Potpišite peticiju “Oslobodite naše rijeke”

Povezani članci

• Ne radi se samo o glečerima i polarnim medvjedima: Klimatske promjene nas čine sve bolesnijima
• Posljedice izgradnje malih hidroelektrana u BiH (2): Od političkog uticaja do odlazaka stanovništva i koristi samo za povlaštene investitore
• NOVA GENERACIJA BH. REDITELJA PRED FESTIVALSKOM PUBLIKOM
• PREMIJERNO IZVOĐENJE PREDSTAVE “WE ARE BORN NAKED AND THE REST IS…“ SUTRA U SARTR-u U 20 SATI
• Esad Bajtal:Ekstremističke ideologije su nastavak rata drugim sredstvima
• Voda bi mogla odnijeti i mlin i mlinara

Inicijativa “Opštine bez brana” i Koalicija za zaštitu rijeka BiH pozivaju građane/ke da potpišu peticiju “Oslobodite naše rijeke”.

Na ovaj način pozivaju vlade da izmijene zakone o koncesijama na način da se stvori transparentan, participativan, nediskriminirajući, jasan pravni okvir za određivanje uvjeta pod kojima će se domaćim i stranim pravnim osobama moći davati koncesije na području Bosne i Hercegovine.

“Ljudi koji su pod direktnim uticajem ovakvih projekata moraju imati pravo odlučivati o svojim rijekama!

Za efikasnu zaštitu bosanskohercegovačkih rijeka potrebno je promijeniti zakone o davanju koncesija za hidroelektrane. Lokalne zajednice u Bosni i Hercegovini su najsvjesnije negativnih posljedica koje izgradnja malih hidroelektrana ima na rijeke. Stoga bi trebale biti uključene u procese izdavanja koncesija, dok u stvarnosti nemaju pravo glasa”, navode aktivisti.

Peticiju možete potpisati OVDJE.

Bosna i Hercegovina je jedna od posljednjih evropskih država koja može biti ponosna na svoje divlje i prirodne rijeke. Više od četvrtine svih ugroženih evropskih ribljih vrsta koje žive u tekućim vodama nalaze svoje posljednje utočište u našoj zemlji. Više od 120 brana i malih hidroelektrana su već izgrađene i u upotrebi na brojnim vodenim tokovima, dok se planira izgraditi još nekoliko stotina drugih hidroelektrana na preko 240 rijeka. Negativni uticaji malih hidroelektrana su već dobro poznati lokalnim zajednicama. U pitanju je destrukcija prirode; gubitak prilika za razvoj ekonomije i otvaranja novih radnih mjesta koje su se mogle razviti kroz eko-turizam, sport i rekreaciju na rijekama, razvoj organskih farmi, i drugih oblika održivog razvoja; nestašica pitke vode i dramatičan pad u količinama ribljih zaliha.

Koncesije za ove štetne projekte dodjeljuju vlasti, a da pri tome građane niko ne pita za njihovo mišljenje. Koncesije su dozvole za korištenje javnog dobra za privatne biznise, te bi stoga trebale da se izdaju pod uslovom da građani daju saglasnost. U ovakvom okruženju, prirodna dobra naše zemlje se rasprodaju u rekordnom roku. Prije nego se koncesije dodjele, javnosti bi se trebalo dopustiti da iznesu svoje komentare i njihova mišljenja bi se trebala uzeti u obzir, kao što je slučaj sa nekim drugim odlukama koje se donose u vezi okoliša. Čak šta više, lokalne zajednice bi trebale imati ključnu ulogu u procesu ishodovanja koncesija, kroz npr. organiziranje javnih rasprava za izdavanje koncesija.

Nedostatak adekvatne i pravovremene uključenosti općina u proces ishodovanja koncesija vodi ka negodovanju javnosti. Primjeri učestalih javnih skupova, protesta, i drugih formi izražavanja javnog mišljenja su rezultat politika koje se trenutne provode. Prirodni resursi lokalnih zajednica su mnogo vrijedniji u rukama lokalnog stanovništva nego u rukama koncesionara koji stavljaju profit iznad svega.

U Republici Srpskoj da izmjeni postojeći Zakon o koncesijama kojim će se omogućiti učešće javnosti (član 10. Zakona o koncesijama RS) i aktivno, adekvatno i blagovremeno uključiti lokalne zajednice u proces donošenja odluka o izdavanju koncesija. Također, neophodno je da se koncesije tretiraju u svjetlu Zakona o upravnom postupku, kao javno-pravni dokument.

Na nivou Federacije da se u hitnoj parlamentarnoj proceduri izmjeni postojeći Zakon o koncesijama u cilju potpune zabrane izdavanja odobrenja za nove koncesije za male hidroelektrane.

Na nivou Bosne i Hercegovine, Brčko distrikta, neophodno je da se pripremi i usvoji novi Zakon o koncesijama koji će uključivati norme učešća javnosti pri donošenju odluka o izdavanju koncesija, te norme o participaciji općina u pripremi odluka i dokumenata u vezi sa koncesijama. Također, kao i u RS-u neophodno je da se koncesije tretiraju kao javno pravni ugovori.

AbrašMEDIA