Osobe oštećenog sluha mirnom šetnjom obilježile svoj dan

SARAJEVO (AA) – Povodom Međunarodnog dana gluhih i nagluhih i znakovnog jezika, oko 500 gluhih i nagluhih osoba iz cijele Bosne i Hercegovine okupili su se jutros ispred olimpijske dvorane Zetra, odakle su krenuli u protestnu šetnju do zgrade Parlamentarne skupštine BiH tokom koje su ukazali na loš položaj ove populacije, prenosi Anadolu Agency (AA).

Učesnici šetnje nosili su transparente “Mi smo gluhi, zar nas vi ne čujete?“, “Diskriminacija gluhih u BiH mora prestati“, “Želimo više od titlovanog prevoda na TV-u“ i “Tko je nadležan za gluhe i nagluhe osobe u BiH“ kojima su također iskazali nezadovoljstvo nivoom prava koje gluhe i nagluhe osobe imaju.

Predsjednik Skupštine Saveza gluhih i nagluhih BiH Veselin Jobst kazao je da su se okupili jer žele da se izbore za zakone koji će im omogućiti više prava i olakšati život.

“Tumači su veliki problem, jer ih nema. Na koji se način može postati tumač i ima li neke škole za to u BiH? Ovdje danas imamo samo dva tumača, zato se i borimo. Želimo seminare, obuke, nakon kojih ćemo dijeliti certifikate za te naše tumače, ali ne samo u Sarajevu. Jer u Sarajevu ih i ima, ali u drugim dijelovima BiH, recimo u Tuzli, nema nijednog“, poručio je Jobst.

Aleksandar Bošnjak (25) iz Banja Luke, koji je diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti sa prosjekom 9,7, kaže da je osnovnu školu pohađao u Banjoj Luci u školi za osobe s oštećenim sluhom, te je potom upisao redovnu srednju školu gdje se prvi put susreo sa problemima.

“Nisam ništa mogao da razumijem na predavanjima, kao da sam u nekoj predstavi, ali bez teksta, samo sa slikom. Morao sam uvijek pitati kolege, jer 80 posto predavanja nisam mogao da pratim. Sve sam morao pratiti iz knjiga i sam se snalaziti kako bi to sve upratio. Sa velikim poteškoćama sam završio srednju školu, upisao sam fakultet jer sam znao da to mogu“, kaže Bošnjak.

Naveo je da mu je na fakultetu bilo čak i teže, jer nije bilo table i sve se svodilo na usmena predavanja. Tokom četiri godine fakulteta, kako navodi, nije razumio nijednu riječ, te se opet morao posvetiti isključivo učenju iz knjiga.

“Najgore je bilo na ispitu, jer su svi odgovarali 15 minuta do pola sata, a ja sam morao da odgovaram pismeno, jer me profesori nisu razumjeli. Pisao sam ispite 3 do 5 sati. Da biste jasno vidjeli odgovor na to koji su problemi gluhih i nagluhih osoba u BiH, preporučujem vam da začepite uši i zalijepite trakom usta i da u tom stanju odete u prodavnicu, apoteku, kod doktora ili u administrativne službe. Tek ćete onda vidjeti koliko je to teško“, poručio je Bošnjak.

Bošnjak kaže da je diplomirani profesor grafike, ali da ne može raditi u školama jer ne može predavati djeci bez prevodioca.

Jedan od demonstranata koji živi u Francuskoj Milenko Ignjić pojasnio je da je situacija u inostranstvu, kada su u pitanju gluhe i nagluhe osobe, potpuno drugačija. On se složio da je jedan od najvećih problema nedostatak tumača, jer, kako je kazao, vrlo se lako može desiti da takvoj osobi bude uspostavljena pogrešna dijagnoza kod ljekara, što je jedna od čestih situacija.

“Kako će naprimjer gluha ili nagluha osoba pozvati policiju ili hitnu pomoć, na koji način? U Francuskoj postoji poseban broj za gluhe i kad se pozove sa mobitela, otvori se video chat, u kojem se pojavi dežurni operater koji poznaje znakovni jezik. Ako je neki veći problem u pitanju, oni lociraju tu osobu preko GPS-a“, kazao je Ignjić.

Pomoćnica ministra za ljudska prava BiH Saliha Đuderija kazala je da će primiti delegaciju koja će iznijeti probleme gluhih i nagluhih osoba u BiH.

“Saslušat ćemo detaljno njihove primjedbe i na osnovu toga uputiti zahtjev nadležnim nivoima vlasti da vidimo kako i na koji način možemo poboljšati i učiniti ono što smatraju da im je najurgentnije. Znakovni jezik je veliki problem, zakon o tome je donesen, ali je vrlo teško implementirati ovaj zakon“, izjavila je Đuderija.

Anadolija