POVELJA KULINA BANA: Višedimenzionalni presjek vremena i pluralizma BiH

Povezani članci

• ”KONCERT PTICA” na sceni Kamernog teatra 55
• Goran Sarić: “Kalkulatori ” dolaze!
• Neka Naše stranke
• Hloverka Novak “srdić”
• Razgovor o romanu “Sjećanje šume” autora Damira Karakaša u Kamernom teatru 55
• LUPUS LUPO HOMO EST Inducirana animalnost nacionalnog osjećaja

Predmetni Ugovor može se posmatrati i sa aspekta izvora međunarodnog prava, koje kao važne izvore međunarodnog prava navodi međunarodne ugovore sklopljene između država iz čega se može zaključiti da je još u 12. vijeku država Bosna potezima svojih najviših organa sklapala međunarodne ugovore koji su priznati kao jedni od najvažnijih izvora međunarodnog prava.

Piše:  Dr.Emir  Kremić

Interesantno je istaći da je javnim objavljivanjem povelje javnost bila obavještena o sklopljenom ugovoru, što sa današnjeg aspekta predstavlja ostvarenje načela javnosti i transparentnosti, i samo napredne države u to vrijeme objavljivale su svoje ugovore ili zbirke.

Stvaranje tadašnje tržišne slobode koju je omogućavala predmetna povelja može se reći da je sadržavala u svom sadržaju četiri slobode koje su osnova unutrašnjeg tržišta Evropske Unije i njenih temeljnih sloboda. Predmetna povelja omogućavala je slobodu kretanja roba između navedene dvije države.

U vrijeme obilježavanja navedene Povelje općepoznata činjenica je da se Bosna i Hercegovina trenutno nalazi u tranzicijskoj fazi i da funkcionalno djeluje u skladu s potpisanim Dejtonskim sporazumom koji predstavlja mirovni međunarodni ugovor. Bosna i Hercegovina preduzima i u budućnosti treba da preduzme veće korake, kako bi iz navedenog ugovornog prava prešla ka pravu EU, sa novim međunarodnim standardima, zakonskim propisima, kao i ustavnim odredbama koje će omogućiti nesmetanu integraciju BiH u Evropske i euroatlantske integracije i omogućiti da BiH postane članica EU i NATO saveza i tako jednim sveobuhvatnim političkim, ekonomskim i vojnim ugovorom postane stabilna moderna država u kojoj će se primjenjivati najveći međunarodni standardi iz oblasti poštivanja ljudskih prava i osnovnih sloboda kao i ekonomskih i svakih drugih prava.

Takva načela se neposredno primjenjuju u Bosni, koja samim tim i predstavlja mjeru tako usvojenih međunardnih standarda i koja može predstavljati na osnovu njenih iskustava poučan primjer za druge zemlje koje imaju sličnu unutrašnju strukturu, odnosno na koji način prevazići sve te poteškoće i prepreke.

Kroz historiju smo prolazili kroz različite historijske faze, i upravo u tom trenutku dolazi do promjene gravitacijskih sila, i to su periodi popraćeni vrlo turbulentnim i napetim fazama. Obilježeni su stvaranjem novog svjetskog poretka, tako da smo danas svjedoci stvaranja novog poretka snaga koji će da promijeni svijet kao i nove ovlasti koje uspostavljaju novi izgled svijeta, a u kojem i Bosna i Hercegovina treba da bude uključena, ne da bude nijemi posmatrač, već da se trgne i započne jedan veliki razvoj u svim oblastima.

Bosna nacionalno nije ni Bošnjačka ni Srpska ni Hrvatska, već svih naroda ili građana koji žive u njoj i EU.

Da li trebamo govoriti o našoj historiji? Smatram da trebamo govoriti više nego prije. Da bi razumjeli, da bi voljeli našu zemlju. Da se ne bi poistovjećivali sa tuđom historijom a ne znajući da je naša, jer nam je samo to tako neko plasirao a da uopšte to ni ne preispitujemo.

Jedna komponenta naše historije jeste da je vrlo malo negativnosti, s obzirom na sve što nam se dešavalo. Zašto je to tako, zašto u našoj historiji toga nema?

„Zbog riječi si čovjek.
Dok učiš
O zvijezdama na nebu
Ne zaboravi ih u pjesmama.

Presahnu li sarječja,
Zgasnut će sazviježđa.“

Ovi stihovi metaforično govore o značaju jezika koji odliskava naše življenje koje se odliskava u historiji. Ukoliko ugasimo jezik, onda gasimo i svoju historiju. I iz toga razloga jezik je vrlo bitan i zato sam i citirao ove stihove dr. Haris Silajdžića, čiji stihovi govore o značaju jezika, a što možemo posmatrati i kroz jezičku prizmu u povelji Kulina Bana a o čemu u svojoj knjizi „Gotizmi i ilirizmi u Kulinovoj Povelji“ govori autor Ibrahim Pašić, gdje se upravo govori o ograničenjima od kojih se današnja nauka polako ali sigurno oslobađa. U svojim knjigama i savremena nauka je uzdrmala temelje slavenskih srednjovjekovnih korjena. Švicarski institut IGENEA primjenom najsavremenijih naučnih metoda, među kojima je i DNK, pokazao je da je struktura bosanskohercegovačkog stanovništva uvijek bila pluralna i da su je sačinjavali Germani, Iliri, Tračani, Slaveni. U knjizi možete detaljno pročitat i vidjeti predstavljenu naučnu argumentaciju kroz dokaze.

Da li nam treba suština ? Bojim se da ne vodimo računa o našoj historiji. Jer mi imamo samo historiju tj. nemamo budućnost. Imamo sve elemente u našoj prošlosti za kojim Zapad teži da to bude u sadašnjosti i budućnosti. Pa evo koliko je ovo društvo bilo ispred Zapada, svjedoči nam i književnica koja je živjela i radila na ovim prostorima Papa Lauro Bohoreta koja je govorila o životu žene u Bosni i Hercegovini. Ako pogledamo historiju Zapada, npr. vrijeme Rose Parks, onda možemo da vidimo da je ovo društvo na ovim prostorima odslikavalo naprednu civlizaciju. Ili šta je Evropa radila sa naučnicima, dok je ovdje u to vrijeme cvjetala Alhamijado književnost, itd. Naravno, nije mi za cilj govoriti o negativnim elementima cjelokupne civilizacije, već da se ne stvara pogrešna slika koju neki pokušavaju da predstave, već da se zna da je BiH vijekovima odslikavala napredno društvo i civilizaciju.

I s ovog apekta možemo reći da povelja Kulina bana, koja je odredila pluralni tok kretanja i razvoja Bosne i Hercegovine, predstavlja višedimenzionalni presjek ljudske civilizacije, vremena, kulture i običaja.

Različitost predstavlja prednost a ne manu i ovakva različitost oplemenjuje čovjeka, njegovu dušu pa time i samu ljudsku civilizaciju, jer BiH sa aspekta teoretskih izaziva praktične rasprave o savremenim ljudskim pravima i njihovom budućem razvoju.

I kao što dijelimo krojene iste prošlosti, tako djelimo istu i budućnost.