Povratak u RS slovo na papiru: U 67 osnovnih škola nema bošnjačkih, u 95 nijednog hrvatskog đaka

Prema zvaničnim podacima Ministarstva prosvjete Republike Srpske, koje je Anadolu Agency (AA) predočio banjalučki biskup Franjo Komarica, 164 osnovne škole u tom bosanskohercegovačkom entitetu trenutno pohađa 78.141 učenik srpske nacionalnosti, 6.410 Bošnjaka i 409 Hrvata.

U čak 95 osnovnih škola nema nijednog učenika hrvatske nacionalnosti, dok nijednog bošnjačkog učenika nema u 67 osnovnih škola u RS-u.

Iako je stanje zabrinjavajuće u manjim opštinama, poput Bileće, Gacka, Berkovića…, gdje su osnovci isključivo srpske nacionalnosti, ni u Banjoj Luci situacija nije znatno bolja. Od 25 osnovnih škola u najvećem gradu RS-a, u njih deset nema nijednog učenika Bošnjaka, a u sedam škola nije upisan nijedan hrvatski učenik.

„Još od početka rata, tokom rata, a i nakon njega, ja sam bio prisiljen tvrditi činjenicama da se ovdje radi o dobro pripremljenom i temeljito provedenom iskorjenjivanju ljudi iz njihovog zavičaja, iz njihovih korijena. Danas se nastavlja samo ono što sam tada bio prisiljen prihvatiti kao činjenicu. Mene su uvjeravali da je to normalno, ali za mene, a vjerujem ni za jednog normalnog čovjeka, to nije normalno“, kazao  biskup Franjo Komarica, komentarišući podatke o nacionalnoj strukturi učenika osnovnih škola u RS-u.

“Starački dom” za Hrvate

Biskup Komarica dodaje da je  nakon okončanja rata vidio “kako se razvija situacija i kako se onemogućava povratak ljudima koji se žele vratiti, pogotovo obiteljima s djecom“, i bio potpuno svjestan činjenice da za Hrvate, katolike, RS „postaje sve više starački dom, da samo stari ljudi ostaju i oni izumiru, a nemjerljivo manje je rođene djece“.

„Time jedan narod nema budućnosti jer, ne da nema djece, nego nema ni ljudi u dobi kada mogu rađati djecu. Strašno je ponašanje ljudi koji su odgovorni za narod, da šute o toj činjenici. A, oni se kunu da su humanisti, da su demokrate…“, naglašava biskup Komarica.

Sve to, ističe, dokaz je da je „održivi povratak“ tek puka fraza o čemu, podvlači, svjedoči i nastojanje RS da donese vlastiti zakon o prebivalištu i spriječi da zaživi prijedlog zakona Federacije BiH o pravima povratnika u RS-u i Distriktu Brčko.

„Mene to žalosti, ali me ne čudi. Strašno je što su time pogođeni obespravljeni ljudi. Ali, ima li se u vidu da je ustroj države BiH nenormalan i da se ne zna ni ko pije ni ko plaća, i imamo situaciju da se određena prava građana mogu ostvarivati u jednom dijelu države, a u drugom osporavati. Ali to nisu ustrojili domaći političari, to su učinili stranci, oni su stvorili ovako apsurdnu državu. Na drugoj strani, iako se mnogo toga može promijeniti, oni koji to mogu, iz svojih sebičnih razloga neće da učine“, zaključuje banjalučki biskup.

Povratak daleko ispod očekivanog

Potpredsjednik Narodne skupštine RS i visoki funkcioner SDA Ramiz Salkić vjeruje da je bošnjačkih učenika u osnovnim školama RS, ipak, nešto više nego što to pokazuju statistike Ministarstva prosvjete.

„Ipak, sve to pokazuje da proces povratka u RS nije uspio onako kako se to očekivalo“, rekao je Salkić.

Dodao je da treba imati u vidu i činjenicu da znatan broj djece uz međuentitetsku liniju pohađa osnovne škole u Federaciji BiH.

„I to ne treba da čudi, ako se ima u vidu obrazovni sistem u RS. Svjedočimo višegodišnjoj borbi bošnjačkih učenika i njihovih roditelja da im se omogući ustavno pravo da bosanski jezik uče u školama, tu su i nastavni programi koji se bave isključivo istorijom, književnošću, kulturom samo srpskog naroda. Škole su prepune ikona, njihova imena vežu se samo za istorijske ličnosti srpskog naroda. I sve su to ozbiljni problemi koji su i više nego očiti primjeri o neravnopravnosti i Bošnjaka i Hrvata u RS-u“, naglasio je Salkić.

On podsjeća da prema podacima zvaničnih organa BiH, 80 hiljada građana želi da se vrati u RS, te da je osnovna prepreka ponašanje vlasti ovog bh. entiteta koje ne žele da druge narode prihvate kao ravnopravne.

„U javnim institucijama RS radi samo jedan posto Hrvata i pet posto Bošnjaka. Da imamo otvoreniji sistem, sigurno bi i povratak u RS bio duplo bolji. Ali, bez obzira na sve to, proces povratka neće se zaustaviti“, zaključio je Salkić.

Anadolija