Nedovoljna posvećenost dugoročnom rješavanju ključnih problema građana

Povezani članci

• BH novinari zahtijevaju istragu osoba koje stoje iza napada na Lejlu Turčilo
• SDU: “Ako na državnom nivou slijedi politička prostitucija, neka se „papci“ jave na vrijeme!”
• Pet nedostataka u pripremi za zimski val pandemije
• Elmedina Devlić: Slučaj pračanskog azila je prijavljen nadležnima
• Bosna traži direktore
• Naša stranka: Živjela Bosna i Hercegovina

I 2016. godina, u KS, prošla je obilježena ozbiljnim dugogodišnjim problemima. Pa je i pored činjenice da ovaj kanton ima najbolji odnos zaposlenih i nezaposlenih u zemlji (što znači da je u kontekstu problema koji se u BiH redovno ističe kao najznačajniji, u najboljoj situaciji) kvalitet života građana ugrožen brojnim nedostacima: zagađenošću vazduha, neredovnim snabdijevanjem vodom, problemima u javnom prevozu, neadekvatnim stanjem u oblasti bezbjednosti građana, ogromnim dugovima javnih preduzeća, slabim rezultatima u borbi protiv kriminala i korupcije,… Primjetna je svijest o problemima, unutar vlasti, i primjetni su pokušaji da se nešto uradi, ali su ti pokušaji neadekvatni i često su to tek kratkoročne mjere koje ne mogu rješiti probleme koji su ozbiljnji, decenijama gomilani i usložnjavani i koji zahtjevaju dugoročne sistemske mjere i ozbiljan rad i ulaganja.

VLADA KS JE U 2016. GODINI IMALA VISOK INTENZITET RADA I REALIZOVALA ZNAČAJAN BROJ MJERA – ODRŽALA JE 83 SJEDNICE I NA NJIMA RAZMOTRILA 1791 MJERU. Radi se o najvećem broju sjednica održanom u jednoj godini do sada. I o produktivnosti koja je, poredeći sa prethodnim mandatom, niža jedino od one iz 2012, u kojoj je tadašnja Vlada prešla prag od 2000 mjera razmotrenih u jednoj godini.

OVIM REZULTATOM VLADA KS ZADRŽAVA VODEĆE MJESTO PO INTENZITETU RADA I PRODUKTIVNOSTI, MEĐU KANTONALNIM VLADAMA U FBIH. Što je, uostalom, u skladu sa finansijskom moći Kantona, čiji je budžet daleko iznad budžeta ostalih kantona – od 2 do 18 puta veći. Međutim…

STRUKTURA MJERA RAZMATRANIH NA VLADI KS, TOKOM 2016. GODINE, GOVORI O TOME DA JE UDIO ZNAČAJNIH MJERA, KOJIMA SE SISTEMSKI UTIČE NA RJEŠAVANJE PROBLEMA U DRUŠTVU, BIO VRLO NIZAK. Različita rješenja, zaključci, saglasnosti i odluke, predstavljaju čak 67% mjera razmotrenih u ovom periodu. Izvještaji, informacije i programi, dodatnih 21%. S druge strane, na zakone otpada svega 2% od ukupne mase razmotrenih mjera. A na strategije 0,17%.

U 2016. GODINI, VLADA KS UTVRDILA JE 30 ZAKONA (22 U PRIJEDLOGU I 8 U NACRTU) I 2 STRATEGIJE. Usvojena je izuzetno značajna Strategija razvoja KS do 2020. godine, te, Strategija sigurnosti cestovnog saobraćaja. S druge strane, pored činjenice da je Kanton Sarajevo među posljednjim koji je dobio svoju strategiju razvoja, treba napomenuti i da, u 2016. godini, nisu realizovane Programom rada planirane Strategija za mlade i Strategija informatizacije osnovnih i srednjih škola u KS za period 2017-2020. godina.

UPRAVO ANALIZA PROGRAMA RADA VLADE ZA 2016. G. NAJBOLJE UKAZUJE NA OZBILJNOST PROPUSTA U ZAKONODAVNOJ AKTIVNOSTI. Od 41 planiranog zakona, utvrđeno je tek 18. Niska realizacija zakonodavnog dijela programa rada kontinuirani problem u radu Vlade KS. U posljednjih 6 godina, samo je u 2011. g. realizovano više od 50% zakona planiranih godišnjim programom rada Vlade (51%).

SVAKA DRUGA ODRŽANA SJEDNICA VLADE KS, U 2016. GODINI BILA JE VANREDNA. Dijelom je to nametnuto stvarnim potrebama, odnosno problemima u Kantonu, od kojih su neki tokom 2016. godine eskalirali do te mjere, da su građani organizovali i proteste ispred zgrade institucija KS. Vlada je stoga održavala vanredne sjednice, kojima je pokušavala odgovoriti na trenutnu situaciju. S druge strane, tokom cijele 2016. godine nije pripremljena nijedna tematska sjednica, na kojoj bi se razmotrili ključni problemi građana ovog kantona i, uz pomoć eksperata, definisali strateški planovi za njihovo rješavanje, što je jedan od pokazatelja da se Vlada više bavila posljedicama i provizornim rješenjima, nego uzrocima i dugoročnim mjerama za rješavanje problema s kojim se suočava Kanton, odnosno njegovi građani.

VLADA IMA OZBILJNIH PROBLEMA SA GOTOVO SVAKIM ASPEKTOM PROGRAMA RADA – OD NJEGOVOG USVAJANJA, PREKO SADRŽAJA DO REALIZACIJE. U posljednih 10 godina Vlada KS nijednom nije donijela program svog rada prije početka godine na koji se on odnosi. U prve dvije godine aktuelnog mandata kašnjenja su najveća do sada. A sa lošim odnosom prema planiranju se nastavlja i u 2017. g. S druge strane…

VLADA KS, PO DRUGI PUT ZA REDOM, UTVRDILA JE NACRT BUDŽETA U ZAKONOM PROPISANOM ROKU. Time je stvorena mogućnost da Skupština donese Budžet na vrijeme, što je ona i učinila.

PORED KRŠENJA VLASTITOG POSLOVNIKA O RADU, VLADA KANTONA SARAJEVO NASTAVLJA DA KRŠI I ZAKON O RAVNOPRAVNOSTI POLOVA U BIH. Sastavom Vlade, u kojoj su, od 13 članova, svega 2 žene, Vlada KS krši Zakon, koji nalaže da procenat manje zastupljenog pola ne smije biti ispod 40%, i da se sve drugo smatra diskriminacijom, čije se otklanjanje istim Zakonom nalaže.

VLADA JE IMALA STABILAN RAD U 2016. GODINI, BEZ OZBILJNIJIH TRVENJA UNUTAR SEBE I BEZ DOVOĐENJA U PITANJE PODRŠKE OD STRANE SKUPŠTINE, ČAK I U SITUACIJAMA KAD JE VLADAJUĆA KOALICIJA OSTALA BEZ VEĆINE U SKUPŠTINI. Aktuelna vlada je, u tom kontekstu, mnogo stabilnija nego što je bila u prethodnom četverogodišnjem mandatu.

U POSLJEDNJEM KVARTALU 2016. GODINE NASTAVLJEN JE „ODLIV“ POSLANIKA IZ STRANAKA NA ČIJIM SU LISTAMA DOŠLI U SKUPŠTINU. A ovaj trend produžio se i u prvim danima 2017. Pa sad imamo situaciju da je čak 10 od 35 poslanika Skupštine KS promijenilo prvobitnu stranačku pripadnost, odnosno, napustilo stranke na čijim su listama došli do pozicije poslanika. Radi se o pojavi čija masovnost ukazuje na ozbiljan problem i koja je, u globalu, bez obzira na različite motive i uzroke pojedinačnih slučajeva, ogledalo nedovoljne zrelosti svih aktera na političkoj sceni.

IAKO SU REZULTATI SKUPŠTINE KS, NA KRAJU PRVE POLOVINE 2016. G, BILI OBEĆAVAJUĆI, NERADOM I NEEFIKASNOŠĆU U NASTAVKU, DOŠLE SE DO TOGA DA SU NJENI KONAČNI REZULTATI U OVOJ GODINI NEZADOVOLJAVAJUĆI. Dramatičan pad produktivnosti u trećem, „predizbornom“, kvartalu, nije, uspješno amortizovan u nastavku. Te je krajnji rezultat rada u 2016. godini 300 razmotrenih mjera, što je za 75 mjera, odnosno 20%, manje nego u drugoj godini prethodnog mandata.

ONO ŠTO SKUPŠTINU U AKTUELNOM SAZIVU ODVAJA OD ONE U PRETHODNOM JE BROJ USVOJENIH ZAKONA I STRATEGIJA. U ukupnoj masi realizovanih mjera, u 2016. bilježimo 21 usvojen zakon (plus 10 prihvaćenih u nacrtu) i 2 usvojene strategije. Što je istovremeno i pad u odnosu na prošlogodišnjih 26 usvojenih zakona, ali i bolje od rezultata u svakoj od godina prethodnog mandata. A što se tiče strategija, u ovoj godini je realizovano više nego u kompletnom prethodnom mandatu. Međutim,…

POGLED NA, PROGRAMOM RADA, PLANIRANE OBAVEZE, NJIHOV OBIM I REALIZACIJU, UKAZUJE NA OZBILJNE SLABOSTI I NEDOSTATKE U REALIZACIJI ZAKONA. Čak 28 zakona, ili više od dvije trećine planiranih, kraj godine u kojoj je bilo planirano njihovo usvajanje dočekalo potpuno ili djelimično nerealizovano.

POREĐENJE SA OSTALIM KANTONALNIM SKUPŠTINAMA, U 2016. GODINI, SKUPŠTINU KANTONA SARAJEVO GOTOVO NI PO JEDNOM PARAMETRU NE IZDVAJA NA PRVO MJESTO. Skupština Tuzlanskog kantona je u 2016. godini usvojila više zakona, Skupština BPK donijela isti broj strategija, skupštine BPK, USK i SBK su prije usvojila programe svog rada za 2016, Skupština TK program za 2017, ni u usvajanju Budžeta nije bila najekspeditivnija, a ni procenat realizacije planiranih obaveza joj nije najbolji. Jedino su joj opšta produktivnost i nominalni broj realizovanih planiranih mjera (ali ne i zakona!) najveći.

PROGRAMI RADA JAVNIH USTANOVA, KOJE RAZMATRA I ODOBRAVA SKUPŠTINA KANTONA, USVAJAJU SE PREKASNO. Značajan broj njih biva razmatran tek sredinom godine na koju se odnose. Čime se u značajnoj mjeri dovodi u pitanje smisao tog posla, odnosno onemogućava eventualni pozitivni uticaj mišljenja Skupštine na rad institucija u godini na koju se program odnosi.

U DOSADAŠNJEM ODNOSU AKTUELNOG SAZIVA SKUPŠTINE PREMA ROKOVIMA USVAJANJA SVOG PROGRAMA RADA PRIMJEĆUJE SE KONTINUIRANO POBOLJŠANJE. Dok je Program za 2015. usvojen krajem aprila te godine a Program za 2016. na prvoj sjednici Skupštine u ovoj godini (1. februara 2016), Program za 2017. usvojen je, po prvi put u aktuelnom mandatu, prije početka godine na koju se odnosi – 28.12.2016.

U POSMATRANOM PERIODU, ZABILJEŽENO JE KRŠENJE VIŠE AKATA KOJI REGULIŠU RAD SKUPŠTINE. Pored kršenja Poslovnika, ozbiljan problem, koji narušava dignitet institucije, je i nepoštivanje etičkog kodeksa na sjednicama Skupštine KS, na kojim dolazi do neprimjerenog ponašanja poslanika, vrijeđanja, pa čak i fizičkih nasrtaja.

SKUPŠTINA KS JOŠ UVIJEK FUNKCIONIŠE BEZ IZABRANOG ZAMJENIKA PREDSJEDAVAJUĆE IZ SRPSKOG NARODA. Ovim se, na simboličkoj ravni, krši ravnopravnost konstitutivnih naroda. I to je situacija koju treba riješiti.

PREPORUKE CENTARA CIVILNIH INICIJATIVA, VLADI I SKUPŠTINI KS, ZA RAD U 2017. GODINI: Ističemo potrebu povećanja efikasnosti obje institucije, u drugoj polovini njihovog mandata, pogotovo u realizaciji zakona i strategija. I potrebu organizovanja tematskih sjednica i široke javne rasprave, uz angažovanje stručnjaka i akademske zajednice, o mjerama za dugoročno rješavanje najznačajnijih problema s kojima se suočavaju građani Kantona, kako bi se vlast prestala baviti tek posljedicama i reagovati tek u kriznim situacijama, i uhvatila u koštac s uzrocima problema.

Ističemo i potrebu povećanja socijalne osjetljivosti, unutar institucija. I nastavljanja usklađivanje primanja i privilegija političara sa opštom situacijom u društvu. I potrebu pune transparentnosti u tom kontekstu.

I konačno, ističemo potrebu usvajanja izmjena i dopuna Etičkog kodeksa, kojim bi se strože sankcionisalo neprimjereno ponašanje poslanika, kako se određene situacije, kojima smo svjedočili u prethodnom periodu, ne bi ponavljale. Ili bi bar osobe odgovorne za verbalno i fizičko nasilje, narušavanje ugleda Skupštine i uznemiravanje javnosti, bile adekvatno kažnjene.