) te Finska (tek od naredne godine), u samom vrhu reguliranih prava pripadnika/ca LGBTI zajednice u svojim zemljama. Italija je kao posljednja zapadnoevropska zemlja tek prije nekoliko dana (11. maja) u parlamentarnoj proceduri riješila priznavanje istospolnih zajednica u zemlji.

Kako je navedeno u Rainbow Europe Map izvještaju u poglavlju posvećenom Bosni i Hercegovini, prema anketi koju su proveli National Democratic Institute, U.S. Agency for International Development, Gay and Lesbian Victory Institute and Civil Rights Defenders od juna do augusta 2015. godine, 44% ispitanika u BiH je reklo da bi pomoglo svom sinu ili kćerki da nađu lijek ako bi saznali da nisu heteroseksualni, dok je više od polovine ispitanih (52%) izjavilo da ne bi podržalo političke partije koje se zalažu za prava LGBTI osoba, iako je bitno naglasiti da je istraživanjem potvrđeno da stanje podržavanja političkih partija u Srbiji prije i poslije javne podrške LGBTI osobama nije opalo.