Mir i stabilnost temelji za budućnost

Povezani članci

• Ratne komšije
• eMTeeM 1974 na festivalu u Šidu
• Danas počinje 24. Sarajevo Film Festival: Kada čarolija postane stvarnost
• Luda kuća
• Ugledni intelektualci o zabrani Frljićeve predstave: Kapitulacija zdravog razuma pred užasom fašizma
• Doba kada su gorjele knjige

ilustracija: Šukrija Meholjić

Dvadeset prvog novembra, prije ravno dvije decenije, u američkoj vojnoj bazi “Rajt-Paterson”, u saveznoj državi Ohajo, potpisan je Opći okvirni sporazum koji je uspostavio mir u Bosni i Hercegovini, zaustavivši najveća ratna stradanja na tlu Evrope od Drugog svjetskog rata.

Piše: Almedin Šišić, nezavisne.com

Danas, s ove distance, ne postoji javno ili političko mišljenje koje spori da je Dejton značajan, budući da je zaustavio ubijanje, ratne zločine, masovna stradanja i egzodus naroda, no mišljenja o tome čemu on danas služi duboko su podijeljena. Pogotovo jer se pitanje nacionalne sigurnosti sve više nameće kao strateški prioritet za cijeli svijet, pa tako i evropski kontinent i sve njegove države, a među njima i BiH u kojoj smo se u predvečerje same godišnjice probudili s avetom terorizma pred vratima.

Stoga je uvriježeno mišljenje da su mir i stabilnost, uz provođenje neophodnih ekonomskih, ali i evropskih reformi, temelji na kojima u budućnosti mora da počiva bh. društvo.

Srećko Latal, urednik BIRN-a za BiH i direktor analitičke organizacije SOS, ističe kako je teško razdvajati sigurnosni aspekt od ostalih, te posmatrati situaciju u BiH, danas 20 godina od Dejtona, bez osvrta na regionalnu i globalnu.

“Ono što se desilo u Parizu i ovo u Sarajevu govori mi da građani BiH, ako žele bolju budućnost, treba da se okrenu sami sebi i da ne smiju dozvoliti da regionalna i globalna dešavanja utiču ne dešavanja u BiH u toj mjeri u kojoj su uticala proteklih 30 godina”, ističe Latal.

Profesor Esad Bajtal, sociolog i filozof iz Sarajeva, metaforički pojašnjava da su građani BiH “dobili proizvod sa greškom, koji ne funkcioniše”.

“Kao i svaki proizvod – on ima svoju garanciju, a to je međunarodna zajednica, kao i mogućnost da ga servisirate i dovedete u stanje ispravnosti. Ali, evo, prošli su svi rokovi, a proizvod ne funkcioniše. I mi, građani BiH, imamo pravo na novi proizvod koji će funkcionisati”, ističe Bajtal.

Bh. političari i lideri, pak, mahom brane Dejton i zaključuju da je on zaustavio kataklizmu, iako su mišljenja o njegovoj efikasnosti dijametralno suprotna.

Tako Milorad Dodik, predsjednik RS i lider SNSD-a, smatra da BiH može da se reformira, ali voljom svih i u skladu s predviđenim procedurama.

“Da je Dejton pokušan da bude sproveden onako kako je napisan, mogao bi možda da obezbijedi uspješnu BiH. Ovakav Dejton, izvitoperen od visokog predstavnika, sigurno nije uspio da napravi BiH održivom za duže vrijeme i ona će biti predmet raznih potreba da se redefiniše”, izjavio je Dodik u Beogradu, govoreći na naučnoj konferenciji “Dejtonski sporazum – dvije decenije mira i poruke za svijet”.

On je istakao da 20 godina poslije Dejtona u BiH i dalje upravlja “neizabrani stranac”, kao i da pokušavaju da upravljaju strani ambasadori, “promovišući ambasadorokratiju koja je nedodirljiva i ne razumije unutrašnje odnose”.

Dodik je poručio da parlament BiH “ne može da donese nikakvu odluku o dodatnim nadležnostima ako nema sporazuma između RS i FBiH.

Željka Cvijanović, premijer RS, smatra da Dejtonski ustav ostaje jedini okvir koji garantuje opstanak BiH.

“Šta drugo reći o onima koji tvrde da je Dejton kočnica evropskom putu i reformama, a znamo da su oni koji to tvrde najviše ometali i nasrtali na dejtonski koncept BiH”, ocijenila je Cvijanovićeva.

Sadik Ahmetović, poslanik SDA u parlamentu BiH, ne spori da Dejton ima svoju vrijednost, no smatra da je on dostigao svoj maksimum.

“U vremenu u kojem živimo on je, nažalost, ostavio malo prostora za izgradnju sistema. Svjedoci smo događaja koji uvode jednu vrstu psihoze u BiH i stoga je jedino rješenje institucionalni napredak i jačanje države”, smatra Ahmetović.

Ljilja Zovko (HDZ), član Zajedničke komisije parlamenta BiH za evropske integracije, također smatra da posljednjih 10 godina “stvari ne idu kako treba”.

“Zato imamo novi pristup, koji nam omogućava da imamo jedinstven stav po nekim pitanjima, kako bismo obranili vrednote naroda u BiH”, ističe ona.

Mirko Šarović (SDS), nekadašnji predsjednik RS, pak smatra da je Dejton “mjera i temelj za uređenje cjelokupnog društva i garancija za ravnopravnost”.

“Iako Dejtonski sporazum ima mnogo protivnika na svim stranama u BiH, vjerujem u njegovu dugovječnost, jer uz sve mane mi još zadugo nećemo biti u stanju da dogovorimo nešto bolje”, rekao je Šarović.

Mladen Bosić, lider SDS-a, zaključio je da na 20. godišnjicu Dejtona “svi uviđaju da nema ništa od organizacije Dejtona dva”.

“Svi su svjesni da bi to bilo otvaranje Pandorine kutije i da nije moguće napraviti drugi dogovor na koji bi svi pristali”, zaključio je Bosić.